FINANCIJSKI BILTEN 310

HINA FINANCIJSKI BILTEN 310. 14 - 21. listopada 1999. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: Seljački prosvjedi u funkciji jedne političke stranke 8. Savjet AZTN-a: TDR zlouporabila svoj monopolistički položaj 9. Dvije austrijske banke kupuju Trgovačku 10. Statistika 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u listopadu ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 14. X. 64.100.000 64.100.000 12,71 % 110.706.000 15. X. 14.000.000 14.000.000 11,75 % 102.707.000 18. X. 62.400.000 62.400.000 11,86 % 116.025.000 19. X. 31.150.000 31.150.000 9,34 % 130.598.000 20. X. 22.000.000 19.550.000 9,34 % 151.496.000 21. X. 22.000.000 19.106.640 9,38 % - Dnevni prosjek 35.941.000 35.051.000 10,73 % 122.306.400 Snažan pad cijene novca osnovno je obilježje ovotjednog trgovanja na Tržištu. Naime, nakon što je krajem prošloga tjedna kamata u noćnom kreditiranju potonula na 6,0 posto, ovoga je tjedna prosječna dnevna kamata, po prvi puta ove godine, zaronila ispod razine od 10 posto. Pad cijene novca zahvaljuje se izuzetno visokoj ponudi kako u noćnom, tako i dnevnom kreditiranju. Zbog toga, dakako, nema baš nikakvih poteškoća s pokrivanjem potražnje. Naprotiv gotovo svakodnevno nakon noćnog kreditranja ostaje neplasirano više od 200 milijuna kuna. Zahvaljujući tomu, cijena noćnih zajmova zadržala se na razini od svega 6,0 posto. Ista je situacija i u dnevnom kreditiranju. Visoka ponuda izazvala je pad cijene novca, pa su početkom tjedna opozivni krediti odobravani po kamati od 8,50, pa čak i svega 8,0 posto. Međutim, posljednjih dana ponuda slabi, pa se kamata na opozivne kredite vratila na razinu od 9,0 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 153,2 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 10,45 posto, upisani su zapisi u iznosu od 115,2 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 11,55 posto, upisani zapisi u iznosu od 38,0 milijuna kuna. Od 20. listopada vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,61 milijardu kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Trgovanje na Zagrebačkoj burzi proteklo je ovoga tjedna bez većih uzbuđenja. Aktivno je bilo 16 dionica, no promet je iznosio svega 1,9 milijuna kuna. Pritom je CROBEX indeks izgubio četiri boda te pao na 537 bodova. Pad indeksa ponajviše je posljedica pojeftinjenja običnih dionica Zagrebačke banke i Plive. Naime, cijena Zabe potonula je 12 kuna, ili 1,9 posto. Dionica Plive pojeftinila je pak tri kune. Na listi gubitnica ovoga se tjedna našlo još pet dionica. Najviše je, čak 15 kuna, potonula cijena Privredne banke. Dionica Splitske banke pojeftinila je pak pet, a Kraša 3,50 kuna. Na začelju liste našle su se dionice Istraturista i Riviere s gubitkom od jedne kune. Na listi dobitnica ovoga se tjedna našlo šest dionica. Vodeće je mjesto, uvjerljivo, osvojila dionica Plave lagune kojoj je cijena skočila čak 40 kuna, zbog čega se učvrstila iznad razine od 400 kuna. Slijedile su je dionice Arenaturista i Zagrebačke banke E serije s dobitkom od četiri, odnosno tri kune. Dionice Jadran-Turista i Varteksa poskupile su pak dvije kune, dok je cijena Riječka banke porasla svega jednu kunu. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 18 - 21. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 60 60 60 2.460 Pliva PLVA-R-A 375 390 393 440.339 Podravka PODR-R-A 60 62 61 44.569 Varaždinska banka 58 58 58 92.800 Zagrebačka banka 0 610 620 620 504.932 Arenaturist 34 34 34 2.040 Istraturist 18 18 18 4.104 Jadran-Turist 30 30 30 750 Kraš KRAS-R-A 56,50 59 56,50 65.318 Plava laguna 400 440 440 233.160 Privredna banka 80 95 80 4.040 Riječka banka 65 66 66 208.150 Riviera 50 53 50 278.902 Splitska banka 45 45 45 20.250 Varteks 19 19 19 3.800 Zagrebačka banka E 285 285 285 14.250 1.919.864 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna promet dosegnuo 1,3 milijuna kuna, što je dvostruko više nego što je iznosio tjedan dana prije. Pritom je bilo aktivno 14 dionica. Većini njih cijene su se kretale na uobičajenim razinama. Tek, tri su dionice dobile, a tri izgubile na vrijednosti. Na listi gubitnica našle su se same dionice privatizacijskih investicijskih fondova. Najviše je, 38 lipa, potonula cijena fonda Pleter. Slijedila ju je dionica Velebita s gubitkom od 23 lipe, dok je cijena Slavonskog fonda pala dvije lipe. Na listi dobitnica vodeće je pak mjesto zauzela dionica Plave lagune koja je, kao i na Burzi, poskupila čak 40 kuna, ili točno 10 posto. Snažno je, 30 kuna, porasla i cijena Riadria banke, dok je dionica Središnjeg nacionalnog fonda poskupila 29 lipa. Zahvaljujući snažnom rastu cijene Plave lagune, VIN indeks osvojio je u proteklih tjedan dana dva boda te dosegnuo 292 boda. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 18 - 21. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Croatia line 10 10 10 3.640 Chromos Samobor 440 440 440 13.200 Česma Bjelovar 41 41 41 477.363 Ericsson-Tesla 63,05 63,50 63,05 9.482 Plava laguna 440 440 440 7.040 Poljoopskrba trgovina 1007,65 1007,65 1007,65 681.171 Riadria banka 80 80 80 5.600 PIF Dom 11 11 11 96.272 PIF Expandia 11 11 11 5.412 PIF Pleter 4,11 4,12 4,12 8.044 PIF Slavonski 4,10 4,12 4,10 10.762 PIF Sred. nac. 4,50 4,50 4,50 468 PIF Sunce 3,99 4,01 4 9.303 PIF Velebit 4,51 4,75 4,53 6.701 1.334.463 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 14. listopada 21. listopada Promjena u % Frankfurt/DAX 30 5220,29 5246,49 + 0,50 London/FTSE-100 6039,40 5939,30 - 1,66 New York/DJIA 10232,16 10392,36 + 1,56 Tokyo/Nikkei 17780,26 17448,27 - 1,87 Početkom su tjedna ulagači na Wall Streetu bili vrlo neraspoloženi, stoga je u jednom trenutku Dow Jones indeks zaronio čak ispod razine od 10.000 bodova. Međutim, posljednjih se dana Tržište oporavlja, pa cijene dionica brzo rastu. Ulagače je ohrabrio podatak da su potrošačke cijene u SAD-u u rujnu porasle u skladu s očekivanjima - 0,4 posto. Nakon tog podatka, prilično je smanjena vjerojatnost da će Fed povećati kamatne stope. Tržište je, doduše, još uvijek zabrinuto, no Fedu bi, uz ovako nisku inflaciju, bilo teško opravdati eventualno povećanje kamata, smatraju analitičari. Kako je strah od inflacije minuo, u fokusu ulagača našli su se poslovni rezultati američkih kompanija u trećem tromjesečju. I, oni su zasad vrlo dobri. Snažan rast prihoda i dobiti zabilježili su i GM, i Ford, i Microsoft i... Pored toga, pozitivno je na Wall Street djelovao podatak da je trgovinski deficit SAD-a u kolovozu pao sa srpanjskih 24,9 na 24,1 milijardu dolara. Kako je to prvi pad deficita od travnja, uvelike je oraspoložio ulagače. Pad cijena u Tokiju i Europi Na Tokijskoj su pak burzi cijene dionica ovoga tjedna pale. Nikkei indeks izgubio je više od 300 bodova. Zbog pada tečaja dolara u odnosu na jen, najviše su pale cijene dionica japanskih tehnoloških tvrtki, koje većinu proizvoda izvoze na američko tržište. Ni Europljani nisu ovoga tjedna bili raspoloženi za "shopping". Doduše, u Frankfurtu je DAX indeks porastao. No, neznatno. Londonski Footsie izgubio je pak 100 bodova, zbog čega je zaronio duboko ispod razine od 6.000 bodova. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 14. listopada 21. listopada Promjena u % Euro/USD 1,0774 1,0765 - 0,09 Euro/JPY 115,08 114,38 - 0,61 USD/JPY 106,84 106,20 - 0,60 Cijena zlata: USD/Unca 14. listopada 21. listopada Promjena u % 323,25 305,75 - 5,42 Početkom tjedna američki je dolar naglo oslabio. Njegov je tečaj potonuo ispod razine od 105 japanskih jena. Istodobno se cijena eura probila u područje iznad 1,08 dolara. Bila je to posljedica snažnog pada cijena dionica na New York Stock Exchange. Međutim, s oporavkom Wall Streeta, oporavio se i "zelenbać". Tim više što su se ulagači uplašili kako bi, u slučaju daljnjeg slabljenja dolara, mogle intervenirati Bank of Japan, Fed ili Europska središnja banka. Pozitivno je na dolar djelovao i podatak kako su u rujnu cijene na malo u SAD-u porasle 0,4 posto, što je u skladu s očekivanjima. Doduše, sada je manje vjerojatno da će Fed povećati kamate. No, s druge strane, manja je opasnost da će inflacija nagristi vrijednost investicija u SAD-u. Kako bilo, dolar je polovicom tjedna ojačao, pa je tečaj eura ponovno potonuo ispod razine od 1,08 USD. U odnosu pak na jen, cijena "zelenbaća" vratila se iznad 106 JPY. Kamate u Eurolandu nepromijenjene U drugom se pak dijelu tjedna u fokusu ulagača našla Europska središnja banka (ECB). Jer, svi posljednji podaci pokazuju kako se gospodarstvo Eurolanda oporavlja, pa se smatralo da bi ECB mogla povećati kamatne stope. No, ona to, ipak, nije učinila. Temeljnu kamatu ostavila je na razini od 2,50 posto. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 15 - 22. listopada '99. Valutai jedinica Tečaj15. listopada Tečaj22. listopada Promjenau % Euro 1 7,6395 7,6323 - 0,09 DEM 1 3,9060 3,9023 - 0,09 USD 1 7,0913 7,0900 - 0,02 GBP 1 11,7362 11,8133 + 0,66 JPY 100 6,6342 6,6823 + 0,73 ATS 1 0,5551 0,5546 - 0,09 ITL 100 0,3945 0,3941 - 0,09 CHF 1 4,8070 4,7947 - 0,26 SIT 100 3,8910 3,8877 - 0,08 Nakon tri tjedna rasta, ovoga je tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB pala - oko 0,1 posto. No, i dalje se kreće iznad razine od 3,90 kuna. Na vrijednosti je izgubila i većina ostalih valuta. Američki dolar neprestano slabi već pet tjedana i u tom je razdoblju njegov tečaj potonuo više od 3,50 posto. Ovoga je pak tjedna najviše, 0,26 posto, pojeftinio švicarski franak. U istom su razdoblju euro, talijanska lira i austrijski šiling oslabili 0,09, a slovenski tolar 0,08 posto. Ostale su valute dobile na vrijednosti. Oporavak japanskog jena traje već dva tjedna. U tom je razdoblju njegov tečaj porastao više od 0,8 posto. Britanska je pak funta samo u proteklih tjedan dana poskupila oko 0,6 posto. Aukcija deviza Na aukciji, održanoj u ponedjeljak, HNB je prodala 22,8 milijuna eura, po prosječnom tečaju od 7,6310 kuna za jedan euro. 7. Vlada RH: Seljački prosvjedi u funkciji jedne političke stranke Organizatori seljačkog prosvjeda ne predstavljaju hrvatskog poljoprivrednika i ratara, jer ih vodi politički interes, ocjenjeno je u četvrtak na sjednici Vlade u raspravi o aktualnom stanju u poljoprivredi. Prosvjedi su isključivo u funkciji djelovanja jedne političke stranke, rekao je premijer Zlatko Mateša, napominjući da je Vlada još u rujnu imala informaciju da će do organiziranja prosvjeda doći, bez obzira na tijek isplata. Od 972,3 milijuna kuna predviđenih u ovogodišnjem proračunu za naknade i poticaje u poljoprivredi, zaključno s 12. listopada isplaćeno je 707 milijuna kuna, što je 59 milijuna kuna više nego što je do toga datuma trebalo biti isplaćeno. Stoga nije istina da se poticaji ne isplaćuju jer je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva sve neizmirene obveze u razdoblju srpanj-rujan uredno isplatilo, rekao je ministar Ivan Đurkić. Jesenska sjetva bit će, po sadašnjim procjenama, završena do 10. studenoga na svih planiranih 282.442 hektara, a već je obavljena na 60,6 posto tih površina. Ministar gospodarstva Nenad Porges rekao je da je od 25. kolovoza do 15. listopada na štedne knjižice 20.372 seljaka uplaćeno više od 101 milijun kuna, za otkupljenih 131.267 tona pšenice, čime je ispunjena obveza Ministarstva. Prosječna otkupna cijena bila je 1,006 kuna po kilogramu, isplaćen je zajamčen iznos od 0,75 kuna po kilogramu (sukladno sporazumu Hrvatskog seljačkog saveza i Ministarstva). Preostalih 0,25 kuna po kilogramu, sukladno sporazumu, bit će isplaćeno nakon prodaje pšenice, a Porges procjenjuje da to neće biti prije kraja prosinca. U izjavi nakon sjednice Vlade, dodao je da još "najviše stotini seljaka iznos nije upisan na štedne knjižice", da kasne vjerojatno obavijesti seljacima da im je novac upisan, napominjući da svima od trenutka izdavanja naloga teku i kamate na ta sredstva. Ministar Đurkić je u raspravi ocijenio da "Vlada nema sporenja sa seljacima i seljačkim udrugama, već s jednom političkom strankom". Osvrnuo se i na svoj nedavni sastanak s predstavnicima četriju seljačkih udruga te informacije u medijima kako su predstavnici Hrvatskog seljačkog saveza (HSS) skup napustili prije vremena. Đurkić je rekao da ne odgovara istini da su predstavnici HSS-a prije vremena napustili skup, već su sudjelovali u njegovu radu do konca, a onda su, kaže, "žurno sišli dolje" gdje ih je čekala "skupina najmilitantnijih istomišljenika". Ministarstvo i nije dobilo zahtjev HSS-a da bi premijer Mateša trebao sudjelovati u radu skupa, niti je premijerovo