ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Knjiga "Banjolučki martirologij", autora generalnog vikara banjolučke biskupije Ante Orlovca, te knjiga "Pogrom u Krnjeuši", autora Josipa Jurjevića, predstavljene su večeras u dvorani "Vijenac"
Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu. Riječ je o prvim dvjema knjigama biblioteke "Glasnika banjolučke biskupije", a knjige je izdao Vikarijat banjolučke biskupije, sjedište kojega je u Zagrebu.
ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Knjiga "Banjolučki martirologij",
autora generalnog vikara banjolučke biskupije Ante Orlovca, te
knjiga "Pogrom u Krnjeuši", autora Josipa Jurjevića, predstavljene
su večeras u dvorani "Vijenac" Nadbiskupskoga bogoslovnog
sjemeništa u Zagrebu. Riječ je o prvim dvjema knjigama biblioteke
"Glasnika banjolučke biskupije", a knjige je izdao Vikarijat
banjolučke biskupije, sjedište kojega je u Zagrebu.#L#
U knjizi "Pogrom u Krnjeuši" autor opisuje događaje u Krnjeuši,
mjestu na cesti između Bosanskog Petrovca i Bosanske Krupe, u ljeto
1941., kad su četnici u dva dana poubijali 190 Hrvata katolika, a na
području cijele župe Krnjeuša znatno veći broj, istaknuo je
recenzent Andrija Zirdum. Dodao je da knjiga ima nekoliko razina:
povijesnu, iskaze svjedoka, popis žrtava pokolja i preživjelih.
Josip Jurjević je kao dječak izmaknuo tragičnoj pogibiji u
Krnjeuši, a kad je proučio literaturu i skupio dovoljno podataka,
napisao je studiju o Krnjeuši, njezinu životu i tragičnu nestanku,
zaključio je Zirdum.
Jurjević je pak rekao kako je tema te knjige zločin, a pravu riječ za
taj zločin pronašao je tek u tuđici, odnosno u ruskoj riječi
"pogrom".
Knjiga "Banjolučki martirologij" Ante Orlovca donosi popis
biskupa, svećenika, redovnika, redovnica, bogoslova i
sjemeništaraca s područja banjolučke biskupije kojima je bila dana
milost u Krista ne samo vjerovati nego za njega i trpjeti, a
nerijetko čak i svoju krv proliti, te svoj život žrtvovati,
istaknuo je banjolučki biskup Franjo Komarica.
Naime, kako je dodao sam autor, knjiga donosi popis tih žrtava
stradalih za Drugoga svjetskog rata i poraća, te u ratnim sukobima
od 1992. do 1995.
Glasnik banjolučke biskupije počeo je izlaziti 1919., nasilno je
ukinut 1945., a ponovno je oživljen 1994., podsjetio je Komarica.
Predstavljanju knjiga bili su nazočni kardinal Franjo Kuharić te
nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske
konferencije (HBK) msgr. Josip Bozanić.
(Hina) sdju dd