ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Nastavak smanjivanja vrijednosti izvoza, izraženog u američkim dolarima, uz daljnji pad uvoza i dalje su glavne karakteristike robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u ovoj godini. Tako najnoviji podatci
Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u prvih deset ovogodišnjih mjeseci hrvatski izvoznici na stranim tržištima prodali svoje robe u vrijednosti 3,52 milijarde dolara, što je 7,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, uvezeno je roba u vrijednosti od 6,33 milijardi dolara što predstavlja smanjenje vrijednosti uvoza za 9,8 posto u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine. Uslijed takvih je kretanja trgovinski deficit smanjen 12,25 posto, mada je još uvijek zadržao visoku razinu od 2,81 milijardu dolara.
ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Nastavak smanjivanja vrijednosti
izvoza, izraženog u američkim dolarima, uz daljnji pad uvoza i
dalje su glavne karakteristike robne razmjene Hrvatske s
inozemstvom u ovoj godini. Tako najnoviji podatci Državnog zavoda
za statistiku pokazuju da su u prvih deset ovogodišnjih mjeseci
hrvatski izvoznici na stranim tržištima prodali svoje robe u
vrijednosti 3,52 milijarde dolara, što je 7,7 posto manje nego u
istom razdoblju lani. Istodobno, uvezeno je roba u vrijednosti od
6,33 milijardi dolara što predstavlja smanjenje vrijednosti uvoza
za 9,8 posto u odnosu na prvih deset mjeseci prošle godine. Uslijed
takvih je kretanja trgovinski deficit smanjen 12,25 posto, mada je
još uvijek zadržao visoku razinu od 2,81 milijardu dolara. #L#
Podatci o strukturi izvoza upućuju na nastavak nepovoljnih
kretanja. Tako je vrijednost redovnog izvoza (1,76 milijardi
dolara) manja za 12,4 posto, što je doprinjelo daljnjem smanjenju
udjela redovnog u ukupnom izvozu sa 52,7 posto u prvih deset mjeseci
lani na 50,1 posto u istom razdoblju ove godine.
Istodobno, aktivni izvoz nakon oplemenjivanja povećan je za 0,9
posto, dostigavši vrijednost od 1,5 milijardi dolara, uz rast
udjela u ukupnom izvozu sa lanjskih 39 posto na ovogodišnjih 42,6
posto. Pod izvozom nakon oplemenjivanja (aktivnim) podrazumijeva
se promet u slučaju kada se roba privremeno uvozi u zemlju da bi se
obavili poslovi oplemenjivanja (dorade, obrade, prerade), a nakon
oplemenjivanja vraća u inozemstvo.
Promatrano po glavnim izvoznim grupacijama, izvoz intermedijarnih
proizvoda, osim energije (ostvaren u vrijednosti nešto većoj od
1,18 milijardi dolara) smanjen je za 4,8 posto, netrajnih proizvoda
za široku potrošnju (nešto više od milijardu dolara) manji je za 8,8
posto, a kapitalnih proizvoda (863,5 milijuna dolara) za 16,8
posto. Jedino u grupaciji energije ostvareno je povećanje
vrijednosti izvoza za 24,9 posto, na 275,5 milijuna dolara.
Pad ukupnog izvoza rezultat je prije svega smanjivanja, za 7,7
posto, izvoza prerađivačke industrije na 3,4 milijardi dolara. To
je pak, posljedica smanjenja izvoza u značajnim izvoznim
djelatnostima kao što su primjerice, proizvodnja
radiotelevizijskih i komunikacijskih aparata i opreme (za 37,9
posto), proizvodnja hrane i pića (za 21,3 posto) ili pak,
proizvodnje metala (19,9 posto).
Podatci o plasmanu hrvatske robe na pojedina tržišta pokazuju da je
izvoz na najrazvijenija tržišta EU (u vrijednosti od otprilike 1,72
milijardi dolara) smanjen za 3,9 posto. U okviru toga smanjena je i
razmjena s najvećim kupcima naših proizvoda. Tako je vrijednost
hrvatskog izvoza u Italiju manja za 3,7 posto i iznosi 643,9
milijuna dolara, a u Njemačku za 12,9 posto, na 559,3 milijuna
dolara.
U Bosnu i Hercegovinu izvezeno je roba u vrijednosti od 462,1
milijuna dolara, što predstavlja smanjenje za 14,9 posto u odnosu
na prvih deset prošlogodišnjih mjeseci, dok je izvoz u Sloveniju
porastao 2,2 posto na 368,6 milijuna dolara.
Veliki pad izvoza od 59,8 posto zabilježen je na rusko tržište. U
Rusiju je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci izvezeno roba u
vrijednosti 59,7 milijuna dolara.
(Hina) alt db