US 25. XI. IHT MAĐARSKA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 25. XI. 1999. Svijet slobodne trgovine funkcionira, vjerujte Mađarskoj na riječ "Uspjeh globalnog trgovinskog sustava, koji danas zastupa i podupire Svjetska trgovinska organizacija, očit je iz gospodarskih i društvenih zbivanja u posljednjih 50 godina. Od 1960. globalna se trgovina uvećala 15 puta, svjetska se proizvodnja učetverostručila, svjetski prihod per capita više se nego udvostručio, a politička stabilnost produbila se i proširila", piše Attila Chikan, mađarski ministar gospodarstva. "Unatoč tomu, Svjetska trgovinska organizacija u posljednje je vrijeme postala meta kritika koje stižu iz svih kutova planeta - žrtveno janje koje se okrivljuje za stvarne i tobožnje probleme povezane s procesom globalizacije. Svjetsku trgovinsku organizaciju demoniziraju suprotni polovi političkog spektra kao tajnu organizaciju koja se sastaje u mračnim špiljama u Ženevi, gdje vlade kuju zavjere protiv vlastitih državljana, gdje anonimni i neodgovorni birokrati kuju paklene planove da unište okoliš i onemoguće društveni i gospodarski napredak. Stvarnost ne može biti udaljenija od te percepcije. Oni koji žestoko napadaju Svjetsku trgovinsku organizaciju zapravo se protive neumoljivu procesu globalizacije. Pokretana inovacijama u tehnologiji, komunikacijama, transportu, globalizacija je ovdje, sviđalo vam se ili ne. Stvarno pitanje stoga nije treba li do tog procesa doći, već bi li zemlje trebale zajednički smisliti, braniti i nametati pravila - ili ostaviti regulaciju bez nadzora. Teorija i iskustvo nas tjeraju da odaberemo ovo prvo. Pravila koja uspostavljaju otvorena tržišta, odsutnost diskriminacije i slobodnu konkurenciju koriste svima. Multilateralni trgovinski sustav omogućuje da zemlje proizvode i prodaju robe i usluge za koje imaju komparativne prednosti, i tako unaprjeđuje iskorištavanje oskudnih resursa u svijetu, donosi proizvodnu učinkovitost, smanjuje cijene i širi potrošačeve mogućnosti izbora. Svrha je tih pravila također da pomogne proizvođačima, izvoznicima i uvoznicima pružanjem stabilnosti, predvidljivosti i transparentnosti koja im je potrebna. Zbog sustava Svjetske trgovinske organizacije, pojedinci i kompanije širom svijeta znaju i prihvaćaju pravila trgovine, i mogu računati da neće biti velikih ili iznenadnih promjena politike koje bi mogle naškoditi njihovim osobnim i trgovačkim interesima. Ako promatramo gospodarski zemljovid svijeta, postoji mnoštvo dokaza da su zemlje koje su najviše otvorile svoja tržišta ostvarile najdinamičniji rast, dok su one koje su ostale zatvorene najviše trpjele. Mađarska je primjer za to. Nakon Drugoga svjetskog rata ona se upustila u gospodarski program u sovjetskom stilu, usredotočen na uspostavljanje teške industrije. Taj se sustav oslanjao na strogo gospodarsko planiranje. Kontakt s vanjskim svijetom bio je sveden na iskrivljen oblik suradnje s drugim komunističkim zemljama. Tržišne snage nisu djelovale, cijene su bile fiksne, a trgovinske transakcije provodile su se na temelju bilateralne nagodbe. Ta metoda suradnje, koja je u biti bila nijekanje filozofije Svjetske trgovinske zajednice, rezultirala je hermetičnom izolacijom tih zemalja od svjetskoga gospodarstva i ovjekovječivanjem njihova gospodarskog zaostajanja. Nakon promjene svoga gospodarskog i političkog poretka 1990., Mađarska je počela primjenjivati načela Svjetske trgovinske organizacije. Ona je otvorila svoje gospodarstvo inozemnoj konkurenciji. Kratkoročno je za to platila veliku cijenu, u društvenom i gospodarskom smislu. No bilo je i važnih pozitivnih rezultata. Tržišne su snage počele djelovati, stvarajući proces prirodnog odabira među kompanijama. Mađarska je provela brz program privatizacije, kojim je više od 80% gospodarstva stavila u privatne ruke. Skoro 20 milijarda izravnih inozemnih ulaganja nakon liberalizacije i privatizacije donijelo je moderne tehnologije i upravljačke metode. Mađarska shvaća da se mora puno oslanjati na vanjske gospodarske odnose. Danas su prednosti otvaranja očite. Oko 40% BDP-a zemlje sad prolazi kroz kanale vanjske trgovine, a jedan od tri posla vezan je uz izvoz."