ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Hrvatski filmski autori danas su ponovno zatražili od odgovornih ljudi hrvatske države da razmotre posljedice atipičnog ugovora između Republike Hrvatske i Svjetske trgovinske organizacije, slovom kojega
naša zemlja prihvaća obveze na području tzv. audiovizualnih usluga.
ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - Hrvatski filmski autori danas su
ponovno zatražili od odgovornih ljudi hrvatske države da razmotre
posljedice atipičnog ugovora između Republike Hrvatske i Svjetske
trgovinske organizacije, slovom kojega naša zemlja prihvaća obveze
na području tzv. audiovizualnih usluga.#L#
Dugoročno je štetno podjednako za hrvatsku kulturu, identitet
hrvatskog jezika ili hrvatsku audiovizualnu industriju,
prihvatiti obvezu odustajanja od zaštite na području distribucije,
emitiranja televizijskog programa ili snimanja zvuka, ističe se u
danas objavljenu proglasu koji su potpisala 24 hrvatska filmska
redatelja na izvanrednoj skupštini Društva hrvatskih filmskih
redatelja 30. studenoga u Zagrebu.
Opiremo se, podjednako, zamisli da to kulturno područje bude
obuhvaćeno kategorijom kao što je "Zabava" (Entertainment) ili
tzv. "Rekreacijske aktivnosti". Shvaćanje kulture kao
rekreacijske komercijalne djelatnosti strano je našoj stvarnosti,
našoj europskoj pripadnosti i ulozi koju je kultura odigrala u
povijesnoj izgradnji našeg naroda. Zahtjev da kulturni proizvod
bude zabavan i komunikativan rado prihvaćamo, no to ima malo veze s
definicijom koja kulturi daje pravni status lunaparka. Bez obzira
na veliku sklonost koju većinom gajimo prema američkoj
kinematografiji i američkoj kulturi uopće, smatramo besmislenim
ovu fascinaciju prenositi u područje organizacijskih i
kulturnopolitičkih rješenja, budući da se civilizacijskim,
tradicijskim i legislativnim ambijentom naša zemlja posve
razlikuje od angloameričkog društvenog obrasca, napominje se u
proglasu.
Ionako mukotrpne i spore pomake prema integraciji u europsku
obitelj potpisivanje takvog ugovora samo otežava, nanoseći pritom
izravnu štetu ne samo našim lokalnim interesima, već i nastojanjima
europske kinematografije da zadrži svoju samobitnost u nadmetanju
s globalnim prodorom velikih američkih studija. Taj prodor svojom
silovitošću prijeti potiranjem kulturne raznolikosti. Maleni
jezici poput hrvatskog među prvima se moraju brinuti o šansama svog
preživljavanja. Zahtijevamo od hrvatske vlasti da shvati kako
postoje dugoročni kulturni i nacionalni interesi, bitniji od
dnevne politike, te da američkim pregovaračima navijesti
definitivno odsutajanje od pregovaranja o tzv. audiovizualnim
uslugama ili rekreativnim djelatnostima, dok god se pod tim
kategorijama razgovara o kulturnim sadržajima, ističe se u
proglasu koji su potpisali: Mate Relja, Vladimir Tadej, Bogdan
Žižić, Krsto Papić, Zoran Tadić, Stijepo Mijović-Kočan, Petar
Krelja, Rajko Grlić, Bruno Gamulin, Dejan Šorak, Joško Marušić,
Milivoj Puhlovski, Zrinko Ogresta, Snježana Tribuson, Neven
Hitrec, Vinko Brešan, Dražen Žarković, Lukas Nola, Goran
Rušinović, Dalibor Matanić, Romana Rožić, Suzana Ćurić, Tomislav
Rukavina i Hrvoje Hribar.
Proglas je poslan predsjedniku Hrvatskoga državnoga sabora Vlatku
Pavletiću, predsjedniku hrvatske Vlade Zlatku Mateši, ministru
kulture RH Boži Biškupiću, ministru gospodarstva RH Nenadu Porgesu
i hrvatskoj javnosti.
(Hina) pp mc