US 9. XI. IHT EU BANKA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 9. XI. 1999. Zapreke kapitalizmu "Deset godina nakon pada Berlinskoga zida, koji je otvorio zemlje bivšeg istočnog bloka za kapitalizam, postaje jasno da pomak na sustav slobodnog tržišta nije bio ni onako sveobuhvatan ni uspješan kao što smo se nadali", piše Justin Keay. "Europska banka za razvitak i obnovu, osnovana kako bi pomogla u financiranju tranzicije, objavila je u ponedjeljak da su postignuti mnogi uspjesi, primjerice rast dinamičnog privatnog sektora, napredak u razvoju demokracije i slobodno određivanje cijena. No isto tako, i da zemlje bivšega Sovjetskog Saveza i, u manjoj mjeri, srednje i istočne Europe moraju još dosta napraviti kako bi se oslobodile baštine centralnog planiranja. Banka primjećuje da je regija, koja se na Zapadu smatrala gotovo monolitnom prije 1989., danas gospodarski sve različitija. Zemlje srednje Europe i Baltika koje su u prošlosti upoznale demokraciju i slobodna tržišta, od kojih su neke bez oklijevanja krenule putem reforma, potegnule su naprijed. Životni vijek i životni standard, kao i gospodarska postignuća, tamo su viši nego 1989. Za razliku od njih, zemlje s najsnažnijom centrističkom tradicijom (u prvom redu Rusija i druge bivše sovjetske zemlje koje su dopustile korupciji da zavladaju) zaostaju. Horst Kohler, predsjednik Europske banke, upozorio je da će rasti jaz između zemalja koje su propustile riješiti ta pitanja i naprednijih zemalja srednje Europe. Dosta problema, rekao je on, izrasta iz 'liberalizacije i privatizacije koje su uvedene bez primjerenog razmatranja konkurencije i korporacijskog upravljanja'. To, dodao je on, vodi 'pljačkanju javnih resursa, izbjegavanju poreza, odljevu kapitala i zanemarivanju vladavine zakona i poštenja u vladama'. Razlika između zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza i srednje i istočne Europe vidljiva je u procjenama gospodarskog rasta. Banka kaže da se ove godine u srednjoj i istočnoj Europi očekuje rast od oko 1,6%, s porastom do 3% u 2000. Za razliku od toga, bruto domaći proizvod u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza skvrčit će se 1999. za 0,1%, a 2000. će narasti za predviđenih 1,1%. Ukupni proizvod Rusije neće se ove godine promijeniti, a Ukrajina će ove godine doživjeti pad od 2,5%. Godine 2000. se očekuje da će Rusija doživjeti rast BDP-a za 1% a Ukrajina za 0,5%. (...) Očekuje se da u balkanskom području, u kojem je kosovski rat usporio gospodarstvo, ove godine neće biti rasta. No Europska banka balkanskim vladama preporučuje da nastave s dugo odgađanim reformama i očekuje da će se dividende isplatiti g. 2000. Očekuje se da će Bugarska, koja je protekle dvije godine provodila oštre reforme, godine 2000. imati rast od 2,5%; Rumunjska, čiji će se BDP ove godine skvrčiti za 4%, trebala bi 2000. doživjeti rast BDP-a od 1,5%. Izravna inozemna ulaganja u čitavu istočnu Europu i bivši Sovjetski Savez općenito su zdrava nakon pada prošle godine. Očekuje se da će ona ove godine dosegnuti 22,5 milijardi dolara. Osvrćući se na desetljeće reforma, banka je istaknula da, suprotno raširenom mišljenju 1989., uvođenje konkurencije, liberalizacije i privatizacije samo po sebi nije dovoljno. 'Glavna pouka tranzicije jest da tržišta neće dobro funkcionirati bez ustanova koje ih podupiru, države koja obavlja svoje osnovne dužnosti i zdravoga građanskog društva', stoji u izvješću, kao i primjedba da se proces stvaranja tih čimbenika otegnuo. Izvješće također zahtijeva da se država ne miješa u rast malih i srednjih poduzeća, koja su glavna oruđa gospodarskog rasta; ona bi trebala stvarati 'pozitivan okoliš.' (...)"