ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Započeta tendencija smanjivanja deficita tekućeg računa hrvatske platne bilance iz prošle godine nastavljena je i u ovoj godini, što je u znatnoj mjeri rezultat smanjenja deficita u robnoj razmjeni s
inozemstvom koji je pak posljedica pada vrijednosti uvoza uz nešto sporije zaostajanje izvoza. Po podacima Hrvatske narodne banke ukupni deficit tekućih transakcija platne bilance iznosio je u prvom ovogodišnjem polugodištu oko milijardu američkih dolara (1.036 milijuna USD), što je za 19,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Zbog već okvirno poznatih podataka o smanjenju robnog deficita (u devet ovogodišnjih mjeseci za 14,3 posto posto), za očekivati je nastavak te tendencije.
ZAGREB, 1. prosinca (Hina) - Započeta tendencija smanjivanja
deficita tekućeg računa hrvatske platne bilance iz prošle godine
nastavljena je i u ovoj godini, što je u znatnoj mjeri rezultat
smanjenja deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom koji je pak
posljedica pada vrijednosti uvoza uz nešto sporije zaostajanje
izvoza. Po podacima Hrvatske narodne banke ukupni deficit tekućih
transakcija platne bilance iznosio je u prvom ovogodišnjem
polugodištu oko milijardu američkih dolara (1.036 milijuna USD),
što je za 19,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Zbog već okvirno poznatih podataka o smanjenju robnog deficita (u
devet ovogodišnjih mjeseci za 14,3 posto posto), za očekivati je
nastavak te tendencije.#L#
Tako je, po podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski robni
izvoz, izražen u američkim dolarima, u prvih devet mjeseci ove
godine iznosio 3,16 milijardi USD, što je 5,7 posto manje nego u
istom razdoblju lani, dok je uzvoz, realiziran u vrijednosti od
5,64 milijarde dolara, manji za 9,7 posto. Uslijed takvih je
kretanja trgovinski deficit smanjen za 14,3 posto, i iznosi, još
uvijek visokih, 2,48 mlijardi dolara.
Po podacima za prvu polovinu godine, glavni je razlog smanjenja
manjka tekućeg računa platne bilance bio pad deficita u podbilanci
roba (u prvom polugodištu za 20,7 posto), dok jer istodobno u smjeru
njegova porasta utjecalo povećanje negativnog salda na računu
dohotka za 38,4 posto, podbačaj neto prihoda od transfera (32,8
posto) i neto prihoda od usluga za 2,5 posto.
Iako su neto prihodi od turizma porasli za 3,8 posto u usporedbi s
prvim polugodištem prošle godine, saldo računa usluga smanjen je
(2,5 posto) uslijed značajnijeg pada neto prihoda od transporta, za
69,1 posto. Pri ostvarenoj polugodišnjoj razini od 452,2 milijuna
dolara, on je uspio pokriti 27,9 posto šestomjesečnog robnog
deficita, dok su istodobno znatno smanjeni transferi pokrili tek
16,2 posto deficita podbilance roba.
Na kapitalnom i financijskom računu (isključujući devizne rezerve)
tijekom prvih šest mjeseci evidentirano je 991,3 milijuna dolara,
što je 28,8 posto više nego u istom vremenu lani. Najveći dio
financiranja vezan je uz portfolio ulaganja, odnosno uz emisiju
državnih obveznica u inozemstvu u iznosu od 326,2 milijuna USD.
Neto izravna ulaganja iznosila su 221,3 milijuna USD, a ostala
ulaganja 463,3 milijuna dolara.
Pritom je, napominju iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske
gospodarske komore, povećanje razine kreditnog zaduženja u
inozemstvu išlo obrnutnim trendom u odnosu na prošlu godinu. Lani i
prijašnjih godina Hrvatska je u svijetu kapitala imala znatno
povoljniji rejting, pa se više zaduživala na dulji i srednji rok,
dok se ove godine, zbog znatno nižeg rejtinga, više kratkoročno
zadužuje. To, navode u HGK, potvrđuje i sam podatak po kojem su od
prosinca prošle do kraja lipnja ove godine, srednjoročni i
dugoročni dugovi povećani samo pet milijuna USD (sa 7.895 milijuna
USD na 7.900 milijuna USD), dok su istodobno kratkoročna zaduženja
povećana sa 593 na 928 milijuna USD.
Ukupni inozemni dug po osnovi kratkoročnih kredita, po zadnjim je
podacima HNB-a, krajem kolovoza ove godine iznosio 1,1 milijardu
dolara, a po osnovi srednjoročnih i dugoročnih kredita nešto više
od osam milijardi dolara (8.023 milijuna USD).
(Hina) ds