ime spomenuto ijednom u tom kontekstu za vrijeme skupa, rekao je Đurkić. Začuđuju ga, kaže, izvješća sredstava informiranja, uključujući Hinu, da su "nasjeli njihovim interpretacijama (Hrvatskog seljačkog saveza) i krivo informirali javnost". Cilj provjeda i pritisaka, smatra Đurkić, je da se "pokušajem linča i stvaranjem lošeg imidža oko ministra i Ministarstva destabilizira ova Vlada". "Nema niti jednog segmenta hrvatskog društva koje je od uspostave neovisne Hrvatske dobilo više od seljaka", ocijenili su premijer Mateša i članovi Vlade. Seljaci ne plaćaju porez na katastarski prihod, imaju državnu mirovinu jer da im se određuje sukladno stažu i uplaćenim doprinosima iznosila bi 250-300 kuna, besplatno zdravstvo iznad 65 godina te besplatni dječji doplatak, rekao je Mateša. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro ocjenjuje da "nema toga novca koji može smiriti ljude koji ne žele dogovor, već konflikt posebice prije izbora". Smatra da je kod prosvjeda riječ o "aktiviranju ranije zacrtanih planova". Zamjenik ministra vanjskih poslova Ivo Sanader založio se za poziv za političku korektnost i fer političku borbu, dok je ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara istaknuo da je u socijalnoj sferi seljacima od uspostave neovisne Hrvatske dato jako puno. U nastavku sjednice Vlada je prihvatila Odluku kojom se sezonski ukida carina za uvoz goveđeg mesa bez kostiju, svježe ili rashlađene rajčice, paprika i sjemenske pšenice. Vlada je prihvatila Plan aktivnosti RH za sudjelovanje u radu Radnog stola za sigurnost Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe uz popis projekata. Podržane su i izmjene i dopune Uredbe o graničnim prijelazima, temeljem kojih se otvara stalni međunarodni pomorski prijelaz I kategorije u luci Plomin, prekategoriziraju sezonski prijelazi Ubli (Lastovo ) i Vela Luka u stalne, otvara sezonski pomorski prijelaz u Cavtatu te ukida sezonski pomorski prijelaz Ravni Žakanj. Vlada je prihvatila Odluku o objavljivanju javnog prikupljanja ponuda za dodjelu koncesije za luku posebne namjene - luku nautičkog turizma Lastovo, uz zaduženje premijera Mateše resornim ministrima da marine na Visu i Lastovu moraju biti gotove prije početka iduće turističke sezone. Negativno mišljenje Vlada je dala prijedlogu zakona o kontroli i reviziji pretvorbe i privatizacije, koji je predložilo pet zastupnika SDP-a, držeći da je to, po riječima ministra Škegre, "reciklirani prijašnji prijedlog iste skupine zaastupnika", a riječ je, drži Škegro, "o pokušaju dobivanja političkih bodova prije izbora". 8. Savjet AZTN-a: TDR zlouporabila svoj monopolistički položaj Savjet za zaštitu tržišnog natjecanja, nakon sveobuhvatne i temeljite rasprave, ocijenio je da je Tvornica duhana Rovinj (TDR), "zlouporabila svoj monopolistički položaj različitim oblicima sprječavanja pristupa tržištu izravnom takmacu British American Tobaccou (BAT)". Ta se zlouporaba, priopćeno je, očitovala u djelovanju TDR-a u odnosu na stjecanje dionica Tvornice duhana Zadar (TDZD) te kroz otkup potraživanja koja je Zagrebačka banka d.d. imala prema Duhanu d.d. iz Slatine, jedinom nezavisnom primarnom prerađivaču duhana u Hrvatskoj. Savjet je ravnateljici Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja predložio da TDR-u rješenjem o utvrđivanju monopolističkog položaja naloži raspisivanje javne ponude o prodaji prava potraživanja u Duhanu d.d. bez odgode, a najkasnije do 1. ožujka 2000. godine. Savjet je razmatrao i prijavu koncentracije koju je podnio BAT. Riječ je o koncentraciji nastaloj stjecanjem BAT-ova udjela u TDZD- u, koja je ocijenjena dopuštenom u smislu odredaba Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (ZZTN) te su predložene mjere praćenja. Nakon dostavljenih aneksa, kojima su izmijenjene ograničavajuće odredbe Ugovora o licenci, sklopljenog 1994. između poduzetnika TDR i Phillip Morris Holland BV, Savjet drži da on nije u suprotnosti odredbama ZZTN-a. Sukladnim ZZTN-u ocijenjen je, nakon izmijenjene ograničavajuće odredbe, i Ugovor o licenci, između Tvornice duhana Zagreb i R.J. Reynolds International BV-a. Raspravljajući u predmetu "Mark 2" d.o.o. Split