HR-GOSPODARSTVO-BILTENI-Makrogospodarstvo POSLOVNI PREGLED, BROJ 126 POSLOVNI PREGLEDbroj 1268. - 15. listopada 1999. SADRŽAJ:? IZRAVNE RATNE ŠTETE 236,4 MILIJARDE KUNA 2? PRIHVAĆEN PRIJEDLOG ZA POKRETANJE PROIZVODNJE U DUGORATSKOJ
"DALMACIJI" 2? HFP ODLUČIO PRODATI DIONICE KIM-A ISPOD NOMINALNE CIJENE 2? USKORO POZIV ZA KUPNJU DIONICA 19 HRVATSKIH HOTELA 3? GRADNJA ZRAČNE LUKE NA KORČULI PRIHVATLJIVA GLEDE UTJECAJA NA OKOLIŠ 3? RJEŠENJA SVIH POREZNIH PRIJAVA DO KRAJA MJESECA 3? OD 14. LISTOPADA NAJMANJE JEDAN ZAPOSLENIK U TVRTKAMA 4? PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U RUJNU LOŠIJA 4? VEĆINSKI PAKET DIONICA HOTELA ARGENTINA PRODAN ANDRONIKU LUKŠIĆU 4? INA POTRAŽUJE 1,4 MILIJARDE KUNA 4? VRIJEDNOST "BIJELIH NOĆI" PROCJENJENA NA 240 MILIJUNA USD 5? NOVI IZVOZNI POSLOVI ERICSSON NIKOLE TESLE 5? VIŠE TERETA IZ LUKE PLOČE POVEĆALO RAD ŽELJEZNICA 5? U LUCI PLOČE PREKRCANO 700.000 TONA ROBE 6
POSLOVNI PREGLED
broj 126
8. - 15. listopada 1999.
SADRŽAJ:
? IZRAVNE RATNE ŠTETE 236,4 MILIJARDE KUNA 2
? PRIHVAĆEN PRIJEDLOG ZA POKRETANJE PROIZVODNJE U DUGORATSKOJ
"DALMACIJI" 2
? HFP ODLUČIO PRODATI DIONICE KIM-A ISPOD NOMINALNE CIJENE 2
? USKORO POZIV ZA KUPNJU DIONICA 19 HRVATSKIH HOTELA 3
? GRADNJA ZRAČNE LUKE NA KORČULI PRIHVATLJIVA GLEDE UTJECAJA NA
OKOLIŠ 3
? RJEŠENJA SVIH POREZNIH PRIJAVA DO KRAJA MJESECA 3
? OD 14. LISTOPADA NAJMANJE JEDAN ZAPOSLENIK U TVRTKAMA 4
? PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U RUJNU LOŠIJA 4
? VEĆINSKI PAKET DIONICA HOTELA ARGENTINA PRODAN ANDRONIKU LUKŠIĆU
4
? INA POTRAŽUJE 1,4 MILIJARDE KUNA 4
? VRIJEDNOST "BIJELIH NOĆI" PROCJENJENA NA 240 MILIJUNA USD 5
? NOVI IZVOZNI POSLOVI ERICSSON NIKOLE TESLE 5
? VIŠE TERETA IZ LUKE PLOČE POVEĆALO RAD ŽELJEZNICA 5
? U LUCI PLOČE PREKRCANO 700.000 TONA ROBE 6
? TEA NIJE DALA NALOG ZA NASTAVAK RADOVA NA AUTOCESTI 6
? DILJ NA KOSOVO ISPORUČIO MILIJUN CRIJEPOVA 6
? DIREKTOR SCHERR ODBIO ZAHTJEV RADNIKA ZA ODRŽAVANJE SKUPŠTINE
"BADELA 1862" 6
? ADRIA PONOVNO POČELA S PROIZVODNJOM 6
? CITROEN HRVATSKA KORISTI CARINSKE POVLASTICE I ZA NOVI SAXO 7
? MISIJA MMF-A: OVE GODINE U HRVATSKOJ BDP-A NIŽI DVA POSTO 7
? POTPISAN IMOVINSKO-PRAVNI UGOVOR IZMEĐU HRVATSKE I SLOVENIJE 7
? RAZGOVORI PORGESA I JORDANSKOG MINISTRA FINANCIJA 7
? U 2000. SNAŽNIJA HRVATSKA TURISTIČKA PROMOCIJA NA RUSKOM TRŽIŠTU
8
? POSLODAVCI LJEKARNICI TRAŽE DA HZZO HITNO PODMIRI DUGOVE 8
? NUŽNO STVARANJE BOLJIH UVJETA ZA PROIZVODNJU LJEKOVITOG BILJA 8
? UPRAVA I SINDIKATI HŽ-A DOGOVORILI MIROVANJE PARNICA NA OPĆINSKOM
SUDU 8
? NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU OTVOREN SAJAM "AMBIENTA '99" 9
? POSLOVNI KLUB O STANJU U DRVNO PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI 9
? OTVOREN PETI MEĐUNARODNI SAJAM "AGRO ZEMLJA 99" 9
? GOSPODARSKI RADNI STOL PAKTA O STABILNOSTI ISPUNIO OČEKIVANJA 9
? ODRŽAN SUSRET PREDSJEDNIKA UPRAVA BANAKA 10
? KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA U BIZOVCU 10
? "SOFTCOM '99." U RIJECI, TRSTU I VENECIJI 10
? HRVATSKI OBRTNICI NA SAJMU U RENNESU 10
? OTVOREN FRANKFURTSKI SAJAM KNJIGA 10
? TREĆE TROMJESEČJE UZASTOPNOG REALNOG PADA BDP-A 11
? NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA VEĆI 1,8 POSTO 11
? PROIZVOĐAČKE CIJENE U RUJNU VIŠE 0,6 POSTO 11
? CIJENE NA MALO U RUJNU PORASLE 0,6 POSTO 12
? GRAĐEVINSKI RADOVI U INOZEMSTVU U PRVOM POLUGODIŠTU 471 MILIJUNA
KUNA 12
? U HRVATSKOJ U RUJNU 2,6 POSTO VIŠE NEZAPOSLENIH 12
? PROSJEČNA NETO PLAĆA 2.931 KUNU 12
? ZADOVOLJAVAJUĆI OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI 13
? DEVIZNE PRIČUVE HNB-A PREMAŠILE TRI MILIJARDE USD 13
? DVIJE VODEĆE SJEVERNOTALIJANSKE BANKE U PROCESU PRIVATIZACIJE
PBZ-A 14
? NADZORNI ODBOR I UPRAVA SLAVONSKE BANKE O KADROVSKIM PROMJENAMA
14
? OTVORENA RIJEČKA POSLOVNICA BJELOVARSKE BANKE 14
? HYPOBANKA SPREMNA POMOĆI GOSPODARSTVU SLAVONIJE 14
? WIENER STAEDTISCHE OSIGURANJE ODABRALO REOSIGURAVATELJE 15
? IKOM D.D. OD UTORKA U TN KOTACIJI 15
? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 15
? POSEBAN PRILOG: UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA - listopad 16
1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH
INSTITUCIJA
IZRAVNE RATNE ŠTETE 236,4 MILIJARDE KUNA
Hrvatska je Vlada, između ostaloga, na ovotjednoj redovitoj
otvorenoj sjednici:
- prihvatila završno izvješće o ratnim štetama. Izravne ratne štete
što ih je Hrvatska pretrpjela u srpskoj agresiji
iznose 236,4 milijarde kuna (65,3 milijarde DEM ili 37,1 milijardi
USD). Te se štete odnose na razdoblje od 15.
