ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP) u kolovozu je smanjen (za 387 milijuna kuna) u odnosu na mjesec prije, što je u ovoj godini zabilježeno samo u svibnju,
dok je u svim ostalim mjesecima taj iznos rastao. Tako su uz smanjenje od 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, u kolovozu nepodmirene obveze pravnih osoba iznosile 22,96 milijardi kuna. Istodobno je opet povećan broj blokiranih pravnih osoba (za 1,6 posto) na 28.870 kao i broj zaposlenih kod insolventnih osoba kojih je u kolovozu bilo 3,9 posto više (168.042) nego u srpnju.
ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Iznos nepodmirenih naloga za
plaćanje evidentiranih u Zavodu za platni promet (ZAP) u kolovozu
je smanjen (za 387 milijuna kuna) u odnosu na mjesec prije, što je u
ovoj godini zabilježeno samo u svibnju, dok je u svim ostalim
mjesecima taj iznos rastao. Tako su uz smanjenje od 1,7 posto u
odnosu na prethodni mjesec, u kolovozu nepodmirene obveze pravnih
osoba iznosile 22,96 milijardi kuna. Istodobno je opet povećan broj
blokiranih pravnih osoba (za 1,6 posto) na 28.870 kao i broj
zaposlenih kod insolventnih osoba kojih je u kolovozu bilo 3,9
posto više (168.042) nego u srpnju.#L#
Po podacima ZAP-a, od kolovoza prošle godine iznos nepodmirenih
obveza u nalozima koji se nisu mogli naplatiti zbog nedostatka
sredstava gotovo je udvostručen, a broj blokiranih pravnih osoba od
tada je povećan za 11,3 posto.
U blokadi su potkraj kolovoza bile i 26.524 fizičke osobe koje
obavljaju registrirane djelatnosti, a imaju račune u ZAP-u. Njihov
broj veći je za 1,3 posto nego u prethodnom mjesecu, a ukupni je
iznos njihovih obveza iznosio 1,8 milijardi kuna ili 2,5 posto
više.
U strukturi svih dospjelih nepodmirenih naloga za plaćanje
prevladavaju akceptni nalozi, čiji je udjel od kraja 1998. povećan,
za razliku od udjela sudskih i drugih rješenja koji je smanjen.
Takvo kretanje, zaključuju u ZAP-u, pokazuje da se akceptni nalozi
od ranije u redoslijedu plaćanja sporo namiruju, dok se u
redoslijed naplate istodobno uvode novi akceptni nalozi s rokom
dospijeća nakon ukidanja ovog instrumenta plaćanja (30. travnja
1999.).
Najveće probleme s plaćanjem ima trgovina na veliko i malo na koju
se odnosi 38,5 posto ukupnog iznosa prijavljenih nepodmirenih
naloga. Iznosi veći od milijardu i pol kuna evidentirani su i u
proizvodnji hrane i pića, poljoprivredi i građevinarstvu.
Po trajanju blokade računa, najveći je broj pravnih osoba (63,5
posto) koje su insolventne duže od godinu dana. One zapošljavaju
gotovo polovicu (46,6 posto) ukupno zaposlenih, a opterećene su s
više od dvije trećine ukupnog iznosa nepodmirenih naloga. Među
njima je, navode u ZAP-u, veći broj onih koji već duže vrijeme
nemaju prometa na računu, a i onih kod kojih blokada traje nekoliko
godina.
Najveće probleme s održavanjem tekuće likvidnosti imaju pravne
osobe koje su u cijelosti u privatnom vlasništvu. One zapošljavaju
gotovo polovicu djelatnika od ukupno zaposlenih u insolventnim
tvrtkama i na njih se odnosi više od polovice iznosa nenamirenih
obveza.
Insolventne privatne tvrtke zapošljavale su potkraj kolovoza
prosječno samo tri radnika, što je u prosjeku dvostruko manje nego
kod svih blokiranih pravnih osoba zajedno.
Na državni sektor odnosi se 1,6 posto blokiranih pravnih osoba s
iznosom od 1,5 milijardi kuna nepodmirenih obveza.
Promatrano prema županijama, približno trećina ukupnog iznosa
nepodmirenih naloga za plaćanje zabilježena je u gradu Zagrebu (6,5
milijardi ili 28,5 posto), a veće probleme s podmirivanjem obveza
imaju pravne osobe u Splitsko-dalmatinskoj (2,2 milijarde kuna),
Primorsko-goranskoj (1,9 milijardi kuna), Osječko-baranjskoj
(1,5 milijardi kuna) i Zadarskoj županiji (1,2 milijarde kuna).
Najveće pogoršanje zabilježeno je u Vukovarsko-srijemskoj i
Zadarskoj županiji u kojima je iznos nepodmirenih naloga za
plaćanje krajem kolovoza bio dva i pol puta veći nego krajem prošle
godine. Iznos nepodmirenih obveza više se nego udvostručio u još
tri županije: Požeško-slavonskoj (sa 104,4 na 244,5 milijuna
kuna), Ličko-senjskoj (sa 66,5 na 150,9 milijuna kuna) i Primorsko-
goranskoj županiji (sa 858 milijuna kuna na 1,9 milijardi kuna).
(Hina) kg ds