AT-HR-VLADA-POLITIKA-KRIZA-Vlada-Političke stranke AU 23. XI. DS: HRV. OPĆENITO UVOD AUSTRIJADER STANDARD23. XI. 1999.Vrijeme preokreta u HrvatskojList posvećuje Hrvatskoj svoje posebno izdanje i uz razgovor s premijerom Matešom i
komentar krize u hrvatskom političkom sustavu objavljuje i osvrt na sporu normalizaciju u ratom pogođenim područjima ("Vukovar - nacionalna trauma i mit"); reportažu iz krajine ("Srbi se polako vraćaju u krajinu"); prilog o aktivnostima nevladinih mirovnih udruga ("Pomoć pri izgradnji civilnog društva"); prilog o borbi hrvatskoga gospodarstva protiv recesije ("Treba nadoknaditi propušteno u procesu reforma"); osvrt na položaj banaka i osiguravajućih društava u Hrvatskoj ("Ekspanzija banaka i osiguravajućih društava"); prilog o prometnoj politici ("Prioritet je veza između sjevera i juga"); prilog o mobilnoj telefoniji ("Mobilna telefonija: sudjelovanje Austrije"); analizu o stanju u medijima ("Živost na medijskoj sceni"); prilog o uvjetima za inozemna ulaganja ("Zajamčena su međunarodna pravila", "Austrija prednjači u ulaganjima"); prilog o turizmu ("Na kopnu i na vodi: prednosti za individualce"); prilog o dalmatinskoj kuhinji ("Tražena i bizarna jela") te priloge o hrvatskoj
AUSTRIJA
DER STANDARD
23. XI. 1999.
Vrijeme preokreta u Hrvatskoj
List posvećuje Hrvatskoj svoje posebno izdanje i uz razgovor s
premijerom Matešom i komentar krize u hrvatskom političkom sustavu
objavljuje i osvrt na sporu normalizaciju u ratom pogođenim
područjima ("Vukovar - nacionalna trauma i mit"); reportažu iz
krajine ("Srbi se polako vraćaju u krajinu"); prilog o aktivnostima
nevladinih mirovnih udruga ("Pomoć pri izgradnji civilnog
društva"); prilog o borbi hrvatskoga gospodarstva protiv recesije
("Treba nadoknaditi propušteno u procesu reforma"); osvrt na
položaj banaka i osiguravajućih društava u Hrvatskoj ("Ekspanzija
banaka i osiguravajućih društava"); prilog o prometnoj politici
("Prioritet je veza između sjevera i juga"); prilog o mobilnoj
telefoniji ("Mobilna telefonija: sudjelovanje Austrije");
analizu o stanju u medijima ("Živost na medijskoj sceni"); prilog o
uvjetima za inozemna ulaganja ("Zajamčena su međunarodna pravila",
"Austrija prednjači u ulaganjima"); prilog o turizmu ("Na kopnu i
na vodi: prednosti za individualce"); prilog o dalmatinskoj
kuhinji ("Tražena i bizarna jela") te priloge o hrvatskoj
skladateljici Dori Pejačević ("Ispred svog vremena") i o
arhitekturi ("Arhitektura i povijest").
Objavljujemo komentar Josefa Kirchengasta o aktualnoj krizi u
hrvatskom upravnom sustavu.
"Nakon Tuđmana hrvatski politički sustav više nikada neće biti
kakav je bio dosad - bilo da će novi predsjednik poteći iz redova
HDZ-a ili iz redova oporbe. 'Polupredsjednički sustav', koji
predsjedniku pruža opsežne ovlasti, bio je nužan u ratnom razdoblju
- takve izjave bliske savjetnice predsjednika Franje Tuđmana u
intervjuu za Reuters, objavljenom ovog vikenda, jasno pokazuju da
se hrvatski establishment već u velikoj mjeri pripremio za sljedeće
razdoblje.
U tom je pogledu establishment slijedio raspoloženje među
stanovništvom, koje se već dulje vrijeme očituje u glasnijem ili
tišem gunđanju zbog životnog standarda. Činjenica da se čak i
turističkim područjima, koja se nalaze u privredno povlaštenom
položaju, otvoreno kritizira politika i stil vlastodržaca (u što su
se ovog ljeta mogli uvjeriti mnogi gosti) upućuje na zaključak da je
opće nezadovoljstvo zasigurno već jako snažno.
Prve naznake preokreta javile su se već prije vijesti o Tuđmanovoj
bolesti. Politički sustav, koji je u potpunosti skrojen po mjeri
autoritarnog vođe, ne može dovoljno brzo reagirati na promjenu
prilika. Čak i ako priznamo objektivne teškoće u zemlji teško
pogođenoj ratom, valja istaknuti da su one dodatno zaoštrene
stilom, metodama i praktičnom politikom središnjice moći.
U tom je pogledu simptomatična ustavna kriza u koju je Hrvatsku
gurnula Tuđmanova nesposobnost za obavljanje predsjedničke
dužnosti. Predstavnici vladajuće stranke, koja se danas nalazi na
velikom ispitu, pokušavaju dotjerati sustav kozmetičkim
rješenjima, a oporba djeluje paralizirano. U svakom slučaju,
vrijeme preokreta zahtijevat će od hrvatskoga društva daleko veće
napore nego vrijeme rata budući da više ne postoji vanjski
neprijatelj, protiv kojeg bi valjalo zbijati redove", naglašava
Josef Kirchengast.