kolovoza 1990. (kada je počela balvan revolucija) do 31. kolovoza
1995., kraja mjeseca u kojem je bila akcija
"Oluja", odnosno do 15. siječnja 1998. za hrvatsko Podunavlje kada
je završena mirna reintegracija tog dijela
Hrvatske. U srpskoj agresiji, ratu protiv Hrvatske izgubljen je 1,5
bruto domaći proizvod (BDP). Te štete dugoročno
predodređuju prilike u Hrvatskoj, stanje njenih financija i
državnog proračuna. Hrvatska će država, njen proračun
dugoročno imati taj trošak, što će dugoročno odrediti troškove ne
samo ove, nego i vlada koje slijede. Od ukupno
236 milijardi kuna ratnih šteta, oko 40 posto odnosi se na
materijalne štete, 26 posto na troškove rata i
neodržavanja dobara, a 33,7 posto na život i zdravlje ljudi;
- dala suglasnost Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za zaduženje u
iznosu od 30 milijuna eura kod Chase Manhattan
Bank. HEP će ta sredstva iskoristiti za uvoz električne energije,
ugljena, opreme i repromaterijala Kredit će se
koristiti u tranšama od minimalno 500.000 eura, na rok otplate je 75
do 180 dana od korištenja pojedine tranše. U
odnosu na temeljni kapital ukupna zaduženja HEP-a iznose 18 posto;
- dala jamstva za zaduženje kod dviju banaka, u iznosu od 16,01
milijuna eura, za provedbu Programa
modernizacije Željezare Split d.d. Riječ je o Hypo Alpe Adria Bank
d.d. Zagreb za iznos od 7,3 milijuna eura te
Kaertner Landes und Hypotheken bank AG Klangenfurt za kredit u
visini 8,71 milijuna eura. Programom
modernizacije predviđena je kupnja nove opreme, odnosno uvođenje
suvremene proizvodne tehnologije, kažu u
Željezari;
- Hrvatskoj upravi za ceste, hrvatska dala suglasnost za kreditno
zaduženje u iznosu od 44,83 milijuna kuna
(uključen i porez na dodanu vrijednost), za izgradnju mosta
Belišće, preko rijeke Drave s prilaznim ramapama na
državnoj cesti Beli Manastir - Belišće -Valpovo. Izgradnja mosta
trebala bi biti završen u roku od dvije godine
nakon početka gradnje. Rok otplate dugoročnog robnog kredita za
izgradnju mosta je pet godina, uz osam posto
godišnju kamatnu stopu te poček od dvije godine, te
- odlučila da će uskoro biti nastavljeni radovi na izgradnji
dionice autoceste Zagreb-Lipovac od Velike Kopanice do
Županje. Dovršetak te dionice duge 25,95 kilometara očekuje se do
srpnja 2001. godine. Vrijednost ulaganja
(uključujući most preko budućeg kanala Sava-Dunav) procjenjuje se
na otprilike milijardu kuna. Do sada je od
Zagreba do Velike Kopanice izgrađeno punog profila autoceste u
duljini od 208,4 kilometra, a do Lipovca je još
ostalo za izgradnju 56,4 kilometra. Izgradnja dionice Velika
Kopanica - Županja, osim mosta preko kanala Dunav-
Sava (za most će uskoro biti raspisano javno nadmetanje za
financiranje i građenje), financirat će se iz državnog
proračuna. Za radove na toj dionici u iduće je tri godine potrebno
osigurati ukupno 817,11 milijuna kuna. U ovoj bi
se godini trebalo za izvlaštenje zemljišta, pripremu i početak
izgradnje utrošiti približno 100 milijuna kuna. Kako u
tekućem državnom proračunu nisu osigurana ta sredstva 50 milijuna
kuna osigurat će se dodatno iz proračuna, a za
ostatak će Ministarstvo financija izdati mjenice Hrvatskoj upravi
za ceste koje dospijevaju na naplatu u lipnju iduće
godine.
PRIHVAĆEN PRIJEDLOG ZA POKRETANJE PROIZVODNJE U DUGORATSKOJ
"DALMACIJI"
Na zatvorenom dijelu ovotjedne sjednice, Vlada RH prihvatila je, uz
ostalo, prijedlog o osnivanju Tehnološkog parka Kaštela na dijelu
prostora i imovine društava Adriavinil d.d. i Adriachem d.d. a za
potrebe pokretanja novih poduzetničkih projekata. Usvojen je i
prijedlog mjera za pokretanje proizvodnje u Dalmaciji d.d. u Dugom
Ratu. Na vlastiti zahtjev razriješeni su dužnosti pomoćnica
ministra pravosuđa Sonja Vidan Đurinek i pomoćnik ministra
gospodarstva Damir Ostović.
HFP ODLUČIO PRODATI DIONICE KIM-A ISPOD NOMINALNE CIJENE
Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) odlučio je
predložiti hrvatskoj Vladi prodaju dionica karlovačke mljekare KIM
za 50 posto nižu cijenu od nominalne. Ispod nominalne cijene
prodavat će se i dionice Veleprometa iz Slavonskog Broda, tvrtke
Slunj Rešetari i sinjskog Naprijeda. Riječ o tvrtkama s velikim
dugovanjima i obvezama, pri čemu su dugovi KIM-a iznosili 27,7
milijuna kuna. KIM-ovi kratkoročni i dugoročni krediti na dan 1.
lipnja iznosili su 76,3 milijuna kuna. Upravni odbor HFP-a, koji se
sastao sredinom prošloga tjedna, odlučio je da se pet ponuditelja
za kupnju 60,16 posto dionica hotelijerske tvrtke Primošten d.d.,
pozovu i u roku od 30 dana dostave Fondu svoju poboljšanu ponudu tj.
činidbenu garanciju vezanu uz pokriće dosadašnjih obveza. Jedna od
strateških odluka je i odluka temeljem koje dioničari tvrtki koje
su u portfelju HFP-a, svoje dionice mogu otplaćivati mjenicama, pod
uvjetom da ih je izdalo Ministarstvo financija RH. Upravni odbor je
odbio ponuđače za kupnju dionica tvrtke Mardešić sa Salija,
zadarske Tvornice konopa i veziva te tvrtke Zrinski iz Čakovca. Za
kupnju Tvornice konopa i veziva HFP će objaviti novi natječaj po 50
posto nižoj cijeni, dok će za tvrtku Zrinski ponoviti natječaj uz
početnu cijenu koja će biti 40 posto niža od nominalne. UO HFP-a
prihvatio je ponudu tvrtke Jadran-metal iz Pule za kupnjom
kumrovečke Valjaonice čelika, te Agroprerade iz Ivanić Grada za
kupnju zagrebačke Agrokoke. Industrija i prerada drva Šamarica
prodana je Grgi Čamberu po cijeni od 1,5 milijuna kuna, koji je time
preuzeo i određene obveze, primjerice upošljavanje sedamdesetak
djelatnika, stavljanje tvornice u funkciju za dva mjeseca po
potpisivanju ugovora i dr. HFP je privatizacijskim-investicijskim
fondovima (PIF) odobrio zamjenu dionica tvrtki iz njihova sastava,
koje su PIF-ovi stekli u procesu privatizacije, a u slučajevima
kada su neke od tvrtki došle u stečaj. Zamjena je data kako bi PIF-
ovi mogli zadržati vrijednost portfelja. HFP je PIF-ovima odobrio
zamjenu dionica u vrijednosti 362 milijuna DEM, a dosad je
obavljena zamjena dionica vrijednih 234,8 milijuna DEM, dok se
ostatak treba zamijeniti do konca idućeg tjedna.
USKORO POZIV ZA KUPNJU DIONICA 19 HRVATSKIH HOTELA
Državna agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga
(DAB) objavit će uskoro u Financial Timesu i domaćim medijima poziv
za prikupljanje ponuda za kupnju 19 hotela iz sastava tvrtke Hoteli
Dubrovnik. Svi zainteresirani, pa tako i svjetski hotelski lanci
Corinthia, Radisson SAS, Carlton i Park Plaza s kojima se nedavno
pregovaralo, slobodni su sudjelovati i podnositi svoje ponude kada
natječaj bude objavljen. Pregovori sa spomenutim svjetskim
hotelskim lancima o preuzimanju nekih hrvatskih hotela prekinuti
su, odnosno odgođeni, zbog namjeravane objave Poziva za podnošenje
ponuda za kupnju dionica i poslovnih udjela hotelskih društava,
pojašnjavaju u DAB-u. No, točan datum objavljivanja Poziva u DAB-u
još uvijek nisu mogli iznijeti. Sukladno postignutom dogovoru,
napominju, istodobno će se prodajom obuhvatiti i dionice iz
portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i Fonda
mirovinskog i invalidskog osiguranja. Čim svi podaci budu
objedinjeni, DAB će pristupiti objavi Poziva, a bit će moguća i
pojedinačna prodaja hotela, što će biti vidljivo i iz teksta
Poziva. Na prodaju će biti ponuđeni hoteli koji su iz portfelja
Dubrovačke banke d.d., temeljem Odluke o sanaciji te banke, prešli
u portfelj DAB-e. U DAB-u raspolažu podacima o nominalnoj
vrijednosti tih hotela, dok je o procijenjenoj vrijednosti teško
govoriti. No, podaci o nominalnoj vrijednosti pojedine hotelske
kuće neće utjecati na početnu cijenu pojedinog objekta. U DAB-u
dodaju da će sukladno Zaključcima hrvatske Vlade o reprogramu
kreditnih obveza hotelskih društava, kojima je većinski vlasnik
bila Dubrovačka banka, DAB regulirati kreditne obveze hotelskih
društava.
GRADNJA ZRAČNE LUKE NA KORČULI PRIHVATLJIVA GLEDE UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Vladina Komisija za ocjenu studija o utjecaju na okoliš zračnih
luka na Korčuli, Lastovu, Hvaru, Visu i Lošinju donijela je
zaključak o Konačnoj studiji o utjecaju na okoliš izgradnje zračne
luke na otoku Korčuli. Komisija ocjenjuje da je izgradnja
korčulanske zračne luke na području Brne, južno od Smokvice,
prihvatljiva glede utjecaja na okoliš te predlaže da se taj zahvat
odobri, ali da se istodobno zaštiti i prati stanje okoliša. Do
početka gradnje zračne luke na području Brne Državna uprava za
zaštitu prirode i okoliša treba izdati odluku o odobrenju zahvata,
a Ministarstvo graditeljstva, prostornog uređenja i stanovanja
lokacijsku i građevnu dozvolu.Gradnja te zračne luke trebala bi
započeti do kraja ove godine. U državnom proračunu za ovu godinu za
njezinu je gradnju osigurano šest milijuna kuna, što dostaje za
početak radova.
