NJ 10.XI.SZ:ICTY-KRIZA VJERODOSTOJNOSTI

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 10. XI. 1999. Veliki ostaju na slobodi "Odjeknuo je još jedan poziv za angažmanom međunarodnog suda. Čečenski predsjednik Aslan Maškadov zahtijeva da ruski premijer Vladimir Putin bude izveden pred sud za ratne zločince. Iako ne može biti ispunjena, ta želja pokazuje sljedeće: prije samo 10 godina daleka zamisao o međunarodnom kaznenom sudu danas nailazi na odjek širom svijeta: građani Istočnog Timora zahtijevaju osnivanje suda UN-a koji bi sudio indonezijskim generalima. U Rimu je 1998. donesena odluka o osnivanju svjetskog suda, Vijeće Europe raspravlja trenutačno u Strasbourgu o osnivanju europskog suda. U Arushi i Den Haagu otišlo se već korak dalje - naime, u tim se gradovima u ime naroda sudi zločinima, počinjenim u Ruandi i na području bivše Jugoslavije. Napredovanje međunarodnog kaznenog prava čini se nezaustavljivim. No, upravo sudu za područje bivše Jugoslavije, prototipu međunarodnog pravosudnog tijela, prijeti danas kriza vjerodostojnosti. Naime, taj se sud još nije uspio domoći ni jednog jedinoga glavnog krivca za pokolje na Balkanu. Predsjednica haaškog suda na odlasku Gabrielle Kirk McDonald svela je upravo gorku bilancu. Pri Ujedinjenim narodima u New Yorku požalila se da su nekadašnji vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić i jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević još na slobodi, iako su na temelju međunarodne zapovijedi o uhićenju stekli status traženih osoba. Stoga valja upitati imaju li istaknuti optuženici povlašten tretman kod međunarodne zajednice. McDonald je apelirala na međunarodnu postrojbu u Bosni, SFOR, da napokon nešto učini. Akcija bi trebala biti jednostavna budući da je poznato gdje se nalaze Karadžić i Mladić, napominje gospođa McDonald. Oklijevanje postrojbe pod NATO-ovim vodstvom zaista je teško opravdati. Doduše, čak i Karadžićeva supruga tvrdi da već mjesecima nema pristup svome mužu. No, u diplomatskim krugovima u Berlinu polaze od pretpostavke da u najmanju ruku SFOR točno zna gdje se nalazi možebitni ratni zločinac. Neko je vrijeme navodno bio u Crnoj Gori, a sada ponovno živi u srpskoj utvrdi Pale kod Sarajeva, pretpostavlja jedan diplomat. Na Palama ga štite brojni tjelesni čuvari te bi akcija uhićenja bila opasna, napominje on. 'Ipak, postoje specijalne postrojbe koje bi mogle obaviti taj posao', dodaje. Zapad je dosad svoje oklijevanje s kaznenim gonjenjem ratnih zločinaca opravdavao tvrdnjama da bi uhićenje čelnika ugrozilo mirovni proces u Bosni. No, promatrači drže da taj argument nije utemeljen. Naime, ljudi poput Karadžića i Mladića razvlašćeni su i izolirani upravo zbog optužaba haaškoga suda i zacijelo nisu potrebni pri pomirenju. Berlinski stručnjak za međunarodno pravo Wolfgang Schomburg smatra također da su Karadžić i Mladić već odavno trebali biti uhićeni. 'Gledano iz perspektive pravosuđa, sadašnje je stanje nepodnošljivo', izjavljuje on, iznoseći stajalište da si je Zapad možda mogao čak i uštedjeti rat na Kosovu da je glavne krivce za rat u Bosni pravodobno izveo pred sud za područje bivše Jugoslavije. Bude li međunarodna zajednica i dalje sjedila prekriženih ruku, sud će se pretvoriti u tigra od papira, strahuje Schomburg. 'A takav bi razvoj događaja bio katastrofalan ne samo za sud za područje bivše Jugoslavije već i za sve buduće međunarodne sudove'", prenosi na kraju članka Stefan Ulrich.