US 17. XI. NYT BOSNA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 17. XI. 1999. Bosna je sad mirna, no hoće li takva i ostati? Craig R. Whitney izvješćuje iz Sarajeva: "Mir je stigao u Bosnu. No hoće li tako i ostati? Američki časnik koji je prošle godine bio na čelu 32.000 mirotvoraca NATO-a u području, general Montgomery Meigs, misli da je prerano da bi se to moglo reći. 'Ostvaren je napredak', rekao je on u nedavnom intervjuu. 'Prije tri godine oni međusobno nisu ni razgovarali.' "Srpske barikade na cesti između Sarajeva, u kojem uglavnom žive Muslimani, i republike srpske, nestale su pošto su stigli mirotvorci. Danas vožnja između ta dva mjesta nije ništa bogatija događajima od prelaska granice između New Yorka i Connecticuta. Čak i u čvrstorukaškim srpskim selima Bosne, u kojima grafiti izražavaju potporu Arkanu, paravojnom vođi optuženom za ratne zločine, neki ljudi prijateljski mašu mirotvorcima NATO-a. Nema više vreća pijeska i betonskih, masivnih zidova koji su ljude Sarajeva štitili od snajpera iz srpskoga susjedstva tijekom rata, između 1992. i 1995. Svijetlo obojeni tramvaji puni putnika sad voze pored razorenog, gotovo potpuno srušenoga betonskog sjedišta novina 'Oslobođenje', čiji podrumski tiskarski strojevi nikad nisu prestali raditi. Ruševine novinskog tornja, glavne srpske mete tijekom rata, sačuvane su kao spomenik patnjama, poput razorenog zvonika crkve Kaiser Wilhelm u zapadnom Berlinu. No 'Oslobođenje' je više simbol uspješnog bosanskog otpora nego svjedok pokajanja i pomirbe, poput berlinskoga tornja. Čini se da ti osjećaji još nisu uzeli maha među srpskim, muslimanskim i hrvatskim stanovništvom u Bosni, koje je rat razdvojio. Oni su i dalje sumnjičavi jedni prema drugima. Radovan Karadžić i Ratko Mladić, dvojica najozloglašenijih vođa bosanskih Srba i optuženici za ratne zločine, još imaju moć iza kulisa, a mirotvorci ih nisu uhitili. Vjeruje se da je Mladić pobjegao u Srbiju, no za Karadžića se kaže da se skriva u dijelu Bosne pod nadzorom francuskih mirotvoraca. Francuski i američki dužnosnici u prošlosti su se međusobno javno optuživali zbog neuspjeha da ga se uhiti. Dužnosnici ovdje objašnjavaju da glavna misija NATO-a u Bosni nije uhititi optuženike za ratne zločine, već održavati sigurnost. Mirotvorci iz 37 zemalja, čiji će broj biti smanjen na 20.000 nakon izbora sljedećega proljeća, mogu uhititi osumnjičenike za ratne zločine na koje nalete tijekom obavljanja svojih dužnosti, no samo ako vjeruju da je to razborito i ako ne bi stradali prolaznici. Zasad su ih uhitili 13. Meigs je, pažljivo birajući riječi, rekao: 'Želio bih da smo naišli na više osoba optuženih za ratne zločine tijekom izvršavanja svojih zadaća.' (...)" Novinar zatim navodi imena nekih optuženika koji su uhićeni. "Neki dužnosnici NATO-a tvrde da se ništa neće iz osnove promijeniti u srpskom dijelu Bosne dok Karadžić i Mladić, sa svojim vezama s Miloševićevim jugoslavenskim aparatom sigurnosti, ne budu skinuti s šahovske ploče. Meigs, koji je nakon godine dana u Bosni predao 18. listopada zapovjedništvo general pukovniku Ronaldu E. Adamsu, još jednom američkom časniku, vratio se na dužnost zapovjednika američke vojske u Europi. (...) 'U sljedeće dvije godine morat će se ovdje dosta toga dogoditi', rekao je Meigs. 'Pupčana vrpca različitih etničkih zajednica s Beogradom, Zagrebom i Bliskim istokom morat će se presjeći.' Vođa bosanskih Muslimana, predsjednik Alija Izetbegović, obišao je prošlog mjeseca Iran, Kuvajt i Saudijsku Arabiju. Saudijska Arabija ima veliku misiju pomoći u Sarajevu, no savezničke dužnosnike više zabrinjavaju islamski fundamentalistički borci iz drugih zemalja koji su ovdje stigli da pomognu bosanskim Muslimanima tijekom rata. Neki očito još mogu slobodno ulaziti i izlaziti iz zemlje. Kad je Mehrez Amdouni, navodni suradnik Osama bin Ladena, prošloga mjeseca uhićen u Istanbulu, pokazalo se da ima putovnicu Bosne i Hercegovine. Novine su ispitivale vladu ima li možda i bin Laden bosanskohercegovačku putovnicu, no zasad nisu dobile odgovora. Općinski se izbori očekuju sljedećega proljeća, i Meigs je rekao da postoje izgledi za razvoj demokratskih ustanova, a možda i za povratak više od nekoliko desetaka tisuća izbjeglica drugih etničkih skupina u homogena područja pod nadzorom bosanskih Muslimana, Hrvata i Srba. 'Morat ćemo pomoći tim ljudima da odrede što je etički državni aparat sigurnosti koji se može nadgledati', rekao je Meigs. 'Svi mehanizmi nadziranja koji su izgrađeni tijekom komunističkih godina ovdje moraju se iskorijeniti, a dosad to nije učinjeno.' 'Količina novca koju ova zemlja troši na obranu škandalozna je', dodao je. 40% saveznog proračuna u području još se uvijek troši na vojsku, iako su borbe između srpskih, muslimanskih i hrvatskih vojski prestale prije četiri godine. NATO sad pokušava navesti tri strane da smanje broj svojih oružanih snaga za 15%, s 30.000 u srpskom dijelu zemlje, i 30.000 u muslimansko-hrvatskoj federaciji, kao što su se dogovorili poslije međunarodnog summita u Sarajevu 29. srpnja. Na nedavnom sastanku s Antom Jelavićem, hrvatskim članom tročlanog predsjedništva Bosne, Meigs je zatražio brži napredak. 'Stupanj do kojeg možete privući međunarodne ustanove i ulaganja ovisit će o zamahu napretka', rekao mu je general. 'Stvar koja me iznimno brine dok odlazim jest kako ćete izgraditi sudski sustav kojem ćete svi moći vjerovati.' Konačno, rekao je Meigs, pravi mir će možda stići na Balkan tek kad u Beogradu dođe do demokratske promjene. 'Dok narod bivše Republike Jugoslavije ne promijeni vladu', rekao je, 'stvari će ostati prilično nesigurne.'"