ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba raspravljao o izvješću o osnovnim pokazateljima poslovanja hrvatskih banaka u 1998. i zbivanjima u hrvatskome
bankarstvu u proteklom dijelu godine. Spoznaje i ocjene iz te rasprave poslužit će i kao polazišta za utvrđivanje strategije razvoja bankovnog sustava u Hrvatskoj, o čemu će rasprava biti nastavljena na sljedećoj sjednici najvišega tijela središnje banke, priopćila je Hrvatska narodna banka.
ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke u
srijedu je pod predsjedanjem guvernera dr. Marka Škreba
raspravljao o izvješću o osnovnim pokazateljima poslovanja
hrvatskih banaka u 1998. i zbivanjima u hrvatskome bankarstvu u
proteklom dijelu godine. Spoznaje i ocjene iz te rasprave poslužit
će i kao polazišta za utvrđivanje strategije razvoja bankovnog
sustava u Hrvatskoj, o čemu će rasprava biti nastavljena na
sljedećoj sjednici najvišega tijela središnje banke, priopćila je
Hrvatska narodna banka. #L#
Potkraj prošle godine u Hrvatskoj je poslovalo 60 banaka, od kojih
je osam bilo u pretežito državnom vlasništvu, a osam u većinskom
stranom vlasništvu. Ukupna aktiva svih banaka iznosila je oko 103
milijarde kuna, što je 9,6 posto više nego godinu dana prije (u
1997. aktiva je porasla 27,5 posto). Od toga je u aktivi banaka u
pretežitu državnom vlasništvu bilo oko 38 a u bankama u većinskom
stranom vlasništvu oko 5,8 milijarda kuna. U četirima najvećim
bankama bilo je oko 53 posto ukupne aktive, podjednako njihovu
udjelu u 1997. Na kraju prošle godine bilo je u hrvatskom bankovnom
sustavu i 36 štedionica, uključivo tri stambene, no u njima je bilo
samo oko 1,5 posto ukupne aktive.
Prošle i ove godine dogodile su se znatne promjene u hrvatskome
bankarstvu. Sve je izraženija podjela na banke koje posluju
stabilno, bez ikakvih težih poremećaja, i na banke kojih rast nije
pratila primjerena poslovna politika, što je još izraženije zbog
gospodarske recesije. Po ocjeni HNB-a barem četiri petine
hrvatskog bankarstva, mjereno udjelom na tržištu, pripada prvoj
skupini sa zadovoljavajućom stabilnošću. No "kako uspjesi dobrih
najbolje govore sami za sebe", članovi Savjeta HNB usredotočili su
raspravu na to kako što učinkovitije otkrivati i onemogućiti
djelovanje onih lošijih, jer su zbog povjerenja u bankovni sustav
štetni i opasni i slomovi manjih banaka, kakvih je bilo u novije
vrijeme.
Nakon saniranja četiriju velikih državnih banaka (Slavonska,
Riječka, Splitska i Privredna banka), opterećenih u velikoj mjeri i
nasljedstvom iz prošlog sustava, te otvaranja većeg broja novih
banaka i nagla širenja bankovnog poslovanja, pokazalo se da brz
rast u dijelu banaka nije imao uporište na zdravim temeljima. Stoga
su neke banke zapale u goleme teškoće čim se smanjio visoki priljev
štednje u prvim poratnim godinama, a obveze prema deponentima
trebalo je namirivati prihodima od plasmana prikupljenih
sredstava. Budući da su pojedine banke velik dio zajmova dale
povezanim osobama, bez odgovarajućih jamstava i brige za naplatu
tražbina, vrlo su brzo zapale u nevolje s likvidnošću, nakon kojih
je na vidjelo izbila i njihova nesolventnost, uzrokovana
neodgovornim gospodarenjem tuđim novcem, ponegdje i s obilježjima
kriminala.
Kako to nisu bili prolazni poremećaji, a spašavanje takvih banaka
na teret poreznih obveznika nije prihvatljivo jer bi poticalo
daljnji moralni hazard i zloporabe, neke novčarske kuće morale su
biti čak isključene s tržišta. Na prijedlog Savjeta HNB prošle i u
proteklu dijelu ove godine odlučeno je pokrenuti stečaje u osam
banaka (Vukovarskoj, Ilirija banci, Glumina banci, Gradskoj banci,
Komercijalnoj banci, Županjskoj, Neretvansko-gospodarskoj banci
i Trgovačko-turističkoj banci). Uz to u Dubrovačkoj banci i Croatia
banci je nakon imenovanja privremenog upravitelja i analize stanja
otvoren postupak sanacije koji još traje. Osim toga je u pojedine
banke, u kojima su kontrolni nalazi pokazali neke poremećaje u
poslovanju, središnja banka poslala svoje povjerenike kako bi
pomogli ukloniti nepravilnosti i stabilizirati poslovanje.
Iako nenavikla na to da i banke mogu u stečaj, hrvatska javnost
primila je to pročišćavanje bankovnog tržišta ohrabrujuće smireno.
Istina, više se mjeseci smanjivala kunska i devizna štednja, no ne
panično, a u zadnjih nekoliko mjeseci štednja opet blago, ali
neprekinuto raste. Odstranjivanje loših banaka s tržišta povoljno
se odrazilo i na omjer ponude i potražnje na tržištu novca, te na
smanjenje kamatnih stopa.
Za primjenu načela zdrava poslovanja, djelotvorne konkurencije i
financijskog reda u hrvatskome bankarstvu odgovorne su u prvome
redu uprave i nadzorni odbori kao predstavnici vlasnika banaka.
Važna uloga u ocjeni njihova rada pripada i revizorskim tvrtkama. U
razvoju učinkovita zakonodavstva i nadzoru bankovnog poslovanja
golemu odgovornost ima središnja banka. No da bi se gradio zdrav i
čvrst bankovni sustav, a krize svladavale sa što manje društvenih
troškova, moraju koordinirano i dosljedno djelovati sve ustanove
odgovorne za promicanje tržišnih načela, novčarske discipline i
zakonitosti rada, ocjena je Savjeta HNB.
(Hina) pp gk