ZAGREB, 21. listopada - (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora raspravljat će sutra, tijekom 43. sjednice, o Izvješću o radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava od njezina osnutka, u veljači 1992., pa do
rujna ove godine. U tom je razdoblju Komisija popisala 153.700 žrtava s područja Hrvatske od kojih su 84.151 civili, istaknuo je u razgovoru za Hinu tajnik Komisije Florijan Boras. Izvješće je na sjednici Komisije 8. listopada, prihvatilo više od 40 članova (od ukupno 61), a protiv je bio samo Slavko Goldstein, ističući da je Izvješće "napravljeno na osnovi jednostranih istraživanja", te da "nije istinita tvrdnja u da su obrađeni svi dostupni izvori". Florijan Boras pak kaže da se u Izvješću ne tvrdi da su obrađeni svi dostupni izvori te da je Goldstein pogrešno citirao Izvješće.#l# Velik dio Izvješća posvećen je političkim ubojstvima koja su jugoslavenske tajne službe počinile nad hrvatskim političkim emigrantima. U Izvješću se govori i o oko tisuću zabilježenih grobova i grobišta na području Hrvatske, BiH i Slovenije. Također su prikazana antropološka istraživanja među kojima su najvažnija ona na lokalitetima Macelj, šuma Lug kod Bjelovara, jama Podi kod Trilja, željeznička postaja u Velikom Trgovišću, šuma Cernik u selu Gornji Slatinik, Slatinski Trenovac, Jazovka i Tezno kod
ZAGREB, 21. listopada - (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskoga
državnog sabora raspravljat će sutra, tijekom 43. sjednice, o
Izvješću o radu Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava od
njezina osnutka, u veljači 1992., pa do rujna ove godine. U tom je
razdoblju Komisija popisala 153.700 žrtava s područja Hrvatske od
kojih su 84.151 civili, istaknuo je u razgovoru za Hinu tajnik
Komisije Florijan Boras. Izvješće je na sjednici Komisije 8.
listopada, prihvatilo više od 40 članova (od ukupno 61), a protiv je
bio samo Slavko Goldstein, ističući da je Izvješće "napravljeno na
osnovi jednostranih istraživanja", te da "nije istinita tvrdnja u
da su obrađeni svi dostupni izvori".
Florijan Boras pak kaže da se u Izvješću ne tvrdi da su obrađeni svi
dostupni izvori te da je Goldstein pogrešno citirao Izvješće.#l#
Velik dio Izvješća posvećen je političkim ubojstvima koja su
jugoslavenske tajne službe počinile nad hrvatskim političkim
emigrantima. U Izvješću se govori i o oko tisuću zabilježenih
grobova i grobišta na području Hrvatske, BiH i Slovenije. Također
su prikazana antropološka istraživanja među kojima su najvažnija
ona na lokalitetima Macelj, šuma Lug kod Bjelovara, jama Podi kod
Trilja, željeznička postaja u Velikom Trgovišću, šuma Cernik u selu
Gornji Slatinik, Slatinski Trenovac, Jazovka i Tezno kod
Maribora.
Osvrćući se na primjedbu Slavka Goldsteina da prilikom izrade
Izvješća nisu korišteni najdostupniji izvori, među kojima je i
Hrvatski državni arhiv, Boras objašnjava kako se u Izvješću nigdje
"ne navodi da su obrađeni svi dostupni izvori". Navodi da je
Goldstein pogrešno naveo rečenicu iz Izvješća, koja glasi: "Broj
ukupno evidentiranih žrtava podrazumijeva broj žrtava koji je
dobiven iz svih do sada obrađenih dostupnih izvora". "Pojedini
mediji prenijeli su Goldsteinov pogrešan navod, a da se nisu
potrudili prenijeti ni jedan jedini stavak Izvješća", rekao je
Boras.
Ističe da nakon završetka Drugoga svjetskog rata matičarima u
mjesnim uredima nije bilo dopušteno popisivati žrtve na strani
vojske NDH. Stoga je, kako je rekao, do podataka o tim žrtvama
moguće doći samo preko svjedočenja preživjelih svjedoka. Ta
svjedočenja imaju prioritet, a tek kad se ona istraže, kritički će
se preispitati već prikupljeni podaci, naglasio je Boras.
Neki prigovori na rad Komisije odnose se na to da Komisija do sada
nije otkrila ni jednu žrtvu prouzročenu djelovanjem vojske NDH, te
da ne pokazuje brigu za spomenike NOB-a.
"Takva su grobišta već istražena i dostojno obilježena, pa ne mogu
biti predmet istraživanja Komisije", rekao je Boras. Dodao je da
spomenike treba održavati, ali da apsolutni prioritet imaju žrtve
koje nisu dostojno pokopane.
Boras je podsjetio da su na otkrivanju žrtava rata već radile dvije
jugoslavenske komisije. Prvi popis žrtava napravljen je 1946., a
istraživanje je ponovljeno 1964., no ni jedan od tih popisa nikad
nije objavljen. Boras tvrdi da je iz materijala dostupnih javnosti
očito da su jugoslavenske komisije umnožavale broj žrtava, tako što
su neka imena ponavljale više puta. Po Borasovu mišljenju, to je
dijelom učinjeno kako bi se dobila što veća ratna odšteta, a dijelom
zato da bi se Hrvati prikazali genocidnim narodom. "Ti popisi ne
zadovoljavaju kriterije Komisije i oni će u sljedećem razdoblju
biti kritički preispitani", kazao je Boras.
Ustvrdio je da "one koji daju primjedbe o jednostranosti Komisije
više plaši spoznaja o kritičkoj raščlambi njihova rada nego
objavljivanje istine o njihovim ubijanjima". Boras smatra da bi
kritička raščlamba popisa žrtava pokazala da su jugoslavenske
vlasti trgovale svojim žrtvama. "Njima nije stalo do vlastitih
žrtava, što ćemo i dokazati", rekao je.
Istaknuo je kako Komisija ima dokaze da su u većini slučajeva dosad
obrađenih grobišta zločine počinili pripadnici jugoslavenske
vojske. Boras je ustvrdio da "zločini nisu bili hir nižih
postrojba", nego da su "učinjeni po naredbama najvišega vojnog i
političkog vrha komunističke Jugoslavije". Bio je to zločin protiv
naroda i nesumnjivo planirani genocid nad Hrvatima, kazao je.
Boras je istaknuo kako se u Izvješću navode neke od prikupljenih
zapovijedi vrha Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) za
likvidaciju hrvatskih vojnika i civila.
Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava osnovana je 11.
veljače 1992., a uz predsjednika ima 61 člana koje imenuje Sabor. Iz
redova zastupnika imenovana su 23 člana, dok ih je 40 iz redova
povjesničara, pravnika, liječnika te drugih znanstvenih, stručnih
i javnih radnika. Predsjednik je Komisije Kazimir Sviben, a
potpredsjednici su Vice Vukojević (HDZ) i Đurđa Adlešić (HSLS). Iz
redova zastupnika petnaest članova Komisije su HDZ-ovi zastupnici,
dva su člana iz SDP-a, te po jedan iz IDS-a, HSS-a, HSP-a i HČSP-a.
(Hina) ibob sšh