BBC-PREGLED TISKA-3-11

BRITANSKI RADIO - BBC 3. XI. 1999. Pregled tiska "Novine se i danas bave posljedicama pada egipatskog aviona kod američke istočne obale i ciklona što je poharao dijelove Indije. Istragu i akcije spašavanja i u jednom i u drugom slučaju ometa olujno vrijeme. Također se analiziraju i implikacije britansko- francuskog prijepora oko uvoza britanske govedine koju Francuska ne želi, iako je Europsko povjerenstvo proglasilo britansko meso sigurnim za uporabu. 'The Times' piše da su oporbeni konzervativci optužili vladu da je popustila francuskom pritisku kad je pristala na nove pokuse kojima bi se trebala utvrditi sigurnost britanske govedine. Za vrijeme jučerašnjih razgovora u Bruxellesu, britanski ministar poljoprivrede pristao je na nastavak istrage, a to je dovelo u sumnju mogućnost brzog rješavanja krize, to više što mnoge njemačke pokrajinske vlade također ne žele uvoziti britansku govedinu, zaključuje list. Većina listova zgraža se nad stavom zapadnih zemalja prema ruskom napadu na Čečeniju. Tako 'The Independent' naslovljuje svoju veliku reportažu tvrdnjom 'Ti očajani, protjerani ljudi na rubu Europe žrtve su prljavog rata koji je Zapad odlučio ignorirati'. List zatim opisuje patnje Čečenaca na udaru ruske vojske i kaže kako sad postaje jasan način ruske invazije - ruska vojska želi svesti svoje žrtve na minimum pa izbjegava izravne sukobe s čečenskim gerilcima. Umjesto toga, masovno i bezobzirno bombardira čečenijska sela i gradove. Rezultat toga je da je trećina Čečenaca, oko milijun ljudi, sada u bijegu. Ta tragedija je usporediva s bilo čime što se dogodilo na Kosovu ili Istočnom Timoru. Situacija Čečenaca još je teža po tome što zapadni mediji slabo prikazuju njihove patnje. Službeno, razlog tome je opasnost od otmice u Čečeniji. No, dopisnik lista u susjednoj Ingušetiji smatra kako se ta opasnost može smanjiti ako medijske kuće unajme naoružane lokalne čuvare. Nažalost, kaže list, mnogi dopisnici u Moskvi uzimaju to kao savršen izgovor da ne izvješćuju s terena o ratu koji njihove šefove baš mnogo ne zanima. 'The Guardian' se osvrće na predstojeći referendum u Australiji na kojemu će se odlučivati hoće li Australija postati republika ili će joj šef države i nadalje biti britanska kraljica. Dopisnik tog lista izvješćuje s dva različita kraja kontinenta. Najprije iz savezne države Queensland, bogatog konzervativnog područja koje se protivi promjenama što bi mogle ugroziti prevlast potomaka engleskih doseljenika. Ondje će vjerojatno većina ljudi glasovati za zadržavanje 'statusa quo'. U saveznoj državi New South Wales, pak, prevladava liberalni duh. Mnogo se više vodi računa o pravima autohtonog stanovništva koje je bilo obespravljeno kolonizacijom i ondje su vjerojatno u većini republikanci. No, ishod referenduma u cijeloj Australiji sasvim je nesiguran, zaključuje list. 'The Financial Times' prenosi informaciju agencije Reuters da će se NATO-ove mirovne snage u BiH smanjiti za trećinu, na 20.000 vojnika do travnja sljedeće godine. Agencija navodi izjavu američkog generala Ronalda Adamsa koji kaže da će povlačenje vojnika početi u idućim mjesecima. General Adams dodaje kako je smanjenje SFOR-a moguće zato što nema oružanih sukoba, sve se više izbjeglica vraća kućama i povećava se sloboda kretanja. Adams naglašava da se mandat SFOR-a nije promijenio te da će mirovne snage i dalje činiti sve što bude moguće da se zajamči sigurnost u Bosni, zaključuje se u informaciji agencije Reuters. 'The Daily Telegraph' piše o odluci crnogorske vlade da jučer proglasi njemačku marku zakonitim sredstvom plaćanja, usporedo s jugoslavenskim dinarom. To znači da će se osnovne vrste hrane, mirovine, benzin i druge cijene koje kontrolira država određivati u markama. List kaže kako će to stvoriti financijsku barijeru između Crne Gore i Srbije i omogućiti Crnoj Gori da se izvuče iz zagrljaja sve slabijeg dinara. To će također pogoršati odnose dviju republika koje su povremeno vrlo blizu sukoba, zaključuje list. 'The Independent' tome dodaje kako je oporbena Socijalistička partija u Crnoj Gori, koju vodi štićenik jugoslavenskog predsjednika Miloševića, Momir Bulatović, izjavila kako je to klasični čin odcjepljenja. No, crnogorski premijer Filip Vujanović je izjavio kako se time Crna Gora želi zaštititi od destruktivne monetarne politike Beograda. List zaključuje svoj izvještaj tvrdnjom da će odluka Crne Gore izazvati zaprepaštenje u Srbiji". (BBC)