RJEŠENJA SVIH POREZNIH PRIJAVA DO KRAJA MJESECA
Porezni obveznici kojima do sada još nisu stigla rješenja Porezne
uprave o porezu na dohodak za 1998. mogu ih očekivati do kraja ovoga
mjeseca. Po podacima Porezne uprave, od ukupno 663.997 podnesenih
poreznih prijava na dohodak za prošlu godinu, još 21.762 porezna
obveznika do sada nisu primila rješenja o povratu ili dodatnoj
uplati poreza, od čega se većina, 16.857 prijava odnosi na porezne
obveznike u gradu Zagrebu. Po riječima čelnika Središnjeg ureda
Porezne uprave za poreznu evidenciju i statistiku, porezne prijave
u svim dijelovima Hrvatske su obrađene, a preostali obveznici
rješenja će primiti do kraja mjeseca. Kao razlog nešto dužeg
čekanja na rješenja o dodatnoj uplati ili povratu poreza, ističu
povećanje broja prijava kojih je ove godine bilo gotovo 100.000
više nego lani kada je zaprimljeno 551.333 poreznih prijava. Uz to,
Porezna uprava je provodila i detaljniju kontrolu podatka u
prijavama, dodao je, pojasnivši da rok za obradu prijava zapravo ne
postoji. Prijave poreza na dohodak za 1999. porezni će obveznici
podnositi do kraja veljače iduće godine, a prema novim odredbama
Zakona o porezu na dohodak obveznicima koji su se tijekom godine
bavili povremenom samostalnom djelatnošću, primjerice,
znanstvenici i stručnjaci, novinari, akviziteri, sportski suci i
slično, priznat će se 25 posto troškova njena obavljanja.
OD 14. LISTOPADA NAJMANJE JEDAN ZAPOSLENIK U TVRTKAMA
Sva trgovačka društva koja obavljaju djelatnost u Hrvatskoj, kao i
njihove podružnice, sukladno izmjenama i dopunama Zakona o
trgovačkim društvima, od 14. su listopada dužna imati najmanje
jednog zaposlenog člana uprave, odnosno jednog zaposlenika na
neodređeno vrijeme u svakoj podružnici. Inspektori rada zaduženi
su za praćenje primjene tih zakonskih odredbi, a utvrde li povrede
zakona, podnijet će zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Za
praćenje zapošljavanja u tvrtkama zaduženi su inspektori rada,
koji će, utvrde li povrede zakona, podnijeti zahtjev za pokretanje
prekršajnog postupka. Na problem vođenja evidencije o
zapošljavanju, ali i druge nepoznanice vezane uz primjenu
zakonskih izmjena, upozorava i predsjednik Visokog trgovačkog suda
Nenad Šepić. Stoga na trgovačkim sudovima očekuju dodatna
uputstva. Iz Ministarstva pravosuđa napominju da se pravnoj osobi
koja obavlja djelatnost, a nema u radnom odnosu najmanje jednog
člana uprave ili jednog zaposlenog na neodređeno vrijeme u
podružnici, može izreći novčana kazna u kunskoj protuvrijednosti
10.000 DEM. Za prekršaj će se kazniti i član društva, član uprave
ili nadzornog odbora ili likvidator, kaznom u protuvrijednosti
1500 DEM, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja
protupravne imovinske koristi novčana kazna se penje na
protuvrijednost od 10.000 DEM.
2. TVRTKE
PROSJEČNA OCJENA SOLVENTNOSTI U RUJNU LOŠIJA
Prosječna ocjena solventnosti ispitanih hrvatskih tvrtki u rujnu
je zabilježila pad u odnosu na mjesec prije, tj. bila je lošija za
6,8475 bodova i iznosila je 438,8760 bodova. Niti jedna kategorija
ispitanih tvrtki ponovno nije dobila zadovoljavajuću ocjenu (300
bodova i manje), objavila je zagrebačka tvrtka Intercredit, koja se
bavi ispitivanjem boniteta i naplatom potraživanja u Hrvatskoj i
inozemstvu. Državna poduzeća su i dalje najlošija sa prosječnom
ocjenom od 505,7143 bodova, a kod nekih poslovnih subjekata,
osobito većih, službeni financijski podaci nisu realan odraz
stanja u njima, ocijenjuju iz Intercredita. Interes za
ispitivanjem velikih hrvatskih javnih poduzeća koja su pred
privatizacijom je povećan. Unatoč najavama gospodarskog oporavka u
nekim medijima, u Intercreditu navode kako još nisu našli na
znakove bilo kakvog poboljšanja. Posljednji tjedan prošlog mjeseca
obilježio je daljnje pogoršanje prosječne ocjene na 443,0845, a
time je potvrđen trend pada prosječnih ocjena hrvatskih poduzeća
čije su neposredne posljedice pogoršavanje uvjeta pod kojima ih
kreditiraju strani poslovni partneri, ili pak negativno rješavanje
kreditnih zahtjeva od stranih banaka, ocijenjeno je iz
Intercredita. Najbolju ocjenu solventnosti dobile su male tvrtke -
437,5781 bodova, zatim slijede tvrtke srednje veličine s ocjenom
438,3797, a najlošije su ocijenjena velika poduzeća s 442,9020
bodova. Dijeleći tvrtke prema djelatnostima nabolje ocijene
solventnosti u rujnu su dobile tvrtke trgovačke djelatnosti -
431,9167 bodova, nakon njih slijede proizvodne tvrtke s 439,2424
bodova, dok su najlošiju ocjenu dobile tvrtke koje se bave uslužnom
djelatnošću - 443,8621 bodova. U rujnu su domaći - hrvatski
naručitelji za narudžbe boniteta bili aktivni te je od svih
zaprimljenih upita za izradu boniteta na njih otpalo 13,2 posto. Na
prvome mjestu po tim upitima su njemački naručitelji s 29,6 posto,
slijede ih austrijski naručitelji s 26,6 posto, dok na naručitelje
iz Francuske otpada 18,6 posto od ukupno zaprimljenih narudžbi za
ispitivanjem boniteta.
VEĆINSKI PAKET DIONICA HOTELA ARGENTINA PRODAN ANDRONIKU LUKŠIĆU
Kupac 71,45 posto dionica dubrovačkog Hotela Argentina je tvrtka
Sutivan Investment iz Liechtensteina, koja je dio grupacije u
vlasništvu Andronika Lukšića, objavila je Uprava Privredne banke
Zagreb (PBZ). PBZ je prodala 36,65 posto dionica, a Državna
agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga 34,8 posto
dionica Hotela Argentina, za ukupno 35,61 milijun kuna.
Transakcija je obavljena na Zagrebačkoj burzi, a za dionice
nominalne pojedinačne vrijednosti 300 kuna dobiveno je 268 kuna
(otprilike 90 posto nominale). Nakon prodaje Atlasa, to je druga
tvrtka koju je bogatom hrvatskom iseljeniku Lukšiću prodana iz
portfelja PBZ-a. Riječ je o kredibilnom investitoru, čijih 2,5
milijarde USD kapitala u tvrtkama kotira na svjetskim burzama, kažu
u PBZ-u, te dodaju da je grupacija znatno uključena u turizam te da u
vlasništvu ima tri hotela s pet zvjezdica u Santiagu te još nekoliko
hotela drugdje u svijetu. Lukšićeve tvrtke dosad su uložile deset
milijuna USD u tvrtke na području hrvatskog juga. Uprava PBZ-a
napominje da su dionice turističkih tvrtki iz svog portfelja
pokušali prodati i na međunarodnom tenderu, no nije bilo konkretnog
interesa. Realizacija je uslijedila nakon što je obavljena prodaja
dijela Hrvatskih telekomunikacija, što je na izravan način pomoglo
realizaciju prodaje dionica Hotela Argentina. Time je dan
kredibilitet turizmu i ukupnom hrvatskom gospodarstvu, kaže Prka,
a izravno se daje pomoć realizaciji prodaje drugih turisatičkih
tvrtki koje čekaju strateškog investitora. Na domaćem tržištu nema
potražnje koju bismo željeli, odnosno potražnje iza koje stoji
kapital, drže u PBZ-u. Napominju da je prodajom strateškom
investitoru istodobno zaštićen kreditni portfelj, jer Banka ima
plasmane u tim turističkim tvrtkama, čime se osigurava normalno
vraćenje kredita.