protiv Hrvatskih telekomunikacija d.d. (HT) i Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Savjet je ocijenio da je HT zlouporabio vladajući položaj koji ima kao jedini ovlašteni poduzetnik za atestiranje telekomunikacijske opreme te kao istovremeni takmac na tržištu u prodaji te opreme. Savjet je predložio da se HT obveže na objavljivanje uvjeta za atestiranje u dnevnim novinama (Večernji list, Jutarnji list, Vjesnik, Slobodna Dalmacija i Novi List) te u oglasnom dijelu "Narodnih novina". U predmetu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja protiv Gradske plinare Zagreb o formiranju cijena plina, Savjet je odlučio da Agencija pribavi dodatne podatke te obavi daljnje ekonomske analize cijena plina. U postupku istraživanja tržišta televizija u Republici Hrvatskoj, određena su tržišta televizijskog oglašavanja na državnoj razini s HRT-Hrvatskom televizijom u monopolističkom položaju te na lokalnim razinama. Savjet je zaključio da Agencija pribavi dodatne podatke od HTV-a o razlozima povećanja cijena emitiranja promidžbenih poruka od 1. rujna 1999. Razmatrajući Ugovor o suradnji na području kartičnog poslovanja između Zagrebačke banke d.d. i Diners Club Adriatica d.d. sklopljenog 17. 2.1999., Savjet je ocijenio da spomenuti ugovor nije u suprotnosti sa ZZTN-om. Savjet je ocijenio da Ugovor o franšizi, kojeg su sklopili Atlas d.d., Privredna banka Zagreb d.d. i American Express Limited (USA), nije u suprotnosti sa ZZTN-om. Prije donošenja konačnog rješenja zatražena su dodatna objašnjenja. I ugovor o ovlaštenoj distribuciji, sklopljen između Peugeot Hrvatska d.o.o. i 17 ovlaštenih distributera iz Republike Hrvatske, ocjenjuje Savjet, nije u suprotnosti sa ZZTN-om, ali samo pod uvjetom da i dodatna dokumentacija - žurnu dostavu koje je Agencija zatražila od Peugeota Hrvatska - ne sadrži ograničavajuće odredbe koje nisu u suglasnosti sa ZZTN-om. Savjet je dopuštenom ocijenio koncentraciju Wiener Stadtische i Niva osiguranja, uz mjeru praćenja - obvezu prijave namjere stjecanja udjela u financijskim ustanovama, stoji u priopćenju sa sjednice Savjeta, održane 5. i 19. listopada. 9. Dvije austrijske banke kupuju Trgovačku Dvije austrijske banke - Erste Bank iz Beča i Steiermarkische Bank und Sparkassen iz Graza kupit će ukupno 94,287 posto udjela u Trgovačkoj banci, a očekuje se kako će cijeli posao oko te transakcije biti dovršen 29. listopada, izjavio je Dragutin Bohuš, direktor zagrebačkog predstavništva tih dviju austrijskih banaka. Vrijednost same transakcije Bohuš nije precizirao, naglasivši kako su, sukladno zajedničkom dogovoru, mogućnost objavljivanja te informacije ostavili upravi Trgovačke banke. Na upit o cijelom poslu i konkretnim detaljima ugovora iz te su banke najavili kako će te podatke objaviti nakon same realizacije kupoprodajnog ugovora, na tiskovnoj konferenciji krajem ovog mjeseca. Erste i Steiermarkische Bank u taj su posao ušli zajedno, tako da će svaka banka imati polovicu od kupljenog udjela, po istom principu kao i pri zajedničkoj kupnji 60-ak posto dionica Bjelovarske banke. Bilančna svota Trgovačke banke iznosi oko 320 milijuna kuna, a banka uspijeva više od 90 posto svojih potraživanja naplatiti, stoga smatramo da smo sklopili dobar posao, ističe Bohuš. Takav poslovni potez tih austrijskih banaka potvrđuje i njihove namjere da steknu 10 postotni udio na hrvatskom bankarskom tržištu. Trgovačka banka ima četiri poslovnice te upravno središte u Zagrebu i dvije filijale u drugim dijelovima Hrvatske, a zapošljava 140 djelatnika. 10. Statistika IZNOS NEPODMIRENIH OBVEZA SMANJEN DRUGI PUT OVE GODINE - Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP) u kolovozu je smanjen (za 387 milijuna kuna) u odnosu na mjesec prije, što je u ovoj godini zabilježeno samo u svibnju, dok je u svim ostalim mjesecima taj iznos rastao. Tako su uz smanjenje od 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, u kolovozu nepodmirene obveze pravnih osoba iznosile 22,96 milijardi kuna. Istodobno je opet povećan broj blokiranih pravnih osoba (za 1,6 posto) na 28.870 kao i broj zaposlenih kod insolventnih osoba kojih je u kolovozu bilo 3,9 posto više (168.042) nego