BERLIN, 7. studenoga (Hina/AFP) - Otkako je u zoru 13. kolovoza 1961., počela gradnja Berlinskog zida, taj je objekt bio neprestance dograđivan i moderniziran, a u trenutku pada, nakon 28 godina, bilježio je bilancu: 239 ubijenih u
pokušaju bijega i 4.000 prebjega.
BERLIN, 7. studenoga (Hina/AFP) - Otkako je u zoru 13. kolovoza
1961., počela gradnja Berlinskog zida, taj je objekt bio
neprestance dograđivan i moderniziran, a u trenutku pada, nakon 28
godina, bilježio je bilancu: 239 ubijenih u pokušaju bijega i 4.000
prebjega.#L#
Građevina, simbol podjele Europe u dva neprijateljska bloka, u
brojkama je izgledala ovako:
- Duljina: 155 km od čega je 43 km prescijecalo Berlin dijeleći ga u
smjeru sjever-jug, a 112 km odvajalo je Zapadni Berlin od
teritorija bivše DR Njemačke;
- Dubina ničije zemlje: širina jedne ulice do 300 metara;
- Sastav: 106 km zida sagrađeno od 3,60 metara visokih betonskih
ploča na koje je bio položen valjkasti omotač bez prečki za
penjanje; ostatak su činile žičane rešetke;
- Na zidu su bile ugrađene 302 promatračnice, 20 bunkera, 124 km
prolaza za ophodnje, 127 km žičanih rešetki s detektorima i
alarmom, 259 pisti za pse čuvare, 105 km jama koje su priječila
prolaz vozilima;
- Čuvari: sedam regimenti od 1.000 do 1.200 vojnika;
Promatračnice, razmještene svakih 250 do 300 metara u središtu
grada, bile su međusobno vezane kružnom stazom. Noću, dok bi
istočna strana tonula u mrak, zid bi, s rasvjetnim mjestima svakih
30 metara, bio najbolje osvijetljeno mjesto cijelog Berlina.
"Pojas smrti" bio je teren pažljivo pročešljan kako bi se uočili
tragovi koraka. Postrojenja za automatsko gađanje s vremenom su
bila uklanjana, a zid je dobio još jedan omotač koji je cijelom
duljinom pratio prvotni bedem s istočne strane.
Zid je bio dopunjen vrlo sofisticiranim uređajima duž 1.400 km:
bodljikavom žicom, elektronskom mrežom i minama.
(Hina) rt sd