NEW YORK, 28. listopada (Hina/Reuters) - Društveni čimbenici, poput razine roditeljskog obrazovanja i prihoda utječu na zdravlje tinejdžera.
NEW YORK, 28. listopada (Hina/Reuters) - Društveni čimbenici,
poput razine roditeljskog obrazovanja i prihoda utječu na zdravlje
tinejdžera. #L#
Dr. Elizabeth Goodman, voditeljica istraživanja na Odjelu za
adolescentsku medicinu Centra za zdravlje djece u Cincinnatiju,
Ohio, kaže: "Što je socioekonomski status obitelji niži, to je veća
mogućnost da će dijete u adolescentskoj dobi biti pretilo ili
depresivno i to je vjerojatnije da će svoje zdravlje ocijeniti kao
zadovoljavajuće ili loše."
No, upozorava dr. Goodman, postoje i jače društvene sile koje
ugrožavaju adolescente: "Oni ih ne mogu nadzirati i ne mogu
jednostavno promijeniti ponašanje i očekivati da će problem tako
nestati. Na zdravlje ne utječu samo ponašanje pojedinca i stres,
nego i društvo i način na koji je ono ustrojeno".
Rezultati istraživanja objavljeni su u listopadskom broju časopisa
"American Journal of Public Health". Istraživanje je provedeno na
uzorku od više od 15.000 adolescenata u okviru Nacionalnoga
longitudinalnog istraživanja zdravlja adolescenata. Dr. Goodman
je provodila istraživanje kao asistentica na katedri za
pedijatriju na Harvardskom medicinskom fakultetu u Bostonu,
Massachusetts.
Rezultati istraživanja pokazuju da se depresija, astma i
pretilost, koje dr. Goodman opisuje kao "kronične bolesti", često
pojavljuju među tinejdžerima oba spola. Astma je jednako prisutna u
oba spola i općenito najraširenija. Od te je bolesti bolovalo 11,8
posto ispitanika. Slijede depresija (9,3 posto) i pretilost (8,6
posto). Pretilost je češća kod mladića, dok je depresija češća kod
djevojaka.
Dr. Goodman izvješćuje o povezanosti socioekonomskog statusa i
pretilosti. Gotovo 12 posto adolescenata čiji su roditelji
napustili srednju školu bilo je pretilo. S druge strane, od istog je
problema patilo manje od 5 posto tinejdžera u čijem je domu bar
jedan roditelj imao visoki stupanj obrazovanja.
Slično se pokazalo i u slučaju depresije. Ona je, naime,
zabilježena kod 13 posto tinejdžera čiji su se roditelji bavili
manualnim zanimanjima, u odnosu na samo 8 posto čiji su roditelji
visoko školovani stručnjaci ili službenici.
Od 44 posto adolescenata čiji su roditelji visoko školovani, samo 5
posto ocijenilo je svoje zdravlje kao zadovoljavajuće ili slabo.
Međutim, od onih 24 posto čija su se oba roditelja bavila manualnim
zanimanjima 8 posto ih je svoje zdravlje ocijenilo kao
zadovoljavajuće ili slabo.
Dr. Goodman nije utvrdila povezanost socioekonomskog statusa i
astme, pokušaja samoubojstva ili spolno prenosivih bolesti.
"Svakako moramo uzeti u obzir društveni kontekst u kojem žive
adolescenti, želimo li razumjeti njihovo zdravlje i bolesti",
rekla je dr. Goodman. "Socioekonomski čimbenici uzimaju svoj
danak."
(Hina) lbr dgk