u srpnju. Po podacima ZAP-a, od kolovoza prošle godine iznos nepodmirenih obveza u nalozima koji se nisu mogli naplatiti zbog nedostatka sredstava gotovo je udvostručen, a broj blokiranih pravnih osoba od tada je povećan za 11,3 posto. U blokadi su potkraj kolovoza bile i 26.524 fizičke osobe koje obavljaju registrirane djelatnosti, a imaju račune u ZAP-u. Njihov broj veći je za 1,3 posto nego u prethodnom mjesecu, a ukupni je iznos njihovih obveza iznosio 1,8 milijardi kuna ili 2,5 posto više. U strukturi svih dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje prevladavaju akceptni nalozi, čiji je udjel od kraja 1998. povećan, za razliku od udjela sudskih i drugih rješenja koji je smanjen. Takvo kretanje, zaključuju u ZAP-u, pokazuje da se akceptni nalozi od ranije u redoslijedu plaćanja sporo namiruju, dok se u redoslijed naplate istodobno uvode novi akceptni nalozi s rokom dospijeća nakon ukidanja ovog instrumenta plaćanja (30. travnja 1999.). Najveće probleme s plaćanjem ima trgovina na veliko i malo na koju se odnosi 38,5 posto ukupnog iznosa prijavljenih nepodmirenih naloga. Iznosi veći od milijardu i pol kuna evidentirani su i u proizvodnji hrane i pića, poljoprivredi i građevinarstvu. Po trajanju blokade računa, najveći je broj pravnih osoba (63,5 posto) koje su insolventne duže od godinu dana. One zapošljavaju gotovo polovicu (46,6 posto) ukupno zaposlenih, a opterećene su s više od dvije trećine ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Među njima je veći broj onih koji već duže vrijeme nemaju prometa na računu, a i onih kod kojih blokada traje nekoliko godina. Najveće probleme s održavanjem tekuće likvidnosti imaju pravne osobe koje su u cijelosti u privatnom vlasništvu. One zapošljavaju gotovo polovicu djelatnika od ukupno zaposlenih u insolventnim tvrtkama i na njih se odnosi više od polovice iznosa nenamirenih obveza. Insolventne privatne tvrtke zapošljavale su potkraj kolovoza prosječno samo tri radnika, što je u prosjeku dvostruko manje nego kod svih blokiranih pravnih osoba zajedno. Na državni sektor odnosi se 1,6 posto blokiranih pravnih osoba s iznosom od 1,5 milijardi kuna nepodmirenih obveza. Promatrano prema županijama, približno trećina ukupnog iznosa nepodmirenih naloga za plaćanje zabilježena je u gradu Zagrebu (6,5 milijardi ili 28,5 posto), a veće probleme s podmirivanjem obveza imaju pravne osobe u Splitsko-dalmatinskoj (2,2 milijarde), Primorsko-goranskoj (1,9 milijardi), Osječko-baranjskoj (1,5 milijardi) i Zadarskoj županiji (1,2 milijarde kuna). Najveće pogoršanje zabilježeno je u Vukovarsko-srijemskoj i Zadarskoj županiji u kojima je iznos nepodmirenih naloga za plaćanje krajem kolovoza bio dva i pol puta veći nego krajem prošle godine. Iznos nepodmirenih obveza više se nego udvostručio u još tri županije: Požeško-slavonskoj (sa 104,4 na 244,5 milijuna kuna), Ličko-senjskoj (sa 66,5 na 150,9 milijuna kuna) i Primorsko- goranskoj županiji (sa 858 milijuna kuna na 1,9 milijardi kuna). U HRVATSKOJ U KOLOVOZU 1.345.214 ZAPOSLENIH - U Hrvatskoj je u kolovozu bilo ukupno 1.345.214 zaposlenih, što je na razini prethodnog mjeseca, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Od toga je zaposlenih u pravnim osobama 1.033.577, što je neznatno manje (0,1 posto) u odnosu na srpanj, dok je zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilo 212.627 ili 1,3 posto više nego u mjesecu prije. Po podacima preuzetim iz evidencije osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u kolovozu je bilo 99.010 aktivnih osiguranika -individualnih poljoprivrednika, što je 1,6 posto manje nego u srpnju. Najveći pad broja zaposlenih u prvih je osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle zabilježen u hotelima i restoranima (10 posto) gdje je zaposleno 43.813 uposlenika. Uslijed sezonskog karaktera te djelatnosti broj zaposlenih u hotelima i restoranima u kolovozu je ipak bio 2,8 posto veći nego u srpnju, kao i u građevinarstvu koje je u kolovozu zapošljavalo (68.950) ili 0,2 posto više zaposlenika nego u prethodnom mjesecu. Veće smanjenje broja zaposlenih u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle, zabilježeno