GS: BORIĆ I ČUVALO U SPLITU O STANJU U GOSPODARSTVU ŽUPANIJE

SPLIT, 6. prosinca (Hina) - Sanacija velikog broja gospodarskih sustava i tvrtki u Splitsko dalmatinskoj županiji, usprkos znatnim sredstvima koje je hrvatska Vlada u njih uložila, u najvećem postotku nije donijela željene rezultate. To je jedan od razloga i nadalje teškog stanja gospodarstva u tom dijelu Hrvatske, ocijenjeno je na današnjim razgovorima u Splitu direktora i predsjednika uprava najznačajnijih poduzeća u Županiji sa zamjenicom ministra gospodarstva Jasnom Borić i pomoćnikom ministra za industriju i brodogradnju Milanom Čuvalom.#L# Izaslanstvo Ministarstva gospodarstva boravilo je u Splitu kako bi se neposredno upoznalo s rezultatima sanacije i stanjem u gospodarstvu. Ocjenjujući kako su sanacije u većem dijelu gospodarstva još uvijek u tijeku te da zahtijevaju intenzivni proces restrukturiranja, Borić je napomenula kako je razvidno da još uvijek nisu dale zadovoljavajuće rezultate i zbog činjenice da nigdje nisu poduzeti radikalni potezi, kao što je npr. gašenje proizvodnje u nekim dijelovima. Za to, po njezinu mišljenju, nije bilo političke volje. No, kazala je Borić, opstanak u tržišnim uvjetima nekih poduzeća upravo je rezultat tog socijalnog elementa i činjenice da je Vlada podmirila ogromna dugovanja kako bi se uopće u sanaciju moglo krenuti. Jedan od primjera je i Brodogradilište Split, veliki sustav sa još uvijek 3.300 zaposlenih, među kojima je samo njih tisuću izravno u proizvodnji i sasvim sigurno upravo unutar Brodogradilišta, po riječima direktora Vinka Rosića, krije se dio razloga što sanacija još nije dala vidljive rezultate. U ovoj godini Brodosplit je planirao isporuku pet brodova ali, na žalost, svi se isporučuju sa značajnim zakašnjenjem, što znači da je izgubljeno čak 30 milijuna dolara samo u ovoj godini. No, razlog takvom stanju je i u tome, smatra Rosić, da je Vlada donijela dobre odluke, od kojih neke nisu provedene, primjerice odluka o subvencioniranju proizvodnje, odluka o modernizaciji proizvodnje. Uz to problem financiranja izgradnje broda vrlo je težak, jer se garancije za kredite teško mogu dobiti. Slično je govorio i direktor Brodotrogira Joško Buble, ali zbog činjenice da je riječ o manjem brodogradilištu, njegovi problemi su manji i uglavnom nemaju višak zaposlenih. No, prema riječima čelnika Brodotrogira, postoji strah od tromosti hrvatskih institucija. Buble napominje kako imaju Pismo namjere o gradnji četiri tankera za stranog naručitelja i suglasnost za garanciju Vlade i HBOR-a, ali to sve treba okončati u roku od mjesec dana kako posao ne bi izgubili. Veliki su problemi i u tekstilnoj, inače vrlo prisutnoj industriji u srednjoj Dalmaciji, o čemu je govorio direktor Diokoma Mladen Čurković. Riječ je o tvrtki koja danas zapošljava 2.500, uglavnom žena, i koja ima osiguran plasman na tržišta Europe. Međutim problem je nekonkurentnost jer su hrvatski proizvodi opterećeni visokim cijenama ulaznih troškova ali i visokom cijenom radne snage. Konkurencija su nam slične tvornice iz Jugoslavije, BiH i drugih istočnih zemalja. Ćurković smatra kako je prije svega potrebno riješiti višak od oko 500 radnika, što nije moguće bez pomoći Vlade. Problem viška radnika velik je i u Tvornici Dalmatinka u Sinju, koja zapošljava 850 osoba, također mahom žena, a višak je gotovo polovica uposlenih. Slične probleme iznijeli su i predstavnici kemijske, prehrambene i drugih industrija, smatrajući da je glavni uvjet za konkurentnost hrvatskih proizvoda na zapadnom tržištu optimalan broj zaposlenih i znatno smanjenje ukupnih opterećenja u poslovanju. (Hina) em db