GS: HRVATSKI ROBNI IZVOZ U DEVET MJESECI 3,1 MILIJARDA DOLARA

ZAGREB, 10. studenoga (Hina) - Nastavak smanjivanja vrijednosti izvoza, izraženog u američkim dolarima, uz daljnji pad uvoza i dalje su glavne karakteristike robne razmjene Hrvatske s inozemstvom u ovoj godini. Tako najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da su u prvih devet ovogodišnjih mjeseci hrvatski izvoznici na stranim tržištima prodali svoje robe u vrijednosti od 3.158 milijuna dolara, što je 5,7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Istodobno, uvezeno je roba u vrijednosti od 5.640 milijuna dolara, što predstavlja smanjenje vrijednosti uvoza za 9,7 posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine. Uslijed takvih je kretanja trgovinski deficit smanjen za 14,3 posto, mada je još uvijek zadržao visoku razinu od 2.482 milijuna dolara.#L# Izraženo u kunama, vrijednost izvoza je u devet mjeseci ove godine iznosila 22,2 milijarde kuna, što je 3,6 posto više nego u isto vreme lani, dok je uvoz, u iznosu od 39,7 milijardi kuna manji 0,8 posto. Kod sagledavanja podataka o vanjskotrgovinskoj razmjeni RH u američkim dolarima, treba imati u vidu da je prosječna vrijednost dolara u devet ovogodišnjih mjeseci veća je za 9,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Podaci o strukturi izvoza upućuju na nastavak neopovoljnih kretanja. Tako je vrijednost redovnog izvoza (1,57 milijardi dolara) manja za 13 posto, što je doprinijelo daljnjem smanjenju udjela redovnog u ukupnom izvozu sa 53,9 posto u devet mjeseci lani na 49,7 posto u istom vremenu ove godine. Istodobno, aktivni izvoz nakon oplemenjivanja povećan je za 10,8 posto, dostigavši vrijednosto od 1,39 milijardi dolara, uz rast udjela u ukupnom izvozu sa lanjskih 37,5 posto na ovogodišnjih 44 posto. Pod izvozom nakon oplemenjivanja (aktivnim) podrazumijeva se promet u slučaju kada se roba privremeno uvozi u zemlju da bi se obavili poslovi oplemanjivanja (dorade, obrade, prerade), a nakon oplemenjivanja vraća se u inozemstvo. Promatrano po glavnim izvoznim grupacijama izvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije (ostvaren u vrijednosti nešto većoj od milijarde dolara) smanjen je za 5,6 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju (910 milijuna dolara) manji je za 7,2 posto, a kapitalnih proizvoda (786 milijuna USD) za 9,7 posto. Jedino je u grupaciji energije ostvareno povećanje vrijednosti izvoza za 20,5 posto, na 242 milijuna dolara. Pad ukupnog izvoza rezultat je prije svega smanjivanja, za 5,5 posto izvoza prerađivačke industrije, koja ostvaruje oko 97 posto vrijednosti hrvatskog izvoza. A to je pak posljedica smanjenja izvoza u značajnim izvoznim djelatnostima kao što su, primjerice, proizvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda (za 12 posto), proizvodnje odjeće (za 5,6 posto), proizvodnja hrane i pića (za 20 posto). Podaci o plasmanu hrvatske robe na pojedina tržišta pokazuju da je izvoz na najrazvijenija tržišta EU (u vrijednosti od oko 1,5 milijardi dolara) smanjen za 3,9 posto. U okviru toga smanjenjena je i razmjena s najvećim kupcima naših proizvoda, vrijednost hrvatskog izvoza u Italiju manja je za 8,7 posto i iznosi 550 milijuna dolara, a u Njemačku za 8,4 posto, na 511 milijuna dolara. Od značajnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, rast izvoza, od 1,4 posto ostvaren je u Sloveniju (na 326 milijuna USD), dok su sa ostalim zemljama CEFTA-e zabilježeni osjetno slabiji izvozni rezultati nego lani. Uz to je hrvatski uzvoz iz Poljske, Slovačke, Češke za 1,9 do od četiri puta veći od hrvatskog izvoza u te zemlje. Smanjenje izvoza u Bosnu i Hercegovinu, za 13,6 posto (na 412 milijuna dolara) naglašeno je nakon ukidanja Sporazuma o slobodnoj trgovini. Smanjenje potražnje na ruskom tržištu rezulatiralo je, pak, padom hrvatskog izvoza u Rusiju za više od 61 posto, na 56 milijuna dolara. Osjetnije je, za oko 26 posto smanjena i vrijednost hrvatskog izvoza u SAD, na čije su tržište hrvatske tvrtke u devet ovogodišnjih mjeseci izuvezle robe u vrijednosti od oko 74 milijuna dolara. S druge strane, u Austriju je izvoz povećan za 10 posto, dostigavši gotovo 194 milijuna dolara, a rast izvoza bilježi se i u Francusku (za 5,7 posto na 80 milijuna dolara), Maltu (44 posto na 94 milijuna dolara). (Hina) ds