US 24. XI. IHT DEMOKRACIJA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 24. XI. 1999. Demokracija nije samo održavanje izbora "Poznata ruska šala govori koliko je ustav bio važan za prava građana u bivšem Sovjetskom Savezu: Gladan čovjek ulazi u restoran, i konobar mu daje jelovnik. Čovjek prvo naručuje piletinu. 'Nema', kaže konobar. Onda ribu. 'Nema'. Pureće meso? Opet 'ne'. Čovjek poviče, 'Što ja to čitam, jelovnik ili sovjetski ustav?' Svaka zemlja sovjetskoga bloka imala je ustav koji podupire demokratska prava, no to su u praksi bili nevažni dokumenti koje je komunističko vodstvo ignoriralo", piše Mark Brzezinski, član Vijeća za inozemne odnose i autor djela 'Bitka za ustavni sustav u Poljskoj'. "Za posljednjih deset godina, u gotovo svim bivšim sovjetskim državama održani su slobodni izbori, no demokracija nije samo u izborima. Održive demokracije i složena tržišna gospodarstva ovise o pravnoj jasnoći i jamcima da zakoni dolaze ispred politike. Jedno veliko pitanje povezano s istragom ruskog pranja novca, koju je pokrenuo američki Kongres, jest jesu li se u bivšim sovjetskim zemljama stvari doista promijenile. Smatra li se ustav nepovrjedivim? Jesu li političari i dobro povezani ljudi manje važni od zakona? Razmjeri i dubina financijskog škandala upućuju na sustav u kojemu nedostaju poštivanje zakona i instrumenti za nametanje zakona. Nedavno otpuštanje ruskoga tužitelja Jurija Skuratova, koji je uzalud pokušao razotkriti dokaze o korupciji u Kremlju, odraz je ispolitiziranosti ruskoga pravosuđa. Prije nekoliko godina činilo se da će ustavni sustav zamijeniti bezakonje. Budući da komunistički režimi nisu poštovali zakone, svaka je poslijekomunistička država, osim što je prihvatila ustav, osnovala i ustavni sud za nametanje njegovih odredbi. Suci - aktivisti u srednjoj Europi tjerali su političke elite da prihvate zakonite dosege političke moći. Poljski sud usprotivio se desničarskim skupinama i poništio zakon koji je od televizijskih i radijskih programa zahtijevao odražavanje 'kršćanskih vrijednosti'. Bugarski je sud odlučno odbio proglasiti stranke turske manjine nezakonitima, unatoč velikom političkom pritisku. Česi su iskoristili sudsku reviziju da zaštite politička prava Cigana i vlasnička prava sudetskih Nijemaca prognanih nakon Drugoga svjetskog rata. Mađarski je sud izazvao politički metež kad je smrtnu kaznu proglasio neustavnom. Te i druge odluke razbijesnile su političare i vodile pozivima za raspuštanje sudova. U toj se točci iskušava vladavina zakona. Vjerodostojnost novih sudova proizlazi iz činjenice da se ustav smatra nepovrjedivim. U srednjoj je Europi, ustavni sustav - nadmoć zakona nad vlašću - bio dovoljno snažan da odoli napadima. No u Rusiji i drugim državama koje su izišle iz bivšega Sovjetskog Saveza, političari su uvidjeli da im novostvoreni sudovi remete ambicije i protiv toga su poduzeli korake. Ruski ustavni sud od svoje prve odluke kolidira s političkim vlastima. Tom je odlukom poništen Jeljcinov dekret o spajanju bivšega KGB-a s ministarstvom unutarnjih poslova. Predsjednik Jeljcin u početku je odbijao provesti odluku. Glavnom je sucu oduzeo vikendicu i službeni auto i prisilio ga na ostavku. U listopadu 1993., nakon što je sud proglasio neustavnim Jeljcinov dekret o raspuštanju parlamenta, Predsjednik je suspendirao sud na 18 mjeseci. Poslije je proširio njegovo članstvo i nakrcao ga svojim pristašama. Anatolij Kovler, novoimenovani ruski sudac pri Europskom sudu za ljudska prava, potužio se da je ruski ustavni sud presudio da su zahtjevi za registraciju privremenih stanovnika Moskve neustavni, 'no ništa se nije promijenilo.' Predratno iskustvo s demokracijom u srednjoj Europi, iako kratko, pružilo je temelj ustavnoj vladavini. Osim toga, stanovnici srednje Europe imali su poticaja da poštuju demokratske procese. Poljski ministar pravosuđa rekao mi je da su izgledi za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji, pri čemu je demokratska vlast uvjet, političarima pružili veliku motivaciju da poštuju odluke suda. Jedan je češki ministar nedavno kritizirao pokušaje izgradnje zida za odvajanje Cigana jer bi takva akcija 'naškodila češkim pokušajima integracije s Europskom unijom'. Postojana politička i gospodarska reforma nije moguća ako vladavina zakona ne postane sveprisutna. Američka politika trebala bi promicati dugoročne sudbene jamce za zaštitu demokracije i ljudskih prava, s posebnom usredotočenošću ustavnih struktura koje uvode trajno poštivanje vladavine zakona. Jedna dobra polazna točka bila bi pojasniti koje kriterije treba zadovoljiti da bi se zemlju držalo 'demokracijom'. Danas se čini da se svaku zemlja koja provodi slobodne izbore automatski smatra demokracijom. Poruka bi trebala biti da demokracija nije samo prigodan događaj."