ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Sudeći po kumulativnim podacima platnih transakcija na računima gospodarstvenika, rujan nije donio nikakve značajne promjene. Tako su u razdoblju od siječnja do rujna ove godine poduzetnici - trgovačka
društva na svoje račune primili 262,8 milijardi kuna, što je 2,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, sa svojih su računa izdali 262,5 milijardi kuna ili 1,7 posto više, podatci su Zavoda za platni promet (ZAP). Računajući s rastom cijena na malo proizlazi da su novčani primici i izdaci poduzetnika realno niži nego lani. U prvih devet prošlogodišnjih mjeseci nominalni porast primitaka iznosio je 15,7 a izdataka 16,4 posto.
ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Sudeći po kumulativnim podacima
platnih transakcija na računima gospodarstvenika, rujan nije donio
nikakve značajne promjene. Tako su u razdoblju od siječnja do rujna
ove godine poduzetnici - trgovačka društva na svoje račune primili
262,8 milijardi kuna, što je 2,1 posto više nego u istom lanjskom
razdoblju. Istodobno, sa svojih su računa izdali 262,5 milijardi
kuna ili 1,7 posto više, podatci su Zavoda za platni promet (ZAP).
Računajući s rastom cijena na malo proizlazi da su novčani primici i
izdaci poduzetnika realno niži nego lani. U prvih devet
prošlogodišnjih mjeseci nominalni porast primitaka iznosio je 15,7
a izdataka 16,4 posto. #L#
Primici iz redovne djelatnosti poduzetnika u prvih devet
ovogodišnjih mjeseci porasli su 4,7 posto, na 226,5 milijardi kuna,
dok je kod svih ostalih primitaka primjetno smanjenje. Najviše su
pritom smanjeni primici kod primljenih kredita i pozajmica, 37,9
posto.
U strukturi izdataka jedino su plaćanja za materijal, robu i usluge
nominalno porasla šest posto, na 160,8 milijardi kuna te isplaćene
neto plaće, dva posto, na 13,9 milijardi kuna. Svi ostali oblici
izdataka smanjeni su u odnosu na isto lanjsko doba.
Gledajući prema pojedinim područjima privređivanja, ostvareni
rast primitaka i izadataka je različit. Najveći je porast novčanih
primitaka zabilježen u rudarstvu i vađenju, 21,4 posto, u
poljoprivredi, lovu i šumarstvu 9,4 posto te u poslovanju
nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama 9,2 posto.
U tri područja gospodarstva, od ukupno deset, novčani su primici u
apsolutnom iznosu manji nego prošle godine. U ribarstvu čak 24,6
posto, u djelatnosti hotela i restorana 13,4 posto te u
prerađivačkoj industriji 0,7 posto.
Posljednjih godina, ističu u ZAP-u, struktura novčanih primitaka,
promatrano po djelatnostima, bilježi znatne promjene. Tako je u
trgovini usredotočeno više od trećine primitaka poduzetnika ili
37,5 posto ukupnih novčanih primitaka gospodarstva. Prerađivačka
industrija koja je 1990. godine imala najveći udjel, izgubila je
primat u ukupnom gospodarstvu. Njezin udio tako sada iznosi 27,5
posto.
Usporavanje rasta primitaka preko računa u gospodarstvu u izravnoj
je vezi s ostvarenjima realnog sektora gospodarstva jer je, po
podatcima Državnog zavoda za statistiku, industrijska proizvodnja
u prvih devet mjeseci ove godine prema istom razdoblju lani
smanjena 2,8 posto. Smanjen je i promet u trgovini na malo, realno
za 7,6 posto u prvih osam ovogodišnjim mjeseci u odnosu na isto
lanjsko doba, kao i broj turističkih noćenja, 16 posto.
(Hina) tp ds