ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - Nakon nekoliko godina rasta i oporavka u Hrvatskoj se pojavila potreba strukturalnih reformi, kako bi se održala makroekonomska stabilnost, kao uvjet za dugoročni kontinuirani rast. O tim su reformama
raspravljali strani i domaći gospodarski stručnjaci na Seminaru o gospodarskoj reformi i suradnji s međunarodnim financijskim institucijama pod nazivom "Tranzicija: Izazovi i mogućnosti hrvatskog gospodarstva", održanom danas u Zagrebu.
ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - Nakon nekoliko godina rasta i
oporavka u Hrvatskoj se pojavila potreba strukturalnih reformi,
kako bi se održala makroekonomska stabilnost, kao uvjet za
dugoročni kontinuirani rast. O tim su reformama raspravljali
strani i domaći gospodarski stručnjaci na Seminaru o gospodarskoj
reformi i suradnji s međunarodnim financijskim institucijama pod
nazivom "Tranzicija: Izazovi i mogućnosti hrvatskog
gospodarstva", održanom danas u Zagrebu. #L#
Seminar je održan u organizaciji Emerging Market Economics Limited
(EME) iz Velike Britanije, Centra za ekonomska istraživanja i
poslovne usluge (CEIS) i zagrebačkog Instituta za međunarodne
odnose (IMO).
Ocjenjujući da se u Hrvatskoj kao izuzetno urgentna potreba javlja
uspostavljanje pozitivnog i motivirajućeg okruženja za razvoj
poduzetništva i privatnog sektora a time i za reformom upravljanja
javnim sektorom gospodarski su se stručnjaci usredotočili na
pitanja privatizacije i mogućnosti investiranja, upravljanje
javnim sektorom te socijalnih aspekata.
U poduzetničkom sektoru, tvrtke trpe posljedice povećanja plaća
koje nisu u skladu s rastom produktivnosti rada, čulo se na
Seminaru. Problemi u privatizaciji imali su za rezultat loše
upravljanje poduzećima, a procedure stečaja nisu adekvatno
provedene, djelomice zbog rastućih društvenih problema
nezaposlenosti i neučinkovitosti pravnoga sustava. Osjeća se i
nepovoljan učinak rastućih problema u bankarskom sustavu, niske
razine domaće štednje te relativno mali udjel stranih investicija.
Tome je djelomice razlog nesigurno gospodarsko i političko
okruženje na Balkanu, ali i nesposobnost Hrvatske da uspostavi
pozitivnu klimu za privlačenje stranih investicija.
Tako je Gorazd Nikić s Ekonomskog Instituta jednom od osnovnih
prepreka ulasku stranih investicija naznačio komercijalne i
političke rizike. Po analiza Svjetske banke iz 1995. godine
Hrvatska je tada bila po uspješnosti na sedmom mjestu među
tranzicijskim zemljama, napomenuo je. Govoreći o sadašnjem
hrvatskom gospodarskom trenutku ocijenio je da iza "blistave
fasade stabilnosti tečaja" stoje visoki deficit platne bilance,
utrostručeni vanjski dug, nezaposlenost koja je dosegnula ogromne
razmjere te nelikvidnost i problemi u bankarskom sektoru. Stoga je,
kaže Nikić, nužno postići dogovor među stanovništvom i "debelo
stegnuti aspiracije kako bi se izvršio zaokret iz takve
situacije".
Kako se čulo danas na Seminaru, pretjerana javna potrošnja odraz je
dominacije države u gospodarstvu, što izaziva ozbiljne fiskalne
debalanse. Visoka fiskalna presija preusmjerava domaću štednju i
profite iz produktivnog investiranja u javnu potrošnju. Brz porast
plaća, uz druge izvore potrošnje, kao što su izdaci za obranu,
prekomjerna državna administracija i sl. neprestano povećavaju
pritisak na proračun. To je povezano i s rastućom ulogom države u
investicijama, posebice u infrastrukturu. Stoga bi poboljšno
upravljanje javnim sektorom trebalo dovesti do adekvatnije
ravnoteže u odnosima između javnih izdataka i investicija u
poduzetnički sektor, preporuke su sa Seminara.
Prema riječima Sandre Švaljek s Ekonomskog instituta problem je u
veličini javnog sektora, ali i otporu njegovu smanjenju. Hrvatska
je imala prilike smanjiti udjel države u gospodarstvu, kazala je
Švaljek, no nije to učinila popuštajući pod socijalnim pritiscima a
istodobno povećavajući ovisnost o javnom sektoru. Prema njezinu
mišljenju, reforma javnog sektora imat će jedine šanse za uspjeh
započinjanjem snažne štednje.
O razvoju privatnog sektora i investiranju govorili su slovenski
stručnjaci Marko Simoneti iz Regionalnog centra za privatizaciju
te Matija Rojec iz Centra za međunarodne odnose. Smatraju da je pred
Hrvatskom faza privatizacije u kojoj se poduzeća prodaju onima koji
imaju novaca, ponajviše stranim investitorima. Da bi Hrvatska
povećala izvoz, prije svega treba povećati konkurentske
sposobnosti.
Dražen Kalogjera iz Centra za enonomska istraživanja i poslovne
usluge kazao je kako su ocjene o uspješnosti hrvatske privatizacije
vrlo kontroverzne. Od 2600 poduzeća koja su 1992. godine ušla u
privatizaciju do sada ih tek 10-ak posto nije privatizirano. No,
mnogi dioničari nisu otplaćivali ono što su kupili a pojedini novi
vlasnici sada poduzeća vraćaju državi, tako da pravih podataka o
tomu koliko je i što privatizirano zapravo nema, kazao je
Kalogjera. Stoga se efikasnost hrvatske privatizacije može
zaključiti po trenutačnoj gospodarskoj situaciji - koja je
kritična, mišljenja je on.
Ministar gospodarstva Nenad Porges najvećim problemom malih
zemalja drži pak brzinu njihove integracije. Stoga je najvažnije
pitanje za Hrvatsku kako, kojom brzinom i uz koju cijenu će se
regulirati odnose s Europskom unijom. Osim toga, Porges smatra kako
će se u načinu upravljanja portfeljom morati načiniti oštri
rezovi.
(Hina) alt ds