ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Ukupan prihod 59.722 hrvatskih poduzetnika, koji su Zavodu za platni promet dostavili svoje statističke izvještaje, u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 129,5 milijardi kuna, što je 8,6 posto više
nego u istom razdoblju lani. No, kod sagledavanja takavog porasta, u ZAP-u napominju da je riječ o iskazanoj niskoj bazi usporedbe. Iskazani porast ukupnog prihoda, naime, nema podlogu u kretanjima u realnom sektoru, već je posljedica izdvojenog promatranja dvaju razdoblja na koja je velik utjecaj imala radikalna promjena poreznog sustava početkom prošle godine.
ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Ukupan prihod 59.722 hrvatskih
poduzetnika, koji su Zavodu za platni promet dostavili svoje
statističke izvještaje, u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je
129,5 milijardi kuna, što je 8,6 posto više nego u istom razdoblju
lani. No, kod sagledavanja takavog porasta, u ZAP-u napominju da je
riječ o iskazanoj niskoj bazi usporedbe. Iskazani porast ukupnog
prihoda, naime, nema podlogu u kretanjima u realnom sektoru, već je
posljedica izdvojenog promatranja dvaju razdoblja na koja je velik
utjecaj imala radikalna promjena poreznog sustava početkom prošle
godine. #L#
Prije uvođenja PDV-a, većina poduzetnika nastojala je nabaviti što
više sirovina, materijala i robe, a potom odgoditi fakturiranje
svog posla kako bi se odgodila obvezu plaćanja PDV-a nakon njegova
uvođenja 1. siječnja 1998. godine. Tako su poduzetnici u prvom
lanjskom polugodištu ostvarili tek 1,1 posto više prihode u odnosu
na isto razdoblje 1997. godine.
Objašnjenje takvih divergentnih kretanja može se naći u činjenici
da su prošlogodišnja financijska ostvarenja, koja čine bazu
usporedbe, iskazana nerealno nisko, istaknuli su u ZAP-u.
Statističke izvještaje za prvo ovogodišnje polugodište Zavadu za
platni promet bila su dužna dostaviti 137.502 poduzetnika koji
imaju otvorene račune u ZAP-u. Čak 43.516 poduzetnika od onih koji
tu obvezu nisu ispunili, imalo je tzv. "mrtve račune" na koje
tijekom izvještajnog razdoblja nije bilo priliva novca, što znači
da uopće nisu poslovali. Od preostalih 34.264 poduzetnika, koji iz
drugih razloga nisu podnijeli polugodišnje statističke
izvještaje, velikih je tek 12, a srednje velikih pet, pa se
obuhvaćeni uzorak gospodarstva može smatrati reprezentativnim,
ističu u ZAP-u.
U ukupnom broju poduzetnika prevladavaju mali s udjelom od 96
posto, velikih je jedan posto a srednje velikih tri posto.
Veliki i srednje veliki poduzetnici iskazali su u prvom
ovogodišnjem polugodištu u odnosu na isto razdoblje lani 4,2 posto
više rashode od prihoda, te im za pokriće rashoda nedostaje 3,31
milijardi kuna. Mali su poduzetnici ostvarili pozitivnu razliku
između prihoda i rashoda, a na njihovo sve veće značenje u
poduzetništvu Hrvatske upućuju podatci o porastu njihova udjela u
ukupnom prihodu gospodarstva sa 36,2 posto u prvom lanjskom
polugodištu na 39,3 posto u prvom polugodištu ove godine.
Po podatcima ZAP-a, zbog smanjenja vanjskotrgovinske aktivnosti u
prvom ovogodišnjem polugodištu udjel prihoda ostvarenih na stranim
tržištima u ukupnom prihodu smanjen je sa 13 posto u prvom
polugodištu 1998. godine na 11,8 posto u prvom ovogodišnjem
polugodištu. Ti su prihodi manji 1,6 posto. Od tradicionalnih
izvoznika u prerađivačkoj industriji najveći prihod od prodaje na
stranim tržištima ostvarila je kemijska industrija - 1,9 milijardi
kuna, a slijede proizvodnja prijevoznih sredstava te proizvodnja
naftnih derivata sa ostvarenih po 1,1 milijardi kuna.
(Hina) alt ds