SAVJETA HNB-A: JOŠ NEMA POTVRDE OČEKIVANOG GOSPODARSKOG

SAVJETA HNB-A: JOŠ NEMA POTVRDE OČEKIVANOG GOSPODARSKOG OŽIVLJAVANJA Savjet Hrvatske narodne banke nastavio je na sjednici, održanoj u srijedu pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, raspravu o stanju i polazištima daljnjeg razvoja hrvatskog bankovnog sustava, razmotrio najnovije pokazatelje o gospodarskim i novčanim kretanjima te donio više odluka iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB-a. Kod sagledavanje daljnjeg razvoja hrvatskog bankovnog sustava polazna je ocjena da se sadašnje stanje može ocijeniti po nizu pokazatelja boljim nego što je bilo prethodnih godina, ali još ne i zadovoljavajućim. Pri usmjeravanju i ocjenjivanju daljnjeg napretka odlučujući ciljevi trebali bi biti: primjena načela sigurnog i zdravog poslovanja kako bi banke poslovale s dobitkom, vodeći pritom primjerenu brigu o zaštiti interesa štediša i drugih deponenata čijim sredstvima posluju; nuđenje sve raznovrsnijih, kvalitetnijih i jeftinijih financijskih usluga građanima, poduzećima i državi; snižavanje cijena kapitala i kamatne marže uz primjenu svjetskih standarda u operativnim troškovima i bolje upravljanje rizikom. U poslovanju sa svijetom, napose u odnosu prema europskim integracijama, banke bi trebale biti učinkovita potpora interesima ukupnog hrvatskog gospodarstva za što razvijenijom i raznovrsnijom suradnjom, koja će pridonositi rastu, razvoju, stabilnosti i uravnoteženju tekućeg računa platne bilance. Među značajne ciljeve u daljnjem razvoju hrvatskog bankarstva spada i poboljšanje valutne strukture izvora sredstava, s jačanjem udjela kunske štednje. Osobitu važnost za stabilnost i povjerenje u bankovni sustav imat će razvoj i dosljednja primjena mehanizma za što brže prepoznavanje i djelotvorno uklanjanje s tržišta onih banaka koje ne poštuju principe sigurnog i zdravog poslovanja. Središnja banka u tome ima izuzetno odgovornu ulogu, no njeni dometi u tom poslu u velikoj mjeri ovise kako o ukupnom gospodarskom okružju u kojemu banke djeluju tako i o usklađenom i pravodobnom djelovanju drugih institucija sustava koje trebaju sudjelovati u okviru svojih nadležnosti u razrješavanju kriznih stanja i sankcioniranju zloporaba u problematičnim bankama. To je bitan preduvjet da bi hrvatsko gospodarstvo moglo imati neophodni oslonac u učinkovitom, pouzdanom i konkurentnom bankovnom sustavu, a da moralni hazard u gospodarenju tuđim novcem i troškovi eliminacije loših banaka budu što je moguće niži. U sagledavanju najnovijih gospodarskih kretanja još se ne vidi potvrda očekivanog gospodarskog oživljavanja. Industrijska proizvodnja za prvih devet ovogodišnjih mjeseci bila je 2,8 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju, pri čemu pad u trećem tromjesečju iznosi 4,6 posto. Osmomjesečni podaci kažu da je to bilo praćeno i smanjenjem prometa u maloprodajnoj trgovini za 7,6 posto, obujma građevinskih radova za 5,7 posto, te broja turistička noćenja za 15,8 posto. Registrirana nezaposlenost u rujnu je obuhvaćala 326,5 tisuća osoba, što je za oko 40 tisuća osoba, ili za 13,9 posto više nego potkraj lanjskog rujna, te daje stopu nezaposlenosti od 19,6 posto. Robni izvoz za deset mjeseci iznosio je 3,16 milijardi dolara, što je 5,7 posto manje nego lani, a robni uvoz 5,64 milijarde dolara, što je 9,7 posto manje nego prošle godine u istom razdoblju. Tako je deficit vanjskotrgovinske razmjene, s iznosom od 2,48 milijardi dolara, oko 14,3 posto manji nego u prva tri tromjesečja prethodne godine, dok je deficit tekućih transakcija s iznosom od 1,03 milijarde dolara 19,8 posto manji. Podaci o kretanju cijena u listopadu još nisu poznati, a tečaj je zadržao zadovoljavajuću stabilnost. O tome da banke ne očekuju ni u predstojećem razdoblju značajna tečajna kolebanja govori i podatak da su u posljednje vrijeme povećale upis kunskih blagajničkih zapisa HNB, a smanjile stanje deviznih blagajničkih zapisa. U povoljne pokazatelje aktualnih zbivanja u bankovnom sustavu ubraja se i smanjenje prosječne razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa banaka na ispod 10 postotnih bodova, što nije zabilježeno od vremena prije izbijanja krize u Dubrovačkoj banci. Presudan utjecaj na to imala je eliminacija nekoliko loših banaka s tržišta, što potvrđuje i podatak da je od svibnja do rujna kamatna marža pala za 2,4 postotna boda.