RDW-PRODI NAJAVA REFORMA-EU-2-12

NJEMAČKI RADIO - RDW 2. XII. 1999. Europska unija suočena s reformama. Komentar Heriberta Korfmachera. "Po procjenama Romana Prodija, na sastanku na vrhu Europske unije, 10. i 11. prosinca u Helsinkiju donijet će se važne odluke za budućnost Unije. Pred zastupnicima Europskog parlamenta, predsjednik Europskoga povjerenstva jučer je rekao kako se moraju ukloniti sve zapreke koje smetaju funkcioniranje EU-a. Time je ciljao na mogućnost zemalja članica da uporabom prava veta sprječavaju donošenje odluka koje nisu u skladu s njihovim nacionalnim interesima. Europa budućnosti ne može se izgraditi na taj način. Nakon proširenja Unije, pravo veta bi moglo paralizirati njezino funkcioniranje. Prodi je stoga apelirao na šefove država i vlada zemalja članica da na helsinškom sastanku donesu prave odluke, kako bi se Uniju reformiralo i učinilo spremnom na pristup novih članica. Opominjući kako je proširenje Unije povijesna prilika, a ne samo mogućnost proširenja gospodarskih interesa, Prodi se obratio ponaprije onima koji Europsku uniju u prvoj liniji vide kao bolju varijantu slobodne trgovinske zone. Bez spominjanja imena, Prodi je time kritizirao sadašnju poziciju Velike Britanije, koja se odlučno protivi jedinstvenom europskom oporezivanju kapitalne dobiti. Nejedinstvo oko poreznog paketa opasnost je za politiku zapošljavanja, a time i europski boljitak, dugoročno gledajući, upozorava Prodi. Od šefova država i vlada Unije Prodi očekuje iznimne napore oko donošenja nužnih reformi EU-a u okvirima konferencije vlada zemalja članica. Većinski način odlučivanja u Ministarskom vijeću je za predsjednika Europskoga povjerenstva ključ koji Uniji uopće omogućava proces proširenja. Ostalim institucionalnim reformama, primjerice pitanju broja euro-povjerenika ili najvećem mogućem broju članova neke zemlje u Europskom parlamentu, Prodi za početak ne daje prvorazredno značenje, ali napominje kako i ta pitanja treba riješiti. Po mišljenju predsjednika Europskoga povjerenstva, najvažnija tema je ipak nova strategija proširenja koja se mora dogovoriti na skorašnjem sastanku na vrhu u Finskoj. U duhu te strategije bi se i pregovaralo sa dvije grupe zemalja kandidata za pristup Uniji, i to tako da bi se sa zemljama iz druge grupe (Bugarsku, Rumunjsku, Litvu, Latviju, Slovačku i Maltu) istovremeno i sa istim tretmanom razgovaralo kao i sa zemljama iz prve grupe (Estonijom, Poljskom, Mađarskom, Slovenijom, Češkom Republikom i Ciprom). O primanju pojedinih zemalja u Uniju odlučit će se nakon što svaka od zemalja kandidata ispuni i u potpunosti počne primjenjivati kriterije potrebne za prijam. Prodi je time dao jasan znak kako zemlje s kojima Unija već pregovara nemaju povlašteni status. Europska nova uloga što se tiče kriznog menadžmenta na Starom Kontinentu također se mora oblikovati u Helsinkiju. Prodijeve upute, kako to podrazumijeva i poticanje europske industrije naoružanja, gospodarstvo prati s velikom pozornošću. Ipak, procjene predsjednika Euro povjerenstva samo nekoliko dana pred helsinški sastanak ne zvuče osobito optimistično. No, to samo odgovara prirodi profesora gospodarstva iz Bologne, koji dan ne hvali prije nego padne noć." (RDW)