INA POTRAŽUJE 1,4 MILIJARDE KUNA
Naftna kompanija Ina od svojih komintenata potražuje ukupno 1,4
milijarde kuna, što je 85 posto više nego prije godinu dana. Time je
financijski položaj kompanije pogoršan, a granicu izdržljivosti od
1,5 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja mogli bismo očekivati
krajem idućeg mjeseca, rečeno je u četvrtak na tiskovnoj
konferenciji predstavnika Ine. Na upit o opetovanim traženjima Ine
za povećanjem cijena naftnih derivata, čelnici tvrtke odgovorili
su kako "u resornom Ministarsvu gospodarstva skloni povećanju
cijena, no zasad, izgleda, na razini Vlade nema suglasja o potrebi
povećanja". Govoreći o financijskom položaju Ine i izraženom
problemu nenaplaćenih potraživanja, rekli su da je potreban hitan
dogovor s vlasnikom tvrtke-državom, o tome kako dalje poslovati.
Napomenuli su da su najveći Inini dužnici Hrvatska elektroprivreda
(HEP) i Petrokemija iz Kutine, sa dugom od po 200 milijuna kuna, te
Hrvatske željeznice (HŽ) čija dugovanja iznose oko 120 milijuna
kuna. Ina pak ima 800 milijuna kuna dospjelih nepodmirenih obveza,
što znači da Ina u ovom trenutku teoretski ima 600 milijuna kuna
viška sredstava, istaknuli su čelnici Ine. U prvih osam mjeseci ove
godine Ina je zabilježila gubitak od gotovo 411 milijuna kuna.
Pritom napominju da je tvrtka ostvarila dobit iz osnovne
djelatnosti od 319 milijuna kuna te tri milijuna kuna ostvarenih iz
izvanrednih aktivnosti. Istodobno, tvrtka je izdvojila 733
milijuna kuna za dospjele financijske obveze, od čega na kredite i
negativne tečajne razlike otpada 579 milijuna kuna, na kamate 132
milijuna kuna, te 22 milijuna kuna na ostale rashode. Financijski
rezultat bio bi i lošiji da nisu prepolovljene investicije.
Zaustavljanje investicija je kratkoročno donekle popravilo
rezultat, ali dugoročno to nije dobro rješenje, jer tvrtka koja ne
ulaže ne može ni očekivati napredak, kažu u Ini. Izjavili su i kako
se vrijednost kompanije procjenjuje na otprilike milijardu USD,
bez Ininih nafnih polja "Bijele noći" u Sibiru, čija je vrijednost
procijenjena na 240 milijuna USD.
VRIJEDNOST "BIJELIH NOĆI" PROCJENJENA NA 240 MILIJUNA USD
Plinsko polje "Ivana A" u sjevernom Jadranu, projekt zajedničke
hrvatsko-talijanske tvrtke INAgip, započet će proizvodnju plina
krajem ovog mjeseca, dok je svečano otvaranje tog polja u četvrtak
na tiskovnoj konferenciji Ine najavljeno za 3. studenoga. Čelnici
domaće naftne kompanje izvijestili su i o Ininom poslovanju na
naftnim poljima "Bijele noći" u Sibiru, te o zajedničkim poslovima
Ine i Shella u Omanu. Puštanje u rad plinskog polja "Ivana A", koje
će dnevno proizvoditi 700 milijuna prostornih metara plina,
prekretnica je u razvoju plinskog gospodarstva u Hrvatskoj, kažu u
tvrtki INAgip. Ukupna ulaganja u cjelokupni projekt procijenjuju
se na 188 milijuna USD, a kada se sagrade dodatne platforme na tom
plinskom polju do 2001. godine, dnevna će proizvodnja iznositi 1,8
milijuna prostornih metara plina. Proizvedeni će se plin otpremati
podmorskim plinovodom prema talijanskoj platformi "Garibaldi K",
te dalje mrežom plinovoda Agipa, Snama i slovenskog Geoplina do
potrošača u sjevernoj Hrvatskoj. Vrijednost Ininih naftnih polja
"Bijele noći" u Sibiru, američka je tvrtka "BASSI", koja se bavi
procjenama pričuva nafte i plina, nedavno procijenila na 240
milijuna USD, uz cijenu nafte od 16,2 USD po barelu. U Ini
naglašavaju kako je tek manji dio od ukupne površine "Bijelih noći"
istražen te bi se dodatnim geološkim istražnim radovima procjene o
pričuvama nafte i plina mogle i udvostručiti. Dnevna proizvodnja do
kraja će se godine povećati sa sadašnjih 2.230 na 3.300 tona, a
očekuje se kako će u 2000. ukupna godišnja proizvodnja "Bijelih
noći" iznositi 1,2 milijuna tona. Hrvatska tvrtka Crosco-naftni
servisi koja je članica INA-grupe nedavno je potpisala
petogodišnji ugovor s tvrtkom Petroleum Development Oman (PDO) za
radove u Omanu, vrijednost kojih se procjenjuje na više od 60
milijuna USD. Time je Ina izašla i na to područje Perzijskog
zaljeva, gdje postoji velika mogućnost upošljavanja i ostalih
kapaciteta hrvatske tvrtke. Crosco inače na poslovima u inozemstvu
ostvaruje 50 milijuna USD, za iduću godinu već ima dogovorenih
poslova u vrijednosti 45 milijuna USD, a s prvom fazom ovog projekta
u Omanu započinje ovih dana.
NOVI IZVOZNI POSLOVI ERICSSON NIKOLE TESLE
Kompanija Ericsson Nikola Tesla u protekla je tri mjeseca ugovorila
poslova vrijednih više od tri milijuna USD na tržištima srednje i
istočne Europe te Azije. Riječ je o više manjih ugovora, pa je tako,
između ostaloga, kompanija potpisala dva ugovora za kućne centrale
BusinessPhone 250 za kupce iz Ukrajine i Kazahstana, s kojima tek
predstoji intenzivnija surdnja. Ugovoren je i poslovni
komunikacijski sustav s naftnom kompanijom Orenburgnef iz
Orenburga, a potpisan je i bater ugovor za poslovni komunikacijski
sustav MD110 za ruskog kupca - Jaroslavske željeznice. U tvrtci
ističu kako je važan i prodor na novo tržište Kirgizije gdje je
Ericsson Nikola Tesla potpisao prvi ugovor o sustavima za prijenos
sa Kyrgyztelecomom. Potpisano je i više ugovora izravno vezanih uz
pripremu opreme za nesmetan rad nakon ulaska u 2000. godinu. Takvi
su ugovori potpisani s kupcima iz Ruske Federacije te u
Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu i dr. Trenutačno je u Ericsson
Nikoli Tesli u tijeku obrada novih tržišta za koje je nedavno
dobivena tržišna odgovornost u okviru švedske korporacije
Ericsson, a što podrazumijeva širenje izvoznih komercijalno-
marketinških aktivnosti te jačanje izvoznih timova.
VIŠE TERETA IZ LUKE PLOČE POVEĆALO RAD ŽELJEZNICA
Hrvatske željeznice (HŽ) u ovogodišnjem su kolovozu zabilježile
otprilike devet posto veće radne rezultate nego u istom mjesecu
prošle godine. Na povećanje rada željeznica ponajviše su utjecali
bolji radni pokazatelji pločanske luke, što je posebice bilo
vidljivo kod utovara vagona te predaje tovarenih vagona susjednim
željezničkim upravama. Tijekom kolovoza HŽ su ukupno utovarile
459,4 tisuća tona robe ili 9,85 posto više nego u lanjskom kolovozu,
a istovareno je 454,8 tisuća tona ili 4,8 posto manje. Utovar se
odvijao u 11.916 vagona ili 1335 vagona više, a istovar u 11.684 ili
249 vagona manje. Transportni učinak, mjeren netotonskim
kilometrima (NTKM), bio je pak, 21,3 posto manji te je ostvareno
132,5 milijuna NTKM-a. Razlog je tomu, istaknuli su u HŽ-u, da robe
tovarene u pločanskoj luci ne utječu znatno na netotonske kilometre
zbog malog udjela Hrvatskih željeznica u prijevozu. U narednom se
razdoblju očekuje značajniji željznički prijevoz poljoprivrednih
proizvoda i drveta, te približno ista dinamika prijevoza ostalih
roba, istaknuli su u HŽ-u.
U LUCI PLOČE PREKRCANO 700.000 TONA ROBE
U luci Ploče u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci prekrcano gotovo
700.000 tona robe, što je 26 posto više nego lani u isto doba. Do
sada je iz luke na ušću Neretve za BiH prekrcano 95 posto lučkog
tereta, a za hrvatsko tržište samo neznatan dio. U navedenom
razdoblju preko pločanske luke prekrcano je 308.000 tona
generalnog tereta, što je čak 51 posto više nego prošle godine.
Promet na lučkim vezovima povećan je i kod prekrcaja sipkih tereta,
dok je istodobno za susjednu BiH otpremljeno 118.000 tona tekućih
tereta, poglavito benzina i drugih naftnih derivata, što je 24
posto više nego lani. Osim brodova SFOR-a, dobrotvornih i drugih
udruga, najviše prometa ostvarila je Tvornica aluminija u Mostaru i
zenička Željezara. Iako zbog porušenih mostova u BiH pločanska luka
još uvijek ima nepovoljniji položaj od drugih hrvatskih luka, u
tijeku su pregovori s Mađarskom za tranzit njezina žita u
prekomorske zemlje. Očekuje se da će ove godine pločanska luka
ostvariti planirani promet od milijun, a iduće od tri milijuna
tona, a zatim više od predratnih 4,5 milijuna tona.
TEA NIJE DALA NALOG ZA NASTAVAK RADOVA NA AUTOCESTI
Tvrtka Transeuropska autocesta (TEA), koncesionar autoceste
Zagreb - Goričan, nije dala nalog za nastavak izvođenja radova na
dijelu autoceste u izgradnji. Priopćili su to iz TEA-e, reagirajući
na novinski članak objavljen u srijedu, u kojem je objavljeno kako
su se pripadnici 33. brigade Hrvatske vojske (HV) sa svojim
strojevima prije nekoliko dana započeli vraćati na gradilište
dionice te autoceste od Komina do Brezničkog Huma. Napominjući da
je jedino koncesionar ovlašten davati naloge za izvođenje radova na
autocesti za koju je dobio koncesiju, te da koncesionar, zasad, do
rješenja pitanja financiranja, nije dao nalog za nastavak tih
radova, iz TEA-e ocjenjuju da "nastavak gradnje po bilo čijoj
inicijativi predstavlja čin protivan sklopljenim ugovorima i
zakonu". U tvrtki TEA, koncesionaru autoceste Zagreb - Goričan,
talijanska kompanija Astaldi ima 51 postotni udio, dok je ostatak
udjela u vlasništvu hrvatske Vlade. Kako je ranije najavljeno iz
TEA-e, krajem ovog tjedna očekuje se i skupština dioničara te
tvrtke. Na autocesti Zagreb-Goričan, ukupne dužine 93,5
kilometara, ostalo je za izgraditi još 23 kilometra dugačku dionicu
Breznički Hum-Varaždin, te dovršiti izgradnju na šest
kilometarskoj dionici Ivanja Reka-Popovec i na dionici Komin-
Breznički Hum čija dužina iznosi 12 kilometara.
DILJ NA KOSOVO ISPORUČIO MILIJUN CRIJEPOVA
Vinkovačka Industrija građevinskog materijala Dilj ovih je dana
preko svog sarajevskog predstavništva, na područje Kosova
plasirala milijun komada crijepa. To je dodatno opteretilo
podmirivanje potreba prema potrošačima, budući su kolovoz i rujan
udarni mjeseci za plasman proizvoda, osobito tlačnog crijepa svih
vrsta. Stoga se u Dilju proizvodnja odvija s maksimalnim
kapacitetom, radi se u četiri smjene, a dnevno se u oba tvrtkina
pogona proizvede 170.000 komada crijepa, koliko se dnevno i otpremi
kupcima. No unatoč tome, u tvrtki nisu u mogućnosti podmiriti
potrebe tržišta. Razlog tome, kažu u Dilju, veća je potražnja za
crijepom na domaćem tržištu, ali i na tržištu BiH, gdje je obnova
znatno izraženija. Na to tržište Dilj planira ove godine plasirati
više od 14 milijuna komada opekarskih jedinica, tj. 50 posto svoje
ukupne proizvodnje. Inače, u prvom je polugodištu ove godine Dilj
iskazao dobit od 1,76 milijuna kuna, što je otprilike 50 posto manje
nego u istom lanjskom razdoblju. Ostvareno je 37,73 milijuna kuna
ukupnih prihoda, dok su troškovi iznosili 33,07 milijuna kuna.
DIREKTOR SCHERR ODBIO ZAHTJEV RADNIKA ZA ODRŽAVANJE SKUPŠTINE
"BADELA 1862"
Glavni direktor "Badela 1862" Mario Scherr odbio je u srijedu na
skupu zaposlenika zahtjev za sazivanje izvanredne skupštine
Društva na kojoj bi trebalo raščistiti vlasničke odnose u poduzeću,
ustvrdivši da to nije potrebno. Novi skup zaposlenika najavljen je
za 21. listopada, kad radnici očekuju Scherrovo izvješće o reviziji
prodaje "Badelovih" vinarija i povlačenju poduzeća iz gradnje
pogona u Čitluku, u koji bi se trebao preseliti dio proizvodnje.
Izvješće o vlasničkim odnosima očekuju se 25. listopada. Do 21.
listopada neće biti sazivani skupovi zaposlenika, niti će se
prekidati rad, ali neće biti, kako su odlučili radnici, ni otpreme
robe u cisternama (rinfuza) za "Badelovu" punionicu pića u Čitluku.
Mario Scherr drži da vlasnički prijepori u "Badelu 1862" ne smiju
utjecati na radni odnos te da međusobni odnosi dioničara nisu u
ovlasti sindikata i Zaposleničkog vijeća. Radnici smatraju da su
dioničarski odnosi nezakonito poremećeni privatizacijom, kad je
HFP povoljno prodao dionice "Badela" Upravi koja je tada dobila
potporu radnika, obećavši da tvrtka neće imati pojedinačnoga
većinskog vlasnika, nego da će vlasnici biti zaposleni, bivši
zaposleni i članovi Uprave. Međutim, nakon ugovora o kupnji dionica
od HFP-a tadašnji predsjednik Uprave Frane Matulić predložio je da
se dionice prodaju Marinku Suliću, što je i učinjeno, pa je on
postao najveći pojedinačni vlasnik. Ubrzo su prodane i "Badelove"
vinarije, a nakon toga HFP raskida ugovor o prodaji dionica Upravi i
slučaj prijavljuje Trgovačkomu sudu u Zagrebu. Sud je nedavno pak
presudio da nema osnove za poništenje ugovora o prodaji dionica
Matuliću i ortacima.
ADRIA PONOVNO POČELA S PROIZVODNJOM
Zadarska tvornica ribljih konzerva Adria u utorak je, nakon gotovo
šestmjesečna zastoja, ponovno počela proizvodnju. Proizvodnja je
obnovljena zahvaljujući znatno boljem ulovu srdele ove sezone nego
lani. Po riječima poslovodstva, zbog boljega ulova srdela
proizvodnja bi mogla potrajati sve do travnja ili svibnja iduće
godine. Proizvodnju su omogućili Vlada i poslovni partneri
Adriatic-tuna iz Biograda i Tuna-Kali iz Kalija na Ugljanu, jer su
pomogli u nabavi srdele", dodaju čelnici tvornice.
CITROEN HRVATSKA KORISTI CARINSKE POVLASTICE I ZA NOVI SAXO
Novi redizajnirani automobil Saxo na nedavnoj je konferenciji za
novinare predstavila tvrtka Citroen Hrvatska, iz koje su istakli
kako će cijena tom novom automobilu biti jednaka kao i za raniji
model, ponajviše zbog korištenja mogućnosti bescarinskog uvoza u
vrijednosti proizvedenih dijelova u Hrvatskoj, što je dosad tvrtka
već koristila za modele automobila Xsara i Berlingo. Ukupna
vrijednost proizvedenih dijelova za francuski Citroen u Hrvatskoj
će tijekom ove godine iznositi 110 milijuna FRF, što je više nego
lani, dok će iduće godine proizvodnja još porasti. Iz citroenove
podružnice ističu kako će se to povećanje dogoditi i zbog nedavnog
završetka probne proizvodnje u splitskoj tvrtki AD Plastik, koja
sada, nakon dvogodišnjeg ulaganja i probne proizvodnje, započinje
s radovnom proizvodnjom za Citroen.
3. MEĐUNARODNA SURADNJA
MISIJA MMF-A: OVE GODINE U HRVATSKOJ BDP-A NIŽI DVA POSTO
U Hrvatskoj će u 1999. pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznositi
dva posto. U 2000. se očekuje poboljšanje, rast BDP-a, rast izvoza,
stabilan tečaj i niska inflacija. Potrebno je nastaviti politiku
smanjenja državne potrošnje, strukturne reforme i privatizaciju,
ocjena je to Misije Međunarodnog monetarnog fonda, koja je dva
tjedna boravila u Hrvatskoj u sklopu redovitih godišnjih
konzultacija s članicima MMF-a. Hrvatsko je gospodarstvo u
recesiji, koja je počela krajem prošle godine. Realno smanjenje
BDP-a zabilježeno je u prva dva tromjesečja ove godine, a i treće i
četvrto tromjesečje bit će s negativnim rastom BDP-a. Razloge
smanjenja, MMF vidi u padu osobne potrošnje, smanjenju
vanjskotrgovinske razmjene s dvama najvećim partnerima - Italijom
i Njemačkom, kosovskoj krizi (iako na turizam taj utjecaj nije bio
kakav se procjenjivao) te državnom proračunu. Misija MMF-a dobila
je od Ministarstva financija podatke kako je udjel državnog i
javnog sektora u BDP-u, po podacima iz 1997. godine, 49,9 posto.
Kako još nema podataka za 1998., MMF procjenjuje da je taj udjel
između 55 i 60 posto, rekli su predstavnici Misije MMF-a,
napominjući potrebu smanjivanja tog udjela za četiri do pet
postotnih bodova. Osvrćući se na procjene da se u idućoj godini
očekuje globalan oporavak i rast gospodarstva u svijetu, posebno u
euroregiji i zemljama u tranziciji, Flickenschild je napomenuo da
se poboljšanjem vanjskog okružja otvara prostor i za hrvatsko
poboljšanje. Izaslanstvo MMF-a, kako su rekli, održalo je brojne
razgovore s nizom državnih dužnosnika, predstavnicima Hrvatske
narodne banke (HNB), oporbenih stranaka, svih sindikalnih
središnjica i poslodavaca. U 2000. će izbori u Hrvatskoj već biti
završeni, izabrana nova Vlada, koja će formulirati i slijediti svoj
program. Stranka na vlasti i oporba su svjesni što je potrebno
učiniti. I nova Vlada i HNB početkom 2000. moraju definirati paket
dosljednih politika, među kojima je na posebnom mjestu očuvanje
niske inflacije i stabilnost tečaja. U programu monetarne i
fiskalne politike, koji je potrebno nastaviti, stabilan tečaj je
jedno od glavnih polazišta i u budućnosti. Misija MMF-a očekuje
nastavak procesa privatizacije tvrtki u državnom vlasništvu te
saniranih banaka. Izvješće o Hrvatskoj za 1999., Misija MMF će po
povratku u Washington pripremiti i uputiti Izvršnom odboru koji će
o njemu raspravljati krajem prosinca ili siječnja iduće godine.
Nakon toga će Izvješće biti publicirano i dostupno javnosti.
POTPISAN IMOVINSKO-PRAVNI UGOVOR IZMEĐU HRVATSKE I SLOVENIJE
Predsjednici vlada Hrvatske i Slovenije Zlatko Mateša i Janez
Drnovšek potpisali su u prošloga petka ugovor o uređenju imovinsko-
pravnih odnosa između dviju država, a razgovaralo se i o dinamici
ostalih još nezaključenih pitanja, te jačanju političke i
gospodarske suradnje. Prema riječima hrvatskog premijera,
potpisani sporazum osim što regulira pitanje imovinsko-pravnih
odnosa nakon stvaranja samostalnih država Hrvatske i Slovenije,
važan je signal jačanju ekonomske suradnje. Drnovšek i Mateša
važnima su ocijenili i njihove razgovore o jačanju koordinirane
suradnje dviju država u Paktu o stabilnosti u jugoistočnoj Europi.
Odgovarajući na pitanja novinara, Mateša je rekao da ostala
otvorena pitanja među državama neće biti moguće riješiti do kraja
godine u smislu potpisivanja međudržavnih sporazuma, ali će se moći
postići, ali će se neka - uključujući i problem nuklearke Krško -
moći parcijalno riješiti i prije. Pri tom je naglasio, da su
konstantno dobri i stabilni odnosi uz međusobno uvažavanje važni za
njihovo rješavanje bez obzira na izbore u Hrvatskoj ove i u
Sloveniji iduće godine. Slovenska strana očekuje da će ovaj
potpisani sporazum biti parafiran još u sadašnjem sazivu hrvatskog
Sabora, kako bi što prije stupio na snagu.
RAZGOVORI PORGESA I JORDANSKOG MINISTRA FINANCIJA
U nedjelju su tijekom drugog dana službenog posjeta hrvatskog
gospodarskog izaslanstva Hašemitskoj Kraljevini Jordan o
gospodarskim temama razgovarali ministar gospodarstva RH Nenad
Porges i jordanski ministar financija Michel Martoo. Tijekom
susreta dvojica su ministara naglasila potrebu što skorijeg
potpisivanja Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Porges razmjenio je sa ministrom Martoom informacije o
potraživanjima hrvatskih tvrtki u zemljama regije kao i mogućnost
zajedničkog nastupa hrvatskih i jordanskih tvrtki na trećim
tržištima. Porges je u nedjelju sa svojim jordanskim kolegom
Mohamedom Asfourom potpisao Ugovor o poticanju i uzajamnoj zaštiti
ulaganja te Ugovor o trgovini. Potpisivanje ugovora ocijenjeno je
iznimno važnim kao pravni okvir i poticaj gospodarstvenicima obiju
zemalja, kaže se u priopćenju. Hrvatski gospodarstvenici,
predstavnici INE, Crosca, Kraša, Pomgrada, Končara i Belja imali su
u nedjelju vrlo uspješne razgovore u trgovačkoj komori kao i u
industrijskoj komori u kojima su održane prezentacije o hrvatskom
gospodarstvu i mogućnostima gospodarske suradnje s Hrvatskom.
U 2000. SNAŽNIJA HRVATSKA TURISTIČKA PROMOCIJA NA RUSKOM TRŽIŠTU
Promocija hrvatske turističke ponude na ruskom tržištu u idućoj će
se godini nastojati povećati, a u planu je i eventualno otvaranje
predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Moskvi.
Planirano je i jačanje suradnje sa ruskim zrakoplovnim
prijevoznicima koji se mogu uključiti u sustav subvencija, a
Hrvatska je otvorena i za ruska ulaganja u turizam,, rekao je
hrvatski ministar turizma Ivan Herak tijekom razgovora s
veleposlanikom Ruske Federacije Eduardom Kuzminom i njegovim
suradnicima. Sadašnji podatci o broju ruskih i hrvatskih turista
pokazuju da i dalje postoje brojne neiskorištene mogućnosti za
povećanja njihova broja, za što postoji obostrani interes. Ruski
veleposlanik zahvalio je na konstruktivnim prijedlozima te
inicirao potpisivanje sporazuma o turističkoj suradnji između
dviju zemalja kao i daljnje poticanje suradnje na regionalnoj i
lokalnoj razini, što je ministar Herak prihvatio, izvijestili su iz
Ministarstva turizma.
4. AKTIVNOSTI UDRUGA I SINDIKATA
POSLODAVCI LJEKARNICI TRAŽE DA HZZO HITNO PODMIRI DUGOVE
Udruga poslodavaca ljekarnika Hrvatske, raspravljajući o
dugovanjima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)
prema ljekarnama, te teškoćama u opskrbi hrvatskog tržišta
lijekovima, odlučila je od HZZO-a zatražiti hitno očitovanje o
dinamici podmirivanja dospjelih dugovanja. Zaključeno je da će se
HZZO-u dati rok od dva tjedna za očitovanje u kojem će biti navedeni
točni datumi i dinamika isplate duga, kao i okviri i principi
podmirivanja obveza u budućnosti. U raspravi je ponovljeno kako
ljekarne nisu i ne mogu biti smatrane odgovornima za moguće
posljedice nestašice vitalnih lijekova u Hrvatskoj, te da je Udruga
opetovano o tome izvješćivala javnost i nadležne državne
institucije. Problem nestašice pojedinih lijekova nastao je zbog
neplaćanja HZZO-a ljekarnama u ugovorenim rokovima, zbog čega
ljekarne nisu u mogućnosti osigurati nabavu dostatnih količina i
vrsta lijekova koji se izdaju na recept. Po podacima iz ankete
provedene među 47. članica, dug HZZO-a po ljekarni iznosi čak
650.000 kuna. Predsjedništvo Udruge poslodavaca ljekarnika
Hrvatske raspravljalo je i o daljnjim akcijama koje će se poduzeti u
slučaju da HZZO ne odgovori na traženja.
NUŽNO STVARANJE BOLJIH UVJETA ZA PROIZVODNJU LJEKOVITOG BILJA
Interes proizvođača za proizvodnju ljekovitog bilja u Hrvatskoj
posljednjih je godina povećan, a kako se radi o proizvodnji koja je
u svijetu vrlo profitabilna nužno je stvoriti bolje preduvjete za
povećanje domaće proizvodnje, zaključili su članovi Strukovne
grupacije "Ljekovito bilje" u utorak na sastanku u Hrvatskoj
gospodarskoj komori. Promjene nastale restrukturiranjem
gospodarstva odrazile su se na poslovanje velikih proizvođača
ljekovitog bilja u nas, istaknuto je tijekom sastanka. Po podacima
Državnog zavoda za statistiku (DSZ), otkup ljekovitog bilja u
Hrvatskoj je 1990. godine iznosio 1,15 milijuna kilograma, od čega
je dvije trećine otkupljeno od individualnih proizvođača. Zbog
ratnih zbivanja posljednjih je godina znatno smanjena proizvodnja
i otkup, a tijekom 1996. godine otkupljena je tek desetina količina
u odnosu na 1992. Fitomedicinsko tržište tj. tržište ljekovitog
bilja danas je u svijetu jedno od najsigurnijih i
najprofitabilnijih. Naime, samo prošle godine Njemačka je
potrošila tri milijarde USD na biljne lijekove (62 posto od ukupno
potrošenih lijekova su lijekovi biljnog podrijetla), dok je u SAD-u
promet iznosio 2,8 milijardi USD. Shvaćajući važnost ljekovitog
bilja većina europskih zemalja ima državne i privatne institute
kojima je primarni zadatak unapređenje proizvodnje i prerade
ljekovitog bilja, istaknuto je, a u Europi se komercijalno
iskorištava više od 2.000 biljnih vrsti s ljekovitim i aromatičnim
svojstvima. U Hrvatskoj se, pak, oko 160-170 autohtonih i
aromatičnih biljnih vrsta prikuplja i uzgaja na komercijalnoj
osnovi. Budući su klimatski i ekološki uvjeti u Hrvatskoj vrlo
povoljni za uzgoj nužno je racionalnije korištenje tog prirodnog
bogatstva, složili su se članovi grupacije. Stoga je, među ostalim,
potrebno međusobno usklađivanje odnosa među članicama u procesu
proizvodnje, otkupa i prerade, predlaganje i utvrđivanje normi i
standarda za pojedine proizvode na bazi ljekovitog bilja,
povezivanje s znanstvenim institucijama i dr. Na sastanku su
članovi za predsjednika grupacije izabrali Borisa Filipaja iz
zagrebačke tvrtke Bioaromatica.
UPRAVA I SINDIKATI HŽ-A DOGOVORILI MIROVANJE PARNICA NA OPĆINSKOM
SUDU
Uprava Hrvatskih željeznica (HŽ) i zainteresirani sindikati
dogovorili su se da će od zagrebačkog Općinskog suda zatražiti
mirovanje postupaka u dvije parnice koje je Uprava HŽ-a pokrenula
protiv pet sindikata HŽ-a. Stoga su sindikati odustali od
najavljenog prosvjeda obustavom željezničkog prometa u zemlji u
vrijeme dok traje ročište na Općinskom sudu. Uprava HŽ-a tužila je
pet sindikata HŽ-a jer su 7. travnja organizirali dvosatnu obustavu
željezničkog prometa u zemlji, te tri sindikata HŽ-a jer su 21.
travnja na 24 sata zaustavili rad u radionicama za održavanje
lokomotiva u Zagrebu. Uprava je tvrdila da su te sindikalne akcije
suprotne zakonu i tražila da im sud zabrani svako daljnje
provođenje sličnih akcija.
5. DOMAĆI I MEĐUNARODNI SAJMOVI, FORUMI I SEMINARI
NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU OTVOREN SAJAM "AMBIENTA '99"
Na Zagrebačkom velesajmu otvoren je u srijedu 26. međunarodni sajam
namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije "Ambienta
'99". U 12 paviljona na sajmu, koji se održava do 17. listopada,
predstavlja se 447 izlagača od čega 225 inozemnih iz 25 zemalja.
Izlagači na sajmu predstavljaju sve vrste namještaja kao i predmeta
za opremanje unutrašnjeg i vanjskog prostora, kuća i stanova, a
izloženi su i repromaterijali za industriju namještaja te strojevi
za drvnu industriju. Ovogodišnja Ambienta bilježi povećano
sudjelovanje inozemnih izlagača, posebice iz Italije, Austrije,
BiH, Slovenije, Mađarske, Češke Republike, Makedonije i Finske.
Pored pojedinačnih ove se godine održavaju dva kolekivna nastupa i
to talijanske pokrajine Marche i austrijske pokrajine Koruške.
Osim izložbe, Ambienta je za drvnu industriju značajna i zbog
velikog broja stručnih skupova pa se tako danas održava Poslovni
klub - Razgovor gospodarstvenika iz drvno-prerađivačke grane s
predstvnicima Vlade. Tijekom idućih nekoliko dana održat će se i
stručni skup "Stanje i perspektive mehaničke obrade drva u
Hrvatskoj" te međunarodno savjetovanje "Konstrukcije i kvaliteta
namještaja-Iskorak u zaštiti korisnika". U organizaciji Sajma
Klagenfurt i Zagrebačkog velesajma održat će se koruški
gospodarski dani u Zagrebu s temom -"Gospodarska suradnja između RH
i pokrajine Koruške".
POSLOVNI KLUB O STANJU U DRVNO PRERAĐIVAČKOJ INDUSTRIJI
Iako je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen pad proizvodnje u
drvno-prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj, u Gospodarsko-
interesnom udruženju Croatiadrvo procjenjuju da će ta proizvodnja
do konca godine biti na lanjskoj razini. Istodobno je ukupan izvoz
šumarstva, industrijske prerade drva i proizvodnje te prerade
papira iznosio 1,8 milijardi kuna, što je 8,7 posto više nego u
istom lanjskom razdoblju. Izvoz se odvija u skladu s mogućnostima i
uvjetima proizvodnje i trebao bi znatnije premašiti lanjski,
istaknuli su u Croatiadrvu u srijedu tijekom Poslovnog kluba,
tradicionalnog susreta predstavnika drvnoprerađivačke industrije
s predstavnicima Vladinih institucija, održanom u sklopu Ambiente
'99. na Zagrebačkom velesajmu. Drvno-prerađivačka industrija,
kažu u tom udruženju, suočena je s vrlo niskom zaposlenosti i
iskorištenjem kapaciteta, koji prema procjenama, ne prelaze 55 do
60 posto. Dobra i pristupačna sirovinska osnova, proizvodna
tradicija, instalirani kapaciteti, dugoročne poslovne veze s
inozemstvom, početak ponovnog rasta domaće potražnje neke su od
komparativnih prednosti domaće industrijske prerade drva i papira.
Prepreke poboljšanju zaposlenosti i većeg iskorištenja kapaciteta
ponajprije su insolventnost, nedostatak vlastitog kapitala te
nemogućnost novog zaduživanja zbog visokih cijena kapitala,
sadašnje razine zaduženosti, nedostatka kapitala na tržištu i sl.
Stoga je Croatiadrvo Ministarstvu gospodarstva, koje je odnedavno
zaduženo za drvno-prerađivačku industriju, uputilo nekoliko
prijedloga za rješavanje teškoga stanja, od kojih se većina tiču
specifičnog poslovanja te industrijske grane, dok ostatak potpada
pod makro-ekonomsku gospodarsku politiku.
OTVOREN PETI MEĐUNARODNI SAJAM "AGRO ZEMLJA 99"
U organizaciji osječke privatne tvrtke "Agro zemlja" u Bizovačkim
toplicama u četvrtak je otvoren 5. međunarodni sajam "Agro zemlja
99" , koji će trajati do 18. listopada. Na 4.000 četvornih metara
sajamskog prostora 160 izlagača iz Hrvatske i susjednih zemalja iz
područja poljoprivrede, lova, ribolova, obiteljskog gospodarstva
na nizu priredaba prikazat će svoja najnovija dostignuća. U subotu,
16. listopada na pokusnom polju sajma u sklopu kompleksa Bizovačkih
toplica, održat će se prikaz rada najnovijih vrhunskih traktora i
poljo strojeva "John Deere" s priključcima za obiteljsko
gospodarstvo, koji će se uz kreditne linije moći i kupiti na samom
sajmu.
GOSPODARSKI RADNI STOL PAKTA O STABILNOSTI ISPUNIO OČEKIVANJA
Gospodarski radni stol Pakta o stabilnosti, koji je u subotu održan
u Bariju, ispunio je očekivanja onih koji su mu pristupili realno,
rekao je pomoćnik ministra vanjskih poslova i nacionalni
koordinator Pakta o stabilnosti Vladimir Drobnjak, koji je kao
voditelj hrvatskog izaslanstva sudjelovao na tom skupu. Drobnjak
je rekao da nikakav konkretan zaključak nije donesen, nikakva
konkretna obveza preuzeta, a niti ikakva obveza stavljena pred bilo
kojeg sudionika. Drobnjak je istaknuo da je na skupu izneseno
obilje inicijativa i razmišljanja, pa je zasad nemoguće učiniti
cjelovitu analizu. Ipak, tri bitna zaključka se nameću, a to su:
europska dimenzija cijelog procesa, koju su istaknuli Europska
komisija i Finska, kao predsjedatelj EU-a, zatim "više nego jasna
spremnost vodećih financijskih institucija da se uključe u potporu
provedbi glavnih ciljeva Pakta u segmentu gospodarstva. Konačno,
vidi se da su zemlje istočne Europe izišle s nekoliko strategijskih
projekata. Hrvatska je u svom prijedlogu Jadransko-jonske
autoceste nastupala uz punu potporu vlada Slovenije, BiH i Albanije
te uz dodatnu potporu Italije i Grčke. On je objasnio da govori o
dodatnoj potpori Italije i Grčke, jer one kao članice EU-a, prema
Amsterdamskom sporazumu, nemaju pravo potpisivanja zajedničke
izjave bez prethodne suglasnosti s Europskom komisijom.
Zajedničkoj izjavi pridružila se i predstavnica Crne Gore, koja je
na sastanku sudjelovala kao gost, ali i korisnik Pakta. Drobnjak je
ponovio kako se od ovog sastanka nisu očekivali spektakularni
rezultati. Hrvatski prijedlozi su zabilježeni, a u budućnosti će se
razmatrati mogućnost etapnih izvedbi projekata. Sudjelovanje 57
subjekata na Radnom stolu, svjedoči o dometu interesa, a s druge
strane ta činjenica otežava operativnost. Stoga je postalo jasno da
prije nego što jedan projekt dobije pomoć i financijsku potporu,
trebaju ga poduprijeti i Radni stol, ali i financijske institucije.
"Proces odabira projekata odvijat će se na dva kolosijeka, jedan na
Radnom stolu Pakta, a drugi kroz financijske institucije koje će ih
preuzeti, rekao je Drobnjak. Idući sastanak Radnog stola o
gospodarstvu održat će se u siječnju 2000. u Makedoniji.
ODRŽAN SUSRET PREDSJEDNIKA UPRAVA BANAKA
Na Brijunima je prošloga petka i subote održan 23. Susret
predsjednika i članova banka i štedionica. Dvodnevni je susret
okupio 30-ak bankovnih stručnjaka. Priredio ga je Hrvatski
institut za bankarstvo i osiguranje te njemačka Štedionička
naklada za međunarodnu suradnju. O promjenama u europskome
bankarstvu govorio je prof. koelnskog Sveučilišta i predsjednik
Udruge njemačkih štedionica prof. dr. Guenter Ashauer, ustvrdivši
kako nema jedinstvene europske bankovne djelatnosti, već djeluju
vrlo različiti bankovni sustavi i poslovanje banaka, ovisno o
razlikama pojedinih država. Predsjednik njemačke Štedioničke
zaklade za međunarodnu suradnju dr. Peter Langkamp govorio je o
automatizacije banke, a o strategiji upravljanja ljudskim
resursima predsjednik Odjela za ljudske resurse Berlinske holding
banke dr. Volker Hasewinkel. Drugog dana skupa predsjednik
Programskog vijeća Hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje,
prof. Mate Babić, govorio je o "Razvitku hrvatskog bankarstva i
njegovoj usporedbi s bankarstvom europskih zemalja". Kako je
ocijenio, hrvatsko tržište novca i kapitala vrlo je nerazvijeno i u
tome puno zaostaje za Europom. "U Hrvatskoj očito problem nije u
broju banaka, jer on nije prevelik, već u činjenici da kvaliteta
nije dovoljno dobra. Banke su premale, i to je problem. Osim toga
struktura bankarskog tržišta je nepovoljna, nema konkurencije",
rekao je predsjednik Programskog vijeća Hrvatskog instituta za
bankarstvo i osiguranje. Po Babićoj ocjeni nedostatak konkurencije
najveći je i osnovni razlog stagnacije na hrvatskom bankarskom
tržištu. Ovrnuo se i na globalizaciju svjetskih financijskih
tokova, ističući kako se hrvatske banke moraju što bolje za to
pripremiti.
KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA U BIZOVCU
O cjelogodišnjem poslovanju ugostitelja - obrtnika u odnosu na
sezonsko poslovanje, PDV-u i trošarinama u ugostiteljstvu,
inspekcijskom nadzoru i preventivnom djelovanju u sprječavanju
najčešće uočenih nedostataka u privatnim ugostiteljskim objektima
kao i o mogućnosti skorog ulaska predstavnika ugostitelja -
obrtnika u Turističko vijeće Hrvatske turističke zajednice (HTZ),
razgovarat će se, među ostalim, na 12. kongresu ugostitelja i
turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore (HOK). Kongres će
se održati u organizaciji Ceha ugostitelja i turističkih
djelatnika HOK-a od 21. do 23. listopada u Bizovačkim toplicama. U
Hrvatskoj je registrirano više od 14.000 ugostitelja - obrtnika,
koji imaju 18.000 ugostiteljskih radnji, podaci su Ceha
ugostitelja i turističkih djelatnika. U sklopu kongresa održat će
se i gastro izložba, na kojoj će biti predstavljena hrvatska
autohtona kuhinja s nacionalnim jelima, a zaslužnim ugostiteljima
uručit će se priznanja i nagrade. Inače, suorganizator kongresa,
koji će se održati pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, je
tvrtka U.T. -Ugostiteljski i turistički marketing, a domaćin je
Obrtnička komora Osječko-baranjske županije.
"SOFTCOM '99." U RIJECI, TRSTU I VENECIJI
Međunarodno znanstveno-stručno savjetovanje SoftCOM '99. o
suvremenim komunikacijama nakon Splita u četvrtak se održavao u
Rijeci na "Jadrolinijinu" brodu "Marko Polo". Sedmi SoftCom
priredili su Telekomunikacijski i Tehnološki centar u Splitu te
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, a
podupiratelji su Ministarstvo znanosti i tehnologije i američki
Institut of Electrical and Elektronics Engineers. "SoftCOM '99." u
petak se na brodu "Marko Polo" održava u Trstu, a u subotu u
Veneciji. Tu četverodnevnu priredbu popratit će i savjetovanje o
računalnim tehnologijama u komunikacijskim mrežama, skup o
utjecaju komunikacijskih i informacijskih tehnologija na razvoj
gospodarstva te komercijalizaciji proizvoda i usluga na tržištu
telekomunikacijskih i informacijskih tehnologija. Priređena je i
izložba komunikacijskih i informacijskih tehnologija, popratnih
usluga i opreme, na kojoj su predstavljena najsuvremenija
dostignuća u tome području. Predavanja na SoftCOM-u održat će 80-ak
svjetski priznatih znanstvenika i stručnjaka iz 16 zemalja.
OTVOREN FRANKFURTSKI SAJAM KNJIGA
U Frankfurtu je u utorak navečer otvoren 51. frankfurtski sajam
knjige. Očekuje se da će ovogodišnji sajam knjige od 13. do 18.
listopada vidjeti otprilike 300.000 posjetitelja i 11.000
novinara. Na 180.000 četvornih metara bit će predstavljeno 360.000
knjiga i elektroničkih proizvoda iz 113 država. S 90.000 novih
naslova, 3.500 više nego lani, ovogodišnji je frankfurtski sajam
najveći do sada. Posebnost sajma, kako su najavili organizatori,
bit će predstavljanje knjiga u elektroničkom obliku, među kojima je
i Lutherova Biblija. Središnja tema ovogodišnjeg sajma je
"Madžarska bez granica". To je prvi put, deset godina nakon pada
Berlinskoga zida, da je zemlja partner iz istočne Europe. Na sajmu i
ove godine sudjeluje Hrvatska, koju zastupa 21 izlagač, među kojima
AGM, Algoritam, Kršćanska sadašnjost, Leksikografski zavod
"Miroslav Krleža", Matica hrvatska, Nakladni zavod Matice
hrvatske, Mozaik knjiga, Naklada "Naprijed", Narodne novine i
Školska knjiga.
6. STATISTIKA
TREĆE TROMJESEČJE UZASTOPNOG REALNOG PADA BDP-A
Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom je tromjesečju ove
godine, izražen u stalnim cijenama (1997. godine) iznosio 31,5
milijardi kuna. Izraženo u cijenama 1997. realni pad BDP-a u odnosu
na isto prošlogodišnje razdoblje iznosi 0,6 posto, preliminarni su
podaci Državnog zavoda za statistiku koji je objavio procjene BDP-a
za drugo ovogodišnje tromjesečje po osnovnim kategorijama
potrošnje i područjima djelatnosti, u tekućim i stalnim cijenama. U
tekućim cijenama vrijednost BDP-a za drugo tromjesečje ove godine
iznosi 35,3 milijarde kuna, što je 2,8 posto više u odnosu na drugo
tromjesečje 1998. godine. Nakon realnog pada u četvrtom
tromjesečju prošle godine od 4,2 posto i 1,5 posto u prvom
ovogodišnjem tromjesečju ovo je treće tromjesečje uzaostopnog pada
bruto domaćeg proizvoda. Pritom u Državnom zavodu za statistiku
napominju kako su tromjesečni podaci za cijelo razdoblje od 1997.
do 1999. godine preliminarnog karaktera i podliježu reviziji.
Rezultati za prvo tromjesečje 1999. i ranija tromjesečja
revidirani su prema godišnjim podatcima BDP-a za 1997, te prema
procijenjenim podacima godišnjeg obračuna BDP-a za 1998. godinu.
Sljedeća revizija bit će izvršena kada se bude raspolagalo konačnim
rezultatima godišnjeg obračuna BDP-a za 1998. godinu. Temeljem
tromjesečnih procjena, BDP 1998. godine realno je veći 2,5 posto u
odnosu na 1997., navode u Državnom zavodu za statistiku. Realni pad
BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju rezultat je smanjenja svih
kategorija