FR-LE MONDE 26.X.RAZGOVOR S PRODIJEM

FRANCUSKA LE MONDE 26. X. 1999. Europa i WTO: Romano Prodi predlaže veliku raspravu o granicama Europe Philippe Lemaitre i Laurent Zecchini razgovarali su u Bruxellesu s predsjednikom Europskog povjerenstva Romanom Prodijem koji se zauzima za dijalog s SAD-om prije pregovora u WTO-u: " - 27. X. susrest ćete se s Billom Clintonom, što će biti uvod u pregovore Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Seattleu. U svezi s mnogim temama prekoatlantski dijalog postaje neugodan. Hoće li nesloga između Europljana i Amerikanaca imati teške posljedice? = Da, jer treba iskoristiti Seattle da bi se uputila poruka o budućnosti svjetskog gospodarstva. SAD i Europa čine dvije trećine svjetskoga gospodarstva. Mi moramo dati jamstva trećim zemljama, stvoriti trgovinske uvjete koji će im omogućiti da pronađu svoje mjesto. Također moramo povesti računa o novim problemima koji se tiču zdravlja i načela sigurnosti, ali i onih u svezi sa socijalnim uvjetima. Moramo razgovarati kako bismo utvrdili jesu li to prava neslaganja, nerazumijevanja ili taktička pitanja. No, ne treba stvoriti umjetnu napetost glede teških problema, kao što su genetski promijenjeni organizmi (OGM). Europljani moraju obrazložiti da se naša odluka temelji na mišljenju organizacije slične američkoj Food and Drug Agency te započeti raspravu. U Seattleu će biti vrlo važno da se daju glavne smjernice kako bi se izbjegle redovite prekooatlantske svađe. Ne možemo i ubuduće svakodnevno imati po neku prepirku, o bananama, OGM-u, poljodjelskim subvencijama itd. Napose moramo pokazati da su interesi najmanje razvijenih zemalja u središtu naše brige. Inače će prevagnuti zamisao da se bavimo interesima bogatih zemalja, razvijenih društava, što bi moglo potvrditi dojam da će se pregovori završiti opasnosti od širenja svjetske nezaposlenosti. (...) - Treba li europsku obranu početi uključivati u sporazume? = Treba. S velikim sam zanimanjem slušao govor predsjednika Chiraca u Strasbourgu Šo stvaranju samostalne europske obraneĆ. Dobar govor. Uvijek sam smatrao da bez približavanja naših industrija obrane političke prilike neće nikada biti spremne za europsku obranu. (...) - Što mislite o zabrinutosti vlada koje drže da će Europska unija proširenjem izgubiti na djelotvornosti i utjecaju? = To je pitanje vrlo važno. Zato sam od Europskog parlamenta zatražio da pokrene široku raspravu o europskom zemljovidu. Koje su granice Europe, što je srce Europe? Kakav oblik dati jačoj suradnji Škoja skupini zemalja omogućuje da iznosi prijedloge uime UnijeĆ. Što odlučiti s našim južnim susjedima na Sredozemlju, s Rusijom, Ukrajinom i Turskom? - Nije li razlog demokratskog ukorjenjivanja bivših istočnih zemalja u EU zbog strategijskih razloga, izgubio svoju utemeljenost? = Više razmišljam o povijesnom pozivu Europe. Proširenje je najveće povijesno iskustvo koje postoji: okupiti veliku skupinu zemalja, sačuvavši njihove kulturne korijene, omogućiti da zajednički postoje državne i regionalne ovlasti... To je puno teže nego da imamo posla s istovrsnom skupinom. Prema mom shvaćanju, ta zamisao o prijetnji ne postoji. Pozitivno shvaćam Europu. Nipošto ne prihvaćam ideju o sukobu civilizacija, o neminovnoj borbi između islama i kršćanstva. To su gluposti! Raspravu treba započeti na pozitivan način, razmišljajući o onom što se dogodilo u bivšoj Jugoslaviji i na Kosovu. - Pod nazivom 'Razgolićeni Prodi: centralizator opasniji od Delorsa', londonski 'Times' nedavno je podsjetio da se Vi rado smatrate šefom europske vlade. Smatrate li da vam pripada taj naslov? = Podsjećam naše britanske prijatelje da s Europom i zbog Europe možemo utvrditi da se na čitavom kontinentu potvrđuju regionalni jezici, jačaju regije, prijenos Šprijenos ovlastiĆ! Mislite li da bi bilo moguće imati parlament u Walesu i Škotskoj bez Europe? Ne. No, što je Povjerenstvo? Ovdje smo da odlučujemo o izvršnoj vlasti. Ako ne volite pojam vlade, koji ćemo onda pojam rabiti? Savjetodavnog povjerenstva? Govorim o vladi zato što donosimo odluke vlade. Ne trebamo biti licemjerni! Vidite da u mom Povjerenstvu želim decentralizirati velik broj ovlasti. - Nakon europskih izbora govorilo se da Europa pati od demokratskog manjka. Kako tomu pomoći? = Nova uloga Parlamenta više neće biti dovoljna da se ukloni demokratski manjak, ali to je prvi korak. Budimo pošteni, demokratski se manjak pokazao uglavnom nakon izbora, kada je utvrđen velik postotak neglasovanja, kao i zbog krize u Povjerenstvu koja je dala lošu sliku o Europi. Ako želimo da se ljudi sutra zainteresiraju za europske izbore, treba dokazati da je Povjerenstvo transparentno i da radi za dobro europskih naroda. (...) - Neka područja, poput Lombardije, Katalonije, Baden-Wuertemberga i Rone-Alpa imaju jak identitet i sve veću gospodarsku snagu. Je li taj razvitak dobar za Europu? = Ne samo da je dobar, već je i prirodan: to je buđenje korijena Europe. Upitajte ljude u Italiji, osjećaju li se više stanovnicima regije ili Talijanima. Odgovorit će da su prvo privrženi svojim mjesnim korijenima. U Europi je ljubomorno očuvan ponos svakog naroda. Zato su predsjednici vlada mislili da je Europa jedino dugoročno rješenje za Balkan, jedini način da narodi koji se mrze žive zajedno. Ako shvatimo taj izazov, Europa neće biti dosadna."