ZAGREB, 13. listopada (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, prihvatio izvješće o polugodišnjem radu i financijskom
poslovanju Zavoda za platni promet, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.
ZAGREB, 13. listopada (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke u
srijedu je, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba,
razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, prihvatio
izvješće o polugodišnjem radu i financijskom poslovanju Zavoda za
platni promet, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.#L#
Osnovni pokazatelji makroekonomske stabilnosti i dalje su
zadovoljavajući. Porast cijena na malo u rujnu je iznosio 0,6 posto
prema prethodnom mjesecu, što daje godišnji porast od 4,7 posto, a
troškovi života porasli su 0,4 posto prema kolovozu i na godišnjoj
su razini od 3,9 posto. Tečaj kune također se održava unutar
prihvatljivog raspona kolebanja: tijekom rujna, uz samo jednu
deviznu aukciju, kuna je deprecirala prema njemačkoj marki 0,57
posto. Za prvih osam ovogodišnjih mjeseci realni efektivni tačaj
kune oslabio je 4,17 posto ako se mjeri cijenama na malo, odnosno
4,31 posto ako se deflacionira proizvođačkim cijenama.
Odgovarajućim mjerama središnje banke zadovoljavajuća
stabilnosti tečaja održava se i nakon pozamašnog deviznog priljeva
ostvarenog prodajom dijela Hrvatskih telekomunikacija. Temeljem
otkupa dijela tog priljeva, brutto devizne pričuve na računima
središnje banke dosegle su dosad nezabilježeni iznos od 3,15
milijardi dolara, a obnovljene su i neto devizne pričuve tako da
opet premašuju 2 milijarde dolara.
Povećana razina kunske likvidnosti odmah je izazvala i pad kamatnih
stopa na novčanom tržištu, osobito u međusobnom trgovanju
najstabilnijih banaka. Za takve transakcije kamata je pala s oko 11
posto na 6,75 posto. To znači da kvalitetne banke mogu vrlo povoljno
doći do izvora likvidnosti. Činjenica da su na dvije aukcije u
posljednjih par dana banke upisale oko 550 milijuna kuna
blagajničkih zapisa HNB potvrđuje da banke imaju slobodnih
sredstava ali i da ih radije plasiraju u sigurne vrijednosnice nego
u kreditiranje poduzeća i građana. Pa i nakon što već nekoliko
mjeseci traje postupno smanjivanje kredita poduzećima, u kolovozu
je prvi put zabilježeno i smanjenje kredita stanovništvu.
Zabrinjava svakako što makroekonomska stabilnost nije praćena
poželjnim kretanjima u realnom sektoru gospodarstva, te njegovim
oživljavanjem utemeljenim na strukturnim promjenama i
međunarodnoj konkurentnosti. Za osam mjeseci industrijska
proizvodnja manja je 2,8 posto nego u istom lanjskom razdoblju,
realni promet u maloprodajnoj trgovini niži je 7,4 posto, broj
turističkih noćenja manji je za 15,8 posto, a polugodišnji podaci o
prometu kažu da je prevezeno 13,6 posto putnika i 12,1 posto robe
manje nego u prvoj polovici prošle godine. Deficit robne razmjene s
inozemstvom manji je u prvom polugodištu za jednu petinu nego lani,
no nepovoljno je što iza toga stoji niža razina vanjskotrgovinskog
poslovanja, uz zamjetno smanjenje uvoza.
Kolovoz je bio prvi ovogodišnji mjesec u kojemu su prihodi državnog
proračuna ostvareni u većem iznosu od rashoda. Računajući s
prihodima od prodaje dijela Hrvatskih telekomunikacija,
proračunski manjak na kraju ove godine vjerojatno neće prelaziti
jedan posto brutto domaćeg proizvoda. Uravnoteženost proračuna
nedvojbeno olakšava i monetarnoj politici ostvarivanje njenih
temeljnih zadaća. No, u raspravi je naglašeno da održavanje
stabilnosti na srednji rok neće biti moguće ukoliko ne dođe do
promjena u rastućim trendovima javne potrošnje i plaća koje nemaju
pokriće u proizvodnji i produktivnosti. Članovi Savjeta HNB
smatraju da bi što veći dio prihoda od privatizacije trebalo
iskoristiti za pokretanje i razvoj izvozno konkurentnih proizvoda,
čime bi se jačali temelji daljnje stabilnosti, zdravog
gospodarskog rasta i veće zaposlenosti.
Savjet HNB na ovoj je sjednici dao i prethodne suglasnosti Kaertner
Landes und Hypothekenbank AG iz Klagenfurta za stjecanje više od 10
posto redovnih dionica s pravom glasa Slavonske banke d. d. Osijek,
kao i Erste Bank AG iz Beča i Steiermarkische Bank und Sparkassen AG
iz Graza za stjecanje više od 10 posto dionica s pravom glasa u
Trgovačkoj banci d.d. Zagreb. Odlučeno je također da se, zbog
poslovanja za koje nije ovlašteno niti ih može obavljati prema
važećim hrvatskim propisima, briše iz Registra predstavništava
inozemnih banaka u Republici Hrvatskoj predstavništvo Kredit
Schweizer bank d.o.o. Sarajevo.
(Hina) pp ds