IT-10.X.-CORRIERE-INTERVIEW BERNABE

ITALIJA CORRIERE DELLA SERA 10. X. 1999. Bernabe: Europa, odsutna "Kratkovidna Europa, 'bez političke vizije'. Europa koja je 'čisti ekonomski izraz', koja je, i kada se konačno probudila, mislila da je dovoljna gospodarska poluga za rješavanje balkanskoga pitanja. Europa koja čini se od povijesti nije ništa naučila 'i tek sada, s Prodijevim predsjedanjem, počinje se suočavati s čvorom integracije velikoga i razmrvljenog istočnog carstva: političkim čvorom, institucija koje nedostaju, demokracije koja se ne može stvoriti u jednom danu niti u jednoj godini, i koja se zasigurno ne rađa samo zato što se povećava broj stručnih skupina ili se na stol bacaju milijarde i milijarde 'pomoći'. Štoviše: 'Slanjem sredstava u stanja gdje ne postoje institucije znači, u najboljem slučaju, da su ti novci od samog početka bačeni. Ako ih se i ne skrene u privatne kanale'. To je gruba analiza Franca Bernebea. Osobe koja o Balkanu zna mnogo jer je prije nekoliko mjeseci, nakon kraja rata na Kosovu, kada je kao veliki menadžer međunarodnog ugleda imenovan predsjednikom 'task forcea' za obnovu. I sigurno nije stao na listanju dosjea. Jučer u Veneciji, na zatvorenom 'meetingu' talijanskog Aspena nije se služio metaforama. - Pogrješka je, kažete Vi, odsutnost europske političke vizije. = Da i to je povijesna odsutnost. Pokazala se odmah, od raspada bivše Jugoslavije. Zbog pijanstva koje je uslijedilo nakon pada Berlinskog zida, nije se odmah shvatilo da će se iz Jugoslavije raširiti i druga žarišta. Niti se to uvidjelo kasnije, u Bosni. - Zbog kratkovidnosti ili fatalizma koje neke dovode do toga da tvrde da je povijest Balkana ionako takva, te da ih se nikada neće europeizirati? = Pomalo od jednog i drugoga zajedno. Kada su počeli problemi prije deset godina, Europa je, umjesto da ih rješava, pustila da se umnažaju pojedinačne inicijative, pojedinačno po državama, počev od Njemačke koja se prema balkanskom pitanju odnosila kao prema njemačkom pitanju, i snažno uvjetovala Europsku uniju. Koja se, pak, sa svoje strane, doimala gotovo zadovoljna što može Balkan skinuti s dnevnog reda i staviti ga na njegov kraj. - Prema Vama, zašto? = Zato što je Balkan bio izvor problema. - U jednom trenutku, međutim, ni Europa nije to više mogla zanemarivati. = Jasno, s Kosovom i Sjedinjenim Državama koje su, preuzevši niz inicijativa, ogoljele europske slabosti. No opet, umjesto da se stanju pristupilo dalekovidnom političkom vizijom, koja bi odgovorila na pitanje 'koja je uloga Balkana u budućoj Europi', ograničilo se na umnožavanje diplomatskih inicijativa, bez pravog zajedničkoga nacrta. Tu ne postoji neki europski napor. Postoji napor pojedinaca, koji stvaraju stručne skupine, institucije, razne geometrijske inicijative: bilateralne, trilateralne kvadrilateralne... - A Stabilizacijski sporazum koji je doveo do summita u Sarajevu? = Još jedan paradoks, stvorila se organizacija prije no što joj se odredio cilj. Imenovanje jednog Talijana, Fabrizia Saccomanija, ipak daje jamstva pragmatizma i ozbiljnosti u provedbi poslova na gospodarskoj fronti. (...) - Ljudi se pitaju: Kada? Koliko će stajati? = Nemojmo imati iluzije: vrijeme će biti dugo. I mimo obnove. Nemojmo zaboraviti da, i prije integracije u Europu, postoje problemi integracije između zemalja tog područja. Te da se jedna od tih zemalja zove Srbija. - A 'koliko'? = To je problem koji se ne postavlja. Prvo, zato što te zemlje imaju takvo pomanjkanje institucija i demokracije da nije zamislivo da će se u ovakvom stanju integrirati u Europu. Ipak, troškovi neće biti ni previsoki budu li se rješavali politički problemi. U ekonomiji je, sve u svemu, lako intervenirati. No gospodarstvu trebaju prethoditi institucije. - A tu oštro kritizirate Europu. = Problem je u tome što treba vidjeti hoće li Europa prije nego pokrene faraonske projekte, imati htijenja, ili hoće li biti kadra, ponuditi instrumente. Do sada volje nije bilo. No čini mi se da Prodijevo predsjedanje daje pravo na nadu: nazire se široki i dugoročni politički nacrt."