ZAGREB, 30. studenoga (Hina) - Društvo hrvatskih filmskih redatelja (DHFR) održalo je večeras u Zagrebu izvanrednu skupštinu s koje je upućen proglas visokim hrvatskim dužnosnicima - Vlatku Pavletiću, Zlatku Mateši, Boži Biškupiću i
Nenadu Porgesu, te hrvatskoj javnosti u vezi razvoja događaja s pristupanjem Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). U proglasu hrvatski filmski autori opetovano zahtijevaju od odgovornih ljudi hrvatske države da razmotre posljedice atipičnoga ugovora između RH i WTO, na temelju kojega Hrvatska prihvaća obveze na području tzv. audiovizulanih usluga.
ZAGREB, 30. studenoga (Hina) - Društvo hrvatskih filmskih
redatelja (DHFR) održalo je večeras u Zagrebu izvanrednu skupštinu
s koje je upućen proglas visokim hrvatskim dužnosnicima - Vlatku
Pavletiću, Zlatku Mateši, Boži Biškupiću i Nenadu Porgesu, te
hrvatskoj javnosti u vezi razvoja događaja s pristupanjem Hrvatske
Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). U proglasu hrvatski
filmski autori opetovano zahtijevaju od odgovornih ljudi hrvatske
države da razmotre posljedice atipičnoga ugovora između RH i WTO,
na temelju kojega Hrvatska prihvaća obveze na području tzv.
audiovizulanih usluga.#L#
Predsjednik DHFR Hrvoje Hribar na početku izvanredne skupštine
izvijestio je da je jedan od razloga za njezino sazivanje bio i
ubrzavanje postupka potrebnoga da bi Hrvatski filmski institut,
osnovan odlukom DHFR u travnju ove godine, mogao što prije početi
raditi. S tim u vezi, večeras su članovi skuštine DHFR prihvatili
izmjene i dopune članka 3. Odluke o osnivanju Hrvatskoga filmskog
instituta te Statut Instituta.
U proglasu pak hrvatski filmski autori ističu da je "za hrvatsku
kulturu, identitet hrvatskoga jezika ili hrvatsku audiovizualnu
industriju dugoročno štetno prihvatiti bilo kakvu obvezu
odustajanja od zaštite na području distribucije, emitiranja
televizijskoga programa ili snimanja zvuka". Podjednako se opiru i
zamisli da spomenuto kulturno područje bude obuhvaćeno
kategorijama kao što su "zabava" (entertainment) ili tzv.
"rekreacijske aktivnosti", jer je, po ocjeni hrvatskih filmskih
redatelja, shvaćanje kulture kao rekreacijske komercijalne
djelatnosti strano hrvatskoj stvarnosti i europskoj pripadnosti te
ulozi koju je kultura odigrala u povijesnoj izgradnji hrvatskoga
naroda.
Premda rado prihvaćaju zahtijev da kulturni proizvod bude zabavan i
komunikativan, hrvatski filmski autori misle da to ima malo veze s
definicijom koja "kulturi daje pravni status lunaparka".
Uz napomenu da većinom "gaje velike simpatije prema američkoj
kinematografiji i američkoj kulturi uopće", hrvatski filmski
redatelji drže "besmislenim tu fascinaciju prenositi u područje
organizacijskih i kulturnopolitičkih rješenja, jer se Hrvatska
civilizacijskim, tradicijskim i legislativnim ambijentom potpuno
razlikuje od angloameričkoga društvenog obrasca".
Članovi DHFR u proglasu "zahtijevaju da hrvatska vlast shvati da
postoje dugoročni kulturni i nacionalni interesi, bitniji od
dnevne politike", a od hrvatske vlasti traže i da "američkim
pregovaračima navijesti definitivno odustajanje od pregovaranja o
tzv. audiovizualnim uslugama ili rekreativnim djelatnostima, sve
dok se pod tim kategorijama razgovara o kulturnim sadržajima".
(Hina) ip dd