ŠV 15.XI.-NZZ-NACISTI U ARGENTINI

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 15. XI. 1999. Argentina kao utočište nacističkih zločinaca "Nedugo prije promjene vlade u predsjedničkoj palači Casa Rosada, argentinski je ministar vanjskih poslova Guido Di Tella javnosti predočio rezultate istraživanja državnoga povjerenstva za rasvjetljavanje nacističkih aktivnosti u Argentini, CEANA-e (Comision para el Esclarecimiento de las Actividades Nazis en la Argentina). CEANA-u je sazvao 1997. zbog pozadine istrage o nacističkom zlatu u drugim zemljama - a možda i uz američko 'ohrabrenje' - predsjednik Menem na kraju svojega mandata. Glasovite osobe, kao među ostalima lord Ralph Dahrendorf, bili su savjetnici povjerenstva i dali su mu - možda nezasluženo - međunarodni ugled. Zbog obilja materijala koji je trebalo pregledati i opsežne zadaće, mandat povjerenstva morao se produljiti s jedne na dvije godine. Još se ne zna hoće li svoj rad nastaviti i pod novom vladom. Imenovani predsjednik De la Rua učinio je 'impunidad', nekažnjavanje, jednim od središnjih motiva svoje buduće vlade. Uključuje li to i mračno poglavlje Peronove ere, saznat ćemo uskoro. CEANA se bavila nacističkim zločincima izbjeglima u Argentinu, kao i istraživanjima o ukradenim i moguće u Argentinu dopremljenim umjetničkim predmetima i nacističkom zlatu te na posljetku i temom djelovanja nacionalsocijalističkog režima i fašizma na argentinsko društvo. Poslije dvije godine, prema 'konačnom izvješću' CEANA-e čini se da je brdo njihova istraživačkog rada doslovno izrodilo miša. Centar Simona Wiesenthala u Buenos Airesu služi se drukčijom slikom i govori o tomu da je CEANA doduše obavila dobar posao, ali je osvijetlila tek vrh ledenjaka. Povjerenstvo naime želi samo dokazati da je Argentina poslije Drugoga svjetskog rata - barem koliko se to može bez prigovora potvrditi na temelju postojećih izvora - postala utočište 180 nacističkih zločinaca odnosno uglednih kolaboracionista. Među njima je bilo oko 50 Hrvata (bivših pripadnika ustaša), 30 Nijemaca kao i 100 Francuza i Belgijanaca. Broj zloglasnih glavnih zločinaca kalibra jednog Eichmanna, Mengelea ili Priebkea bio je navodno vrlo malen. Isto tako su po istraživanju minimalna razjašnjenja na temu nacističkog zlata. Uspjeli su tek istražiti da je hrvatski ustaški vođa Ante Pavelić u svoj argentinski egzil donio 200 kilograma zlata (zlatnih poluga, kovanica, nakita), koje je očito bilo ukradeno od Srba, Židova, Cigana koje su ustaše pobili. Također je otkriven tanki trag u vezi sa zlatom za slučaj eventualne evakuacije njemačke zajednice u progonstvu, kojim je izgleda upravljalo švicarsko veleposlanstvo za njemačko veleposlanstvo u Buenos Airesu. Članovi povjerenstva navode na razmišljanje da je ukupan broj nacističkih zločinaca koji su se smjestili u Argentini zapravo bio daleko veći, no nedostajali su im nepobitni dokumenti da bi to i dokazali. Razlog za to mogao bi biti u slabo razvijenoj arhivarskoj tradiciji u Argentini, no i u tomu što su odgovarajući dokumenti još za vrijeme Perona ili i kasnijih vlada sustavno uklanjani iz arhiva. Iako toga nema u CEANA-inonom izvješću, slovi kao sigurno da se bračni par Peron osobno silno obogatio time što su u Europu slani agenti koji su pronalazili naciste spremne za bijeg i nudili im argentinske vize ili putovnice - za masne svote koje su nestajale na privatnim računima Peronovih. Unatoč privatnim primjedbama članova CEANA-e nehotice se gledajući spomenute brojeve, postavlja pitanje jesu li ti rezultati samo oprezni zaključci ili namjerno ublažavanje. Ili je sve što se do sada pričalo - jer kružili su brojevi na tisuće, čak desetke tisuća nacista prebjeglih u Argentinu ili preko Argentine - bili divovski pretjerani. Bez obzira na broj rečenih nacionalnosti: gdje su u tom zaključnom izvješću primjerice oni nacistički zločinci iz Slovačke (Tisov režim), Mađarske, Italije i baltičkih država? Skeptici su dakle CEANA-u koju je ustrojila peronistička vlada, kritizirali kao apologeta bračnog para Peron koji gledano unatrag, prilično strši. Njihova su povijesna istraživanja na posljetku poslužila samo cilju da se opere Perona s njegovim neskrivenim simpatijama za fašizam i nacističku Njemačku i njegove ruke raširene suradnicima i teškim zločincima - i da se istodobno ulašti imidž nacije, nagrižen onim tamnim mrljama iz novije povijesti. Ipak preuranjeno odzvanja olakšanje koje govori iz tjednika 'Argentinski dnevnik' na njemačkom jeziku pod mnogoznačnim naslovom 'Konačna crta ispod jedne legende'. Zar samo 'legende'? Eichmann i Mengele nisu bili likovi iz bajke i nisu se slučajno skrasili u Argentini. Konačna crta, spužvom preko toga - bilo bi to preudobno. No CEANA-ino je zaključno izvješće u najvažnijim dnevnicima u Buenos Airesu 'La Nacion' i 'Clarin' upadljivo prešućeno. Samo su rubna 'Prensa' i 'Buenos Aires Herald', koji izlazi na engleskom jeziku i čitaju ga skoro samo stranci, udostojali događaj kratkim izvješćima. Možda CEANA-ino zaključno izvješće ipak nije konačna crta, kako nameće 'Argentinski dnevnik', nego tek početak. No to se čini malo vjerojatnim" - piše novinar lista cer.