NJ 26.X.-DIE WELT-EUROPSKA OBRANA

NJEMAČKA DIE WELT 26. X. 1999. Samo još uvjetno spremni za obranu "Dok EU pirotehničkim govorima obznanjuje svoju volju da sagradi zajedničku obranu, proračunski političari razoružavaju proračun obrane u korist neodrživih socijalnih sustava. Od 1985. njemački su i britanski izdaci pali na polovicu. Francuska ih je smanjila za četvrtinu. Napadaj štednje na Bundeswehr - 18,6 milijarda maraka do 2003. - čini vojsku ulagačkom ruševinom. Londonski Institut za strategijske studije dolazi do zaključka da europska obrana ostaje 'stvar priopćenja'. Poslije hladnoga rata obrana obuhvaća tri zadaće: 1. kolektivnu obranu proširenog područja NATO saveza, 2. nove misije, poput menadžementa kriza, prevencije sukoba i vojne reakcije na krizu, 3. humanitanu intervenciju i, u nastavku, usluge smirivanja i čuvanja reda. Pri tomu su oružane snage vezane na neodređeno vrijeme (Bosna, Kosovo). Vojni se spektar time proširio za dva važna, nezaobilazna područja. Ona pak zahtijevaju nove strukture oružanih snaga, nove tehnologije i veća novčana sredstva. Može se poći od toga da za sada ne postoji opasnost od velike invazije saveznog područja 'bez zaleta'. No labilni odnosi u Bjelorusiji, Ukrajini i, ponajprije, u nuklearno visoko naoružanoj Ruskoj Federaciji s njihovim očito teturavim ambicijama, zahtijevaju spremnost dostatnih oružanih snaga s nuklearnim 'last resort'. Zbog mnogostrukih novih prijetnja izvan područja saveza, aktualna je izgradnja reakcijskih oružanih snaga. U njih pripadaju krize i sukobi na područjima sirovina ili migracija (kao u Zaljevu ili Magrebu), teroristički potencijali, oružje za masovno uništenje i dalekometno oružje, regionalne destabilizacije kakve su se pojavile na Balkanu. Europa leži bliže epicentru novih opasnosti nego SAD. Istočna i jugoistočna Europa se poslije potresa 1989. - 1991. nije smirila. Azijsko-afrički potres u neposrednom je susjedstvu. Utoliko su upadljiviji mentalni i materijalni nedostatci za svladavanje kriza. Europa nije čimbenik moći nego hipoteka. Nije bilo i nema slučaja da je Europa samostalno djelovala. Amerika se brine za sve. Analogno ovisnosti, do u nedogled raste vojno-tehnološki jaz između Starog i Novog svijeta. Na washingtonskom vrhu NATO-a u travnju i na vrhu EU- a u Koelnu u lipnju prikupljene su potrebe. Popis je dug i izaziva vrtoglavicu: reorganizacija vojska (osuvremenjivanje i smanjenje glavnih oružanih snaga, jačanje postrojba za krizne reakcije), strategijsko izviđanje i kapaciteti zračnog transporta, suvremeni sustavi obavješćivanja i navođenja (elektronsko ratovanje), precizno dalekometno oružje, zaštita balističkog oružja (proturakete), ekipe za spašavanje pilota. Rezultat: optimizacija oružanih snaga za brze intervencije, u skladu s američkim saveznikom. Ideal autonomne obrane EU (poslije inkorporacije WEU- a) ne može postići, zbog proračunske politike čak ni optimum tehnološkog približavanja SAD-u. Naprotiv: rezanja proračuna sve izjave o 'europskoj obrani' pretvaraju u laži. Posvuda u Europi EU- a pada udjel ulaganja u obrambeni proračun na ispod 20 posto. Scharping neće dobiti 'zajamčenu blagajnu' za međunarodno osiguranje mira (20 milijarda maraka u deset godina). Njemačka gubi težinu u savezu, Britanci će se održati, Francuzi teturaju. Pripremama nedostaje velika prijetnja. Nove se opasnosti ne iskazuju bez gorkog dokaza. Humanitarni motiv za vojnu akciju ne može se natjecati sa socijalnom raspodjelom - savezni se konsenzus inače iscrpio u kosovskomu ratu. Neće ga više biti puno. Vezanost postrojbe na Balkanu već pokazuje granice, odašiljanje saniteta u Timor ocrtava željenu sliku njemačke politike o načinu budućih sudjelovanja" - piše Herbert Kremp u uvodniku lista.