je u prerađivačkoj industriji (5,7 posto), koja zapošljava najviše zaposlenika (256.548). Sijedi trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo (5,5 posto), prijevoz, skladištenje i veze (4,8 posto) te poslovanje s nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (4 posto). Porast broja zaposlenih u usporedbi prvih osam mjeseci ove i prošle godine, ostvaren je u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (1,8 posto), opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (0,4 posto) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (0,3 posto). U HRVATSKOJ U RUJNU 326.506 NEZAPOSLENIH OSOBA - U Hrvatskoj je krajem rujna bilo registrirano 326.506 nezaposlenih osoba, odnosno 2,6 posto (8.374 osoba) više nego prethodnog mjeseca. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u ovogodišnjem je rujnu bilo 13,9 posto više nezaposlenih osoba nego u rujnu prošle godine. Od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba po prvi je put posao tražilo 100.074 osoba (ili 30,6 posto), što je 7,1 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Sudeći prema ovogodišnjim statističkim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih osoba po mjesecima, vidljivo je da je u rujnu bilo registrirano najviše nezaposlenih od svih proteklih mjeseci. Primjera radi, u prvih osam ovogodišnjih mjeseci najviše je nezaposlenih osoba bilo evidentirano u travnju, njih 318.657. Smanjenje broja nezaposlenih osoba zabilježeno je jedino u svibnju i lipnju. Tako je u svibnju u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 315.107 nezaposlenih osoba, 1,1 posto manje nego u travnju, dok ih je u lipnju bilo 312.798 ili 0,7 posto manje nego u svibnju. Tijekom rujna, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prijavilo se 29.068 novih osoba, a s evidencije Zavoda zaposlilo se 10.662 osoba. U ukupnom broju nezaposlenih 52,7 posto (tj. 172.005) su žene. Krajem rujna od ukupnog broja nezaposlenih, s visokom stručnom spremom (VSS) bilo je 12.848 osoba (3,9 posto), s višom stručnom spremom (VŠS) 10.150 osoba (3,1 posto), a sa srednjom stručnom spremom 78.522 osoba (24 posto). Nezaposlenih kvalificiranih (KV) i visoko kvalificiranih osoba (VKV) u rujnu je bilo 114.668 (35,1 posto), dok je polukvalificiranih osoba i osoba s nižom stručnom spremom (NSS) bilo 44.898 (13,8 posto). Niskokvalificiranih (NKV) nezaposlenih osoba evidentirano je 65.420 (20 posto od ukupno nezaposlenih). Podatci o kratanju nezaposlenih u rujnu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine pokazuju da je nezaposlenost povećana u svim županijama, a najveći je porast primjetan u Vukovarsko-srijemskoj županiji, i to za 28,1 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan, Krapinsko-zagorskoj (24,7 posto) i Požeško-slavonskoj (23,8 posto), a najmanje u Brodsko-posavskoj (1 posto). 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u listopadu Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) Nanka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 3,00 3,00 3,00 3,00 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,50 1,00 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka - 1,00 posebna odluka Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,10 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 2,20 2,20 2,50 2,20 1,00 1,00 Riječka banka 1,50 1,50 2,00 1,50 1,00 1,00 Sisačka banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 2,00 Splitska banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,50 ZABA-Pomorska b.Split 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,30 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 4,00- 5,25- 6,00- 7,00- - - 6,00 7,50 8,00 9,00 Bank Austria* - 1,50- 2,00- 2,75- 3,50- 3,75- 2,25 3,00 3,75 3,75 4,00 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,00 5,00 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 3-4,5 3,5-5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3-4 3,5-4,5 4-5 5-6 5,5-6,5 6-7 Istarska banka* 4,00 5,00 - 6,00 7,00 7,50 Istarska kreditna 3,80- 4,05- 5,20- 5,50- 6,20- 6,20- banka Umag* 6,10 7,35 7,50 7,70 9,00 9,00 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,50 5,00 5,40 7,10 8,00 - Karlovačka banka* 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- 6,25- 6,50- 4,00 5,00 6,00 7,00 7,25 7,50 Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Nava banka* 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka* 4,00 5,00 6,50 8,00 8,00 8,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 6,50- 7,00- 7,50- 8,00- 4,50 6,00 7,50 8,00 8,50 9,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka* 2,70- 3,00- 3,30- 3,60- 4,70- 4,90- 6,20 7,75 8,00 8,25 8,75 9,70 Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,80 6,50 6,80 7,00 7,60 8,60 Riječka banka* 3,80- 4,05- 5,30- 5,55- 6,50- 7,00- 4,50 6,05 6,30 6,55 7,00 8,00 Sisačka banka* 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 2,50- 2,80- 3,50- 4,50- 5,00- 5,50- 3,30 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Splitska banka* 4,50- 5,20- 5,50- 6,50- 6,80- 7,00- 6,50 7,20 7,50 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,10- 2,35- 2,60- 4,85- 5,10- 5,35- 3,35 5,85 6,10 6,35 6,85 7,35 ZABA-Pomorska 2,10- 2,35- 2,60- 4,85- 5,10- 5,35- banka Split* 3,35 5,85 6,10 6,35 6,85 7,35 Štedionica Dora 4,00 6,00 9,00 11,00 12,00 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 5,80- 5,75- 7,40- 7,60- - - 6,75 8,00 8,25 9,00 Bank Austria - 1,75- 2,50- 3,25- 3,50- - 2,25 3,00 3,75 3,75 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,00 4,80 5,40 7,40 7,80 8,40 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 4-5,5 4,5-5,5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska banka 5,00 6,00 - 7,00 7,50 8,00 Istarska kreditna 5,10- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,00- banka Umag 5,70 7,20 7,60 8,00 8,50 8,50 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 6,00 7,00 8,00 9-10 9-10 9-10 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 4,00- 4,50- 5,50- 6,50- 7,00- 7,50- 4,50 5,00 6,50 7,00 7,50 8,50 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 7,00 7,30 10,00 10,10 10,20 Privredna banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 7,30 8,50 8,70 8,80 9,10 9,30 Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 5,00- 5,10- 5,20- 6,00- 6,50- 7,00- 7,00 8,35 8,65 9,00 9,20 9,70 Riječka banka 5,90- 6,05- 7,40- 7,65- 8,00- 8,30- 6,50 8,15 8,35 8,65 9,00 9,50 Sisačka banka 4,50- 5,50- 6,00- 6,70- 9,00 9,50 5,25 6,25 6,70 8,70 Slavonska banka 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,50 Splitska banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 6,00 6,50 7,00 8,50 8,80 9,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- 4,00- 2,50 3,25 3,80 4,30 4,80 4,80 Zagrebačka banka 4,40- 4,65- 4,90- 7,15- 7,40- 7,65- 5,65 8,15 8,40 8,65 9,15 9,65 ZABA-Pomorska 4,40- 4,65- 4,90- 7,15- 7,40- 7,65- banka Split 5,65 8,15 8,40 8,65 9,15 9,65 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka - - - - - - Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska b. Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) Banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 2 i 3 Požeška banka - - - - - - Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,86 1,86 1,00 1,86 0,87 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka - - - - - - Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,85 0,85 1,31 0,85 0,36 1,62 ZABA-Pomorska b. Split 0,85 0,85 1,00 0,85 0,50 0,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 3-4 3,3-4,3 3,5-4,5 - - - Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema ugovoru Slavonska banka 2,00 2,50 2,80 3,00 Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 - - Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) Banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka prema dogovoru Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 2,4-3,2 2,64-3,44 2,8-3,6 - - - Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Sisačka banka prema dogovoru Slavonska banka - - - - - - Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 - - Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope određuju se svakodnevno sukladno kretanjima referentnih kamatnih stopa ZABA-Pomorska b.Split prema dogovoru - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM