ZAGREB, 26. listopada (Hina)- Zapisivanje i objavljivanje izvora za hrvatsku povijest u stranim arhivima jedna je od glavnih zadaća Hrvatskoga državnog arhiva (HDA). U tome posebnu "ulogu" imaju vatikanski arhivi, među kojima napose
Tajni vatikanski arhiv (Archivium Secretum Vaticanum). Knjige "Korespondencija Strossmayer-Vannutelli 1881-1887" i "Đakovačka i srijemska biskupija - biskupski procesi i izvještaji 17. i 18. stoljeće", predstavljene danas u Hrvatskome državnom arhivu, važan su prinos ostvarivanju te zadaće, ustvrdio je ravnatelj HDA Josip Kolanović.
ZAGREB, 26. listopada (Hina)- Zapisivanje i objavljivanje izvora
za hrvatsku povijest u stranim arhivima jedna je od glavnih zadaća
Hrvatskoga državnog arhiva (HDA). U tome posebnu "ulogu" imaju
vatikanski arhivi, među kojima napose Tajni vatikanski arhiv
(Archivium Secretum Vaticanum). Knjige "Korespondencija
Strossmayer-Vannutelli 1881-1887" i "Đakovačka i srijemska
biskupija - biskupski procesi i izvještaji 17. i 18. stoljeće",
predstavljene danas u Hrvatskome državnom arhivu, važan su prinos
ostvarivanju te zadaće, ustvrdio je ravnatelj HDA Josip
Kolanović.#L#
Taj izdavački pothvat zajednički su ostvarili zagrebački
nakladnici "Kršćanska sadašnjost", "Dom i svijet" i HDA, uz novčanu
potporu Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva
kulture. Svesci su objavljeni u sklopu posebnih izdanja niza
"Monumenta croatica Vaticana". Sadržaj se obaju naslova može naći i
u sklopu dvaju posebnih brojeva (14. i 15.) časopisa "Fontes", koji
izdaje HDA.
Stjepan Pogačić, direktor "Kršćanske sadašnjosti", ističe da su
knjige plod zajedničkoga nastojanja izdavača da vrijedni povijesni
izvori postanu pristupačni širemu krugu. Za Pogačića dopisivanje
Strossmayera i Vannutellia "baca" novo svjetlo na hipoteku "teške i
neizlječive bolesti" đakovačkoga biskupa.
Đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer dopisivao se na
latinskome jeziku sa Serafinom Vannutelliem, profesorom
kanonskoga i građanskoga prava te dogmatske teologije i nuncijem u
Beču od 1880. do imenovanja za kardinala 1887. Objavljivanje te
korespondencije prinos je poznavanju crkvenih, gospodarskih,
političkih i inih prilika u Hrvatskoj druge polovice 19. stoljeća,
ocijenio je recenzent Franjo Šanjek, profesor crkvene povijesti na
Katoličkome bogoslovnom fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta.
Knjiga donosi usporedno tekstove pisama na latinskom i u hrvatskom
prijevodu, za koji je zaslužan Josip Balabanić. Prevoditelj
Balabanić govorio je o duhovnome ozračju razdoblja u kojemu su se
dopisivali Strossmayer i Vannutelli, posebice glede tadašnjega
procesa sekularizacije.
Za recenzenta Nikšu Stančića knjiga je dokumentacija o drukčijem
Strossmayeru - katoličkome liberalu i Hrvatu, koja se razlikuje od
predodžbe što je o đakovačkome biskupu stvorena na temelju
historiografije.
Drugu predstavljenu knjigu - "Đakovačka i srijemska biskupija -
biskupski procesi i izvještaji 17. i 18. stoljeće" priredili su
teolozi i župnici Antun Dević i pokojni Ilija Martinović.
Zahvaljujući njihovu marljivu i nesebičnu radu, pred očima
javnosti je prikaz postupka imenovanja biskupa u vrijeme kad nije
bilo moguće provesti redovit postupak izbora, rekao je Andrija
Lukinović. Za nj je knjiga vrijedan prinos hrvatskoj
historiografiji "iz oceana vatikanskih arhiva u kojima su
pohranjeni još nebrojeni 'kamenčići' za mozaik hrvatske
povijesti". Lukinović je pozvao i druge hrvatske znanstvenike i
stručnjake da "još puno vremena rade u arhivima prije no što glasno
progovore o povijesti hrvatskoga naroda kao jednoga od najstarijih
europskih naroda".
Autori su knjigu posvetili uspomeni msgr. Josipa Burića, koji je,
ističu autori, bio dobar i vrijedan čovjek, i koji je priređivačima
knjige velikodušno dao podatke o važnim dokumentima u Tajnome
vatikanskom arhivu. Knjiga je tek prva od planiranih triju, a
donosi i prve izvore koje uopće imamo za prostore Srijema.
(Hina) ip ln