FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 3. XI. NATO

US-RU-YU-SAVEZI-Organizacije/savezi VOA 3. XI. NATO GLAS AMERIKE - VOA3. XI. 1999.George Robertson: 'NATO savez će postati još djelotvornija organizacija'. Razgovarao Andre De Nesnera."Ovih se dana u posjetu Sjedinjenim Državama nalazi George Robertson, glavni tajnik NATO saveza. Gospodin Robertson, koji je donedavno bio britanski ministar obrane, za Glas Amerike govori o nizu tema: proširenju NATO saveza, njegovoj transformaciji u skladu s potrebama 21. stoljeća i odnosima s Rusijom. George Robertson smatra da su očuvanje jedinstva među članicama i njihovo ravnomjernije ispunjavanje obveza najvažnije lekcije koje je NATO savez naučio iz angažmana na Kosovu: = Europske zemlje moraju modernizirati svoje oružane snage. To znači osnivanje većih postrojba za brzo djelovanje, brze linije komunikacija i opskrbe, i uvođenje najmodernijeg naoružanja, posebno raketa i drugih preciznih projektila. Teret vojne intervencije treba pravednije podijeliti, između Sjedinjenih Država i europskih zemalja, rekao je gospodin Robertson, dodajući da se NATO savez jedino tako može uhvatiti u koštac s izazovima budućnosti. - NATO savez je nedavno dobio tri nove članice, zemlje koje su za
GLAS AMERIKE - VOA 3. XI. 1999. George Robertson: 'NATO savez će postati još djelotvornija organizacija'. Razgovarao Andre De Nesnera. "Ovih se dana u posjetu Sjedinjenim Državama nalazi George Robertson, glavni tajnik NATO saveza. Gospodin Robertson, koji je donedavno bio britanski ministar obrane, za Glas Amerike govori o nizu tema: proširenju NATO saveza, njegovoj transformaciji u skladu s potrebama 21. stoljeća i odnosima s Rusijom. George Robertson smatra da su očuvanje jedinstva među članicama i njihovo ravnomjernije ispunjavanje obveza najvažnije lekcije koje je NATO savez naučio iz angažmana na Kosovu: = Europske zemlje moraju modernizirati svoje oružane snage. To znači osnivanje većih postrojba za brzo djelovanje, brze linije komunikacija i opskrbe, i uvođenje najmodernijeg naoružanja, posebno raketa i drugih preciznih projektila. Teret vojne intervencije treba pravednije podijeliti, između Sjedinjenih Država i europskih zemalja, rekao je gospodin Robertson, dodajući da se NATO savez jedino tako može uhvatiti u koštac s izazovima budućnosti. - NATO savez je nedavno dobio tri nove članice, zemlje koje su za hladnog rata bile članice Varšavskog ugovora, a sada će, najvjerojatnije, uslijediti i kandidature drugih zemalja istočne i srednje Europe. Kako će jedan takav uvećani i dosta pluralistički vojni savez uopće održavati unutarnju koheziju? = Savez funkcionira po vlastitoj logici, neovisnoj o članicama. Svi smo mi vrlo svjesni da je obrana vrlo, vrlo važna. Nema većeg testa za jedinstvo saveza od naše akcije da se spasi stanovništvo Kosova. Bila je to zajednička akcija kako bi se ostvario humanitarni cilj. Kako se akcija produžavala, jedinstvo je bivalo jače, a ne slabije. Katkad je teško postići konsenzus. No, sama svrha saveza - odnosno očuvanje vrijednosti, kao što je demokracija i civilizirani odnosi među državama - jamči da će se članice razumno ponašati. Siguran sam da će tako biti i u budućnosti. NATO savez neće samo ostati jedinstven, on će postati u vojnom smislu još djelotvornija organizacija. - Kako će se to postići ako se uzme u obzir da u savez uskoro ulaze i nove članice, koje možda u vojnom smislu i nisu na istoj razini razvoja, kao recimo Sjedinjene Države, Francuska ili Britanija. Odnosno, hoće li NATO savez biti razvodnjen, kako bi apsorbirao nove članice? = To se ne smije dogoditi. To će nam biti jedan od glavnih prioriteta. NATO savez nije politički klub u koji bi se primale zemlje koje prođu na nekom testu lojalnosti. Radi se o obrambenom, vojnom savezu, u kojem ako je jedna članica napadnuta, ostale joj dolaze u pomoć. Prema tome, nove članice trebaju biti spremne na preuzimanje golemih obveza. Izazov je upravo u tome da se pronađe put između povećanja članstva i vojne efikasnosti koja je glavni cilj saveza. - Kako odgovoriti na vrlo jaku rusku zabrinutost zbog širenja NATO saveza na Istok? = Ruska je zabrinutost u velikoj mjeri utemeljena na pogrješnom dojmu o svrsi NATO saveza. NATO savez je obrambena organizacija, njega ne zanima razvoj ofenzivne komponente. Kada neka zemlja postane članica NATO saveza, u njoj će se politička situacija jedino stabilizirati. A to je i u ruskom interesu, jer to su zemlje koje graniče s Rusijom. Njihovi bi se odnosi, mi to očekujemo, jedino mogli popraviti jer će strane u tom odnosu dobiti osjećaj da je to jedan siguran i predvidljiv odnos. Zbog toga, jedan od mojih ciljeva će biti da uvjerim Moskvu da je proširenje NATO saveza i za nju korisno. Mislim da će Rusi to i sami shvatiti - konačno, prvi krug proširenja NATO saveza nije doveo do napetosti u tom području, već se situacija još i dodatno stabilizirala. Glavni tajnik NATO saveza George Robertson je također rekao da 'Rusija nije bila u pravu kada se tuži da je Zapad ignorirao njezinu ulogu u rješavanju kosovske krize'. = Rusija je bila uključena u donošenje rezolucije Ujedinjenih naroda koja je pozivala na prekid srpske represije na Kosovu. Također, ruski mirovni izaslanik Viktor Černomirdin je, sa svojim kolegom iz Finske, odigrao važnu ulogu u dovršenju sukoba. Takav njezin angažman bit će vrlo važan i u sličnim krizama u budućnosti. Prema tome, ruski osjećaj zapostavljenosti jest neutemeljen - rekao je glavni tajnik NATO saveza George Robertson u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike." (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