US-IHT-18.X.-MANJINSKI JEZICI

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 18. X. 1999. Europski manjinski jezici postaju glasniji "Danju i noću, na vjetrovitoj francuskoj zapadnoj obali, Radio Kerne emitira vedru mješavinu glazbe začinjene mjesnim vijestima. To je nova stanica koju vode mladi ljudi za mlado slušateljstvo, ali s jednom razlikom. Većina djelatnika Radio Kerna su volonteri, koji rade s misionarskim žarom. Njihova najomiljenija glazba je ona gajda i frula. I emitiraju na bretonskom, keltskom jeziku koji se govorio više od 2000 godina, sve dok se nedavno nije počelo činiti da je osuđen na nestanak. 'Ljudima je najvećim dijelom na pameti sačuvati bretonsku kulturu', kazao je Isig Flatters, menadžer postaje. 'Ovaj naraštaj se više ne stidi govoriti bretonski ili toga što su Bretonci'. Uz to, taj jezik druida, koji se nisu koristili pismom, sada je na internetu sa svojom vlastitom web stranicom. Nakon što je više od stoljeća bio istjeran iz bretonskih škola, jezik je našao nove branitelje u pokretu za Bretanju, a njegovi aktivisti razvijaju software, prevodeći stoljećima stare tekstove i šaljući svoju djecu u nove dvojezične škole u kojima se uči bretonski i francuski. Odražavajući rastući trend u Europi, svi manjinski jezici, uklonjeni nakon francuske revolucije u ime jednakosti, dobivaju novu životnu snagu. Otkako je 1997. socijalistička vlada preuzela upravljanje, veća tolerancija omogućila je poučavanje oksitanskog, baskijskog, korzikanskog i alzaškog u francuskim školama. Promjena ne prolazi bez otpora: predsjednik Chirac, nekoliko ministara u vladi, i najviši državni sud postavili su neriješeno pitanje je li ustavno u školama promicati druge jezike osim francuskog. Poučavanje regionalnih jezika 'pothvat je koji može uništiti jedinstvo nacije', kazao je Maurice Druon, predsjednik Francuske akademije. 'Riskiramo uništavanje francuskog. Zašto žrtvovati slavni jezik mjesnim narječjima?'. No preporod mjesnih kultura nije ograničen samo na Francusku. To je jedna od najintrigantnijih strana ujedinjavanje Europe: kako nestaju državne granice između 15 članica Europske unije, i što više političke snage pritječe u Bruxelles, a sve više zemalja moli da bude primljeno u skupinu, tako mjesne kulture i jezici sve više potvrđuju svoju snagu. I kako je pokrov jednoličnosti pokrio potrošačke trenodove i stilove u Europi, povjesničari kažu da sve više ljudi, više nego u bilo kojem drugom vremenu ovoga stoljeća, pokazuje zanimanje za zaštitu manjinskih jezika i afirmiranje mjesnih različitosti. Gelski se vratio u škole u Škotskoj, koja je dobila više političke moći od nekad vrlo centralizirane vlasti u Londonu. Sjeverna Italija ima tečajeve furlanskog. Nizozemske radiopostaje emitiraju na frizijskom i limburškom. 'U Finskoj sada možemo dobiti novosti na saamiju' kazao je Tom Moring, finski lingvist. Regionalizam je možda najjači u Španjolskoj, gdje se na sjeveru vraća baskijski, potpomognut od lokalne vlade. U Kataloniji, vlasti u Barceloni ustraju na obavljanju svih službenih poslova na katalonskom, koji sada prevladava nad španjolskim. 'Bruxelleski birokrati mogu nas pokušati stopiti u jedno, ali su ljudi tvrdoglavi', kazao je Hans Magnus Enzensberger, Nijemac koji je često pisao o europskom i regionalnom identitetu. 'Što je naša civilizacija globalnija i uniformiranija, to se više ljudi želi vezati uz svoju kulturu. Činjenica je da Europa ima nekoliko tisućljeća nastanjenih kultura, ona se ne može jednostavno pretvoriti u lonac za taljenje poput onog američkog'. Neki proučavatelji trenda kažu da jača identitet europskih etničkih skupina jer su oslabljene veze poput vjera i nacija. 'Biti građaninom Europe još je prilično neodređeno, prilično apstraktno u pogledu identiteta', kazao je Moring. Neke europske institucije pomažu vjerovanju da su pokreti okrenuti korijenima, koji njeguju mjesni ponos, dobri za demokraciju. Vijeće Europe, skupina 41 zemlje koja promiče demokraciju i ljudska prava, prihvatila je povelju u kojoj se traži poticanje uporabe izvornih domaćih jezika u školama, medijima i javnom životu. Vijeće kaže da od oko 500 milijuna Europljana, više od 50 milijuna govori mjesni jezik koji nije službeni jezik njihove zemlje. Europska unija je osnovala ured za 'manje-upotrebljavane jezike', koji financira projekte kao što su razvoj internetskih pretraživača na velškom i stripovi na alzaškom. Kao slijedeće obećava novinsku agenciju. 'Kada mediji izvješćuju o etničkim skupinama, to je obično o sukobima', kazao je Baertrand Menciassi iz ureda za jezike. 'Mi želimo dati neku ravnotežu. Događa se toliko toga drugog, što je tako bogato'. U Bretanji se neki lingvisti pitaju ne dolazi li preporod prekasno. Od 4 milijuna stanovnika Bretonije, još samo oko 10 posto zna bretonski, a većina njih su stariji ljudi. No 10.000 odraslih upisano je na večernje tečajeve bretonskog, a u prošlih 20 godina pokret Diwan, diwan na bretonskom znači 'sjeme', izgradio je 34 škole u kojima se govori bretonski, s 5000 učenika. Valerie Le Gal, ravnateljica Diwan škole u Lorinetu, kazala je da, za razliku od državnih ustanova, učiteljima nedostaje novca i materijala. Oni su prilagodili neke čitanke tako što su uložili neke odlomke na bretonskom. U njezinu razredu sedmogodišnjaci uče čitati i pisati na jeziku koji ima malo veza s francuskim. Za nulu, pišu 'mann', riječ 'keriaden' znači selo. Bretonski lingvisti koji rade sa stručnjacima za keltski u Irskoj, Škotskoj i Velsu stvorili su suvremene riječi kao što su 'skinwell' (televizija), 'pellgomz' (telefon) i 'urzhiataer' (računalo). Kulturni preporod može napredovati ako nastavi proizvoditi gospodarske prednosti. Julien le Mentec upravo je otvorio svoju drugu bretonsku tavernu u Lorientu, gdje služi mjesna jela i nudi bretonsku glazbu i tečajeve jezika klijenteli koja je uglavnom starija od 25 godina. Mladi aktivisti, s isto takvim keltskim organizacijama u Velsu, Cornwallu stvaraju mrežu. Ovogodišnji interkeltski glazbeni festival u Lorientu privukao je 400.000 posjetitelja, od kojih su mnogi bili iz Britanije.", piše Marlise Simons.