ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Monetarna kretanja u Hrvatskoj, po srpanjskim i kolovoškim podatcima Hrvatske narodne banke, karakterizira snažan oporavak novčane mase, rast inozemne aktive poslovnih banaka i središnje banke, ali i
nastavak stagnacije plasmana banaka privatnom sektoru. Što više, nastavak stagnacije plasmana i raščlanjeni podatci o strukturi kredita stanovništvu, zajedno s kreditima poduzećima, govore kako gotovo da i nema prave kreditne aktivnosti. A i onaj mali rast kredita stanovništvu koji se javlja u agregatnim podacima, napominju analitičari HNB-a, zapravo su sve veći "minusi" na tekućim računima građana.
ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Monetarna kretanja u Hrvatskoj, po
srpanjskim i kolovoškim podatcima Hrvatske narodne banke,
karakterizira snažan oporavak novčane mase, rast inozemne aktive
poslovnih banaka i središnje banke, ali i nastavak stagnacije
plasmana banaka privatnom sektoru. Što više, nastavak stagnacije
plasmana i raščlanjeni podatci o strukturi kredita stanovništvu,
zajedno s kreditima poduzećima, govore kako gotovo da i nema prave
kreditne aktivnosti. A i onaj mali rast kredita stanovništvu koji
se javlja u agregatnim podacima, napominju analitičari HNB-a,
zapravo su sve veći "minusi" na tekućim računima građana.#L#
U ovoj godini, naime, pojašnjavaju u HNB-u, najveći udjel u porastu
ukupnih kredita stanovništvu imaju upravo okvirni krediti po
tekućim računima građana. Do 1999. stanovništvu su pretežito
odobravani dugoročni krediti (preko godinu dana) s valutnom
klauzulom, bilo da se radilo o nenamjenskim kreditima bilo o
stambenim i drugim vrstama kredita, dok su okvirni krediti po
tekućim računima građana ("minusi") bili manje zastupljeni.
Nasuprot plasmana banaka, kretanje monetarnih agregata pokazuje
znakove oporavka.
Novčana masa, nakon što je u lipnju pokazala prve znake oporavka, u
srpnju i kolovozu značajno je porasla. Od početka godine novčana je
masa oscilirala između 12 i 13 milijardi kuna, u lipnju je iznosila
13,2 milijarde, u srpnju 14,1 milijardu, a u kolovozu 14,3
milijarde kuna, navodi se u biltenu Hrvatske narodne banke za
listopad.
U tome je, napominju u HNB, posebno važno da se struktura novčane
mase mijenja u korist depozitnog novca poduzeća, za razliku od
ranije, kada se uz stagnaciju novčane mase, struktura mijenjala u
korist gotovog i depozitnog novca stanovništva. U srpnju i
kolovozu, naprotiv, značajno je porastao i depozitni novac
poduzeća, uz umjereni rast depozitnog i gotovog novca
stanovništva. Značajniji porast depozitnog novca poduzeća u srpnju
i kolovozu, uz ostale pokazatelje, kako se navodi, potvrđuje da je
gospodarstvo zakoračilo na put izlaska iz recesije.
Međutim, u sagledavanju najnovijih gospodarskih kretanja, Savjet
Hrvatske narodne banke na svojoj je jučerašnjoj sjednici ocijenio
kako se "još ne vidi potvrda očekivanog gospodarskog rasta".
Širi monetarni agregati u srpnju i kolovozu umjereno su porasli,
čak i kunski depoziti u kolovozu su blago povećani. Devizni, pak,
depoziti od stabilizacije prilika u bankarskom sustavu u svibnju,
također bilježe usmjeren, ali kontinuiran mjesečni rast. Tako su u
srpnju i kolovozu ukupno porasli 600 milijuna kuna.
Nasuprot kretanju monetarnih agregata, plasmani banaka u srpnju i
kolovozu nisu pokazali znakove oporavka, već su što više, plasmani
domaćim sektorima u kolovozu smanjeni u odnosu na srpanj.
Nakon minimalnog rasta plasmana od ožujka do svibnja, plasmani su
od lipnja do kolovoza kumulativno smanjeni za 1 milijardu kuna. Dok
su krediti poduzećima i dosad značajno opadali, kolovoz je prvi
mjesec u kojem se bilježi smanjenje kredita i u sektoru
stanovništva.
(Hina) ds