AU 2. XII. DS: EU I SAD-STRATEGIJA WTO-A

AUSTRIJA DER STANDARD 2. XII. 1999. Bruxelles i Washington prepuštaju bojno polje u Seattleu demonstrantima "Prije godinu dana jedna mreža privatnih organizacija uspjela je onemogućiti gospodarski sporazum koji su zahtijevali veliki koncerni i podupirala većina industrijskih zemalja. Kampanjom, vođenom uglavnom preko interneta, te su organizacije tako dugo potpirivale negativno raspoloženje prema Multilateralnom sporazumu o ulaganjima (MSU) da su političari na kraju izgubili živce i prekinuli pregovore. Danas sličan savez pokušava onemogućiti početak sljedećeg ciklusa pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine u okviru Svjetske trgovinske organizacije. Njegovi su izgledi za uspjeh dobri - ne samo zato što snažni prosvjedi desetaka tisuća demonstranata potpuno zasjenjuju summit WTO-a u Seattleu već i zato što je slobodna trgovina oduvijek bila lagana meta za partikularne interese. Naime, prednosti slobodne trgovine - u koje ekonomisti gotovo uopće ne sumnjaju - jako su raširene među stanovništvom dok troškovi uglavnom pogađaju male i jasno definirane skupine. One pak bučno pružaju otpor dok široka masa ni ne pomišlja na to da bi bez slobodne trgovine život bio skuplji a broj radnih mjesta manji. Zato je protekcionizam oduvijek bio popularnija i politički oportunija strategija nego otvaranje granica za inozemne proizvode. I prijašnji ciklusi pregovora o slobodnoj trgovini u okviru GATT-a otezali su se godinama, donoseći uglavnom rezultate koji su zaostajali za očekivanjima. No, nikad dosad nije protivnički blok bio tako velik i tako dobro organiziran kao u aktualnom ciklusu. Nakon završetka hladnoga rata i pobjedničkog pohoda globalizacije svjetske privrede, svjetska trgovina više nije ekskluzivna tema stručnjaka i lobista već se sve više odvija u javnosti. Osnivanje Svjetske trgovinske organizacije prvi je put uspostavilo instituciju i ime protiv kojeg se može usmjeriti bijes protivnika globalizacije. Taj pak bijes ima višestruke uzroke: organizacije za razvoj upozoravaju da globalizacija koristi samo industrijskim državama dok tamošnji sindikati strahuju od izvoza radnih mjesta u Treći svijet. Druge skupine žele pak spriječiti uništavanje okoliša, dječji rad i ostala zla koja svjetski koncerni navodno prenose u sve dijelove svijeta. Pritom valja napomenuti da upravo zagovornici zemalja u razvoju nailaze na vrlo malo razumijevanja kod svojih štićenika. I Treći svijet razočaran je liberalizacijom svjetske trgovine - u prvom redu zato što otvaranje tržišta poljoprivrednih i tekstilnih proizvoda, odlučujuće za njihov razvoj, blokiraju interesne skupine u industrijskim državama. Zaštita okoliša i životinjskog svijeta igra u siromašnim zemljama podređenu ulogu u usporedbi s brzim privrednim rastom, za koji dosad nije pronađen bolji recept od otvaranja svjetskom tržištu. No, sve te otvorene suprotnosti u međunarodnim gospodarskim interesima prekrivene su u Seattleu općom nesklonošću prema WTO-u. Postupno ukidanje trgovinskih ograničenja unatoč sustavnim ometanjima u razdoblju nakon 1945. uspjeh je snažnog političkog vodstva Sjedinjenih Država i Europe. No, u Seattleu to vodstvo sustavno potkopava sukob oko subvencija za poljoprivredu i ostale razlike u mišljenjima. Ne uspiju li Bruxelles i Washington definirati zajednički cilj za ciklus pregovora o liberalizaciji trgovine i ofenzivno ga posredovati u javnost, bojno polje bit će prepušteno bez borbe demonstrantima na ulici i aktivistima na internetu. Njihovi argumenti i motivi možda su proturječni, ali za razliku od političara u kongresnom centru, oni posreduju javnosti jasnu poruku a to je u politici jako važno", upozorava Eric Frey.