BRUXELLES, 9. prosinca (Hina/AFP) - Čelnici 15 zemalja članica EU donijet će u petak i subotu na summitu u Helsinkiju prve konkretne odluke o europskoj obrani i započeti pregovore sa šest novih država za njihovo pristupanje Uniji
.
BRUXELLES, 9. prosinca (Hina/AFP) - Čelnici 15 zemalja članica EU
donijet će u petak i subotu na summitu u Helsinkiju prve konkretne
odluke o europskoj obrani i započeti pregovore sa šest novih država
za njihovo pristupanje Uniji .#L#
Osjetljivo pitanje prihvaćanja Turske kao kandidata za ulazak u EU
također će se naći na rasporedu summita kao i pokušaj deblokade
poreznog usklađivanja.
Međutim, najviše se očekuje od pitanja vezanog uz europsku obranu.
Ohrabreni dobrim prihvaćanjem ideje o stvaranju autonomnih vojnih
snaga, europski čelnici žele iskoristiti tu priliku kako bi dali
novi poticaj budućoj europskoj obrani.
Tako se predviđa da će se petnaestorica u Helsinkiju usuglasiti o
stvaranju snaga za brzo djelovanje koje bi brojale 50.000 vojnika
sposobnih da interveniraju u misijama nametanja i održavanja mira u
Europi nakon 2003. godine.
Paralelno, čelnici zemalja članica mogli bi se odlučiti
i o uspostavi stalnih tijela za odlučivanje: odbora za politiku i
sigurnost, zajedno s vojnim odborom i stožerom zaduženim za vođenje
i kontrolu mogućih operacija. U početku ta tijela bila privremenog
karaktera.
Summit u Helsinkiju otvorit će i pregovore o pristupanju Uniji za 12
zemalja: deset država istočne Europe (Mađarska, Poljska, Češka,
Slovenija, Estonija, te Slovačke, Litve, Latvije, Rumunjske i
Bugarske), kao i Cipra i Malte.
Međutim, prije prihvaćanja novih članica, Unija mora provesti što
prije reformu europskih institucija kako bi se za desetak godina
izbjegla paraliza Europe s 25 do 27 zemalja.
No, ambicije su ipak ograničene i usmjerene su na tri glavna
područja: veličinu Europske komisije, proširenje glasova na
kvalificiranu većinu, uz ograničenje prava veta i novi omjer
glasova unutar ministarskog vijeća u korist velikih zemalja.
Načelno, Međuvladina konferencija (CIG), koja će razmatrari
pitanje reforme, trebala bi započeti s radom u ožujku i završiti
posao do kraja 2000. godine, što će omogućiti EU da bude spremna
krajem 2002. godine prihvatiti nove članice uzimajući u obzir
odgodu ratifikacije u sadašnjim zemljama članicama.
Pitanje prihvaćanja Turske u status kandidata EU posebno je
osjetljivo, jer Grčka traži jamstva od ostalih članica da će i Cipar
btii primljen u članstvo Unije, unatoč postojećem političkom
problemu podjele otoka.
Za poboljšanje odnosa s Ankarom velika većina članica EU spremna je
dodijeliti Turskoj status kandidata. No, taj status ne znači da su
Europljani spremni započeti pregovore o pristupanju s tom
državom.
Blokada poreznog pitanja stavlja sjenu na summit u Helsinkiju.
London nastavlja blokirati minimalno oporezivanje štednje unutar
EU-a svojim odbijanjem da uključi euro-obveznice u područje
provedbe tog europskog zakona. To u ovom trenutku čini nemogućim
europsko porezno usklađivanje koje pak traži velik broj zemalja,
poput Francuske i Njemačke.
Međutim, Europska komisija je predložila kompromisno rješenje da
se London zadovolji objavljivanjem imena i adrese osoba koji nisu
britanski državljani, a posjeduju eurobveznice, poreznoj upravi u
njihovoj matičnoj zemlji.
(Hina) bis br