FR-N.OBS 25.11. RAZGOVOR S LAMYJEM

FRANCUSKA LE NOUVEL OBSERVATEUR 25. XI. 1999./Br.1829 Europa može očitovati svoju različitost S Pascalom Lamyjem, europskim izaslanikom na pregovorima koji će se održati u Seattleu u sklopu Svjetske trgovinske organizacije, razgovarali su Laurent Joffrin, Jean-Gabriel Fredet i Didier Pave: " - (...) Velik dio javnog mišljenja drži da je globalizacija loša stvar... = Taj dio javnog mišljenja postavlja dobra pitanja na koja treba odgovoriti. Države članice Europske unije ovlastile su me prošlog mjeseca da u Seattleu pregovaram u tom pravcu. Ako taj krug ne bude poveo računa, primjerice, o okolišu, zdravlju i socijalnim pravima, bit će vrlo teško potvrditi njegove zaključke u parlamentima pojedinih država petnaestorice. - Ne potiču li vas neke najliberalnije države članice EU-a da pristanete na ustupke na pregovorima? = Imam jasan i jednoglasan mandat o kojemu su se petnaestorica dosta brzo dogovorila. To nije bilo tako prije dvanaest godina kada je započeo prethodni krug. Prije je europski pregovarač tri četvrtine vremena provodio kako bi međusobno uskladio države članice, a samo četvrtinu da bi postigao dogovor između Europe i ostatka svijeta. Danas se događa upravo suprotno. (...) - Bude li europski obrazac ugrožen, može li EU odlučiti da napusti pregovore? = Da je, primjerice, bila riječ o početku kruga koji bi bio ograničen na poljodjelstvo i usluge, postavio bih državama članicama pitanje treba li ići na pregovore ili ne. Gotovo sam uvjeren da bi odgovor bio negativan. Europski je obrazac socijalno tržišno gospodarstvo. To je sustav koji se u svom djelovanju poziva na tržišno gospodarstvo, ali priznaje da mu trebaju neka pravila. Bilo da sačuva svoju djelotvornost, što priznaju i sami liberali, bilo da ispravi neke nejednakosti, što misle socijaldemokrati. Mislim da je takvo mišljenje o kontroliranoj globalizaciji sve popularnije. Osnutkom tog međunarodnoj trgovinskog suda, što je zapravo WTO, 1994., učinjen je prilično velik korak u tom pravcu. (...) - Oko čega se sučeljavaju Europa i Amerika? = Pregovori se ne ograničavaju na sukob između ova dva bloka. Osim Sjedinjenih Država i Europe kojoj se pridružio Japan, ovaj put vrlo blizak nama, tu su zemlje s tržištima u nastanku i nerazvijene zemlje. Sa SAD-om imamo puno zajedničkih pitanja, napose želju da našim javnostima i nevladinim udrugama pokažemo koje su prednosti liberalizacije trgovine. Dakako, postoje razlike. Na području poljodjelstva, gdje dva bloka troše isti postotak svog BDP-a za subvencije, ali u drugačijem obliku; glede ulaganja - treba li to pitanje uključiti u pregovore?; glede organizacije konkurencije - mi se zalažemo za sofisticiraniji sustav. No te su razlike više taktičke naravi. Poljodjelstvo ponajprije suprotstavlja SAD i Europu zemljama kao što je Australija, Novi Zeland i Argentina koje žele iskoristiti svoje prednosti i tvrde da nije normalno podupirati neproduktivna poljodjelstva. Zemlje u razvoju taktično izrađuju zajedničko stajalište, ali se njihovi gospodarski interesi često bitno razlikuju. 'Tabor' koji čine Malezija, Indija, Pakistan, afričke zemlje nije na istom stupnju razvoja i otvorenosti kao 'tabor' u kojemu su Brazil, Argentina, Meksiko, Singapur i Koreja. Kada je riječ o temeljnim pitanjima kao što su prava radnika i dječji rad, postoji prividno jedinstvo, ali ne i stvarna suglasnost. - Je li 'kulturna posebnost' još uvijek problem? = Rasprava nije tako žestoka kao prije deset godina. Ne samo zato što Amerikanci i dalje iskorištavaju moć kako bi ojačali svoj položaj, već i zato što je zamisao o očuvanju kulturne raznolikosti koja uključuje sve propise i sudjelovanje javnosti, pomalo prokrčila sebi put kod pristaša liberalne trgovine. - SAD želi nove tehnologije i elektronsku trgovinu iskoristiti kako bi zašao za leđa europske 'Maginot linije'... = Nije nam promaklo to svjesno brkanje sadržaja i posude. Moje su ovlasti jasne. Mi ćemo zagovarati načelo tehnološke neutralnosti. To nije tehnologija koja 'uslugu' na internetu pretvara u virtualnu 'robu' koja podliježe načelima liberalizacije prema Općem sporazumu o carinama i trgovini. Kao i u Marakešu, nakon zadnjeg kruga multilateralnih pregovora, nećemo preuzeti obveze s audiovizualnog područja uime liberalizacije usluga. Naše je stajalište uvijek bilo da izričito moramo sačuvati mogućnost nadzora. (...) - Francuska je uvijek, kada je riječ o otvaranju i nadzoru, imala svoje mišljenje. Hoće li joj EU dopustiti da očituje tu različitost? = Moj je odgovor da hoće. Kako se stvaralo domaće tržište, tako su i bitne promjene na koncu dovele do usklađivanja među članicama Unije i mišljenja da su stajališta koja su se nekoć smatrala kao ustupci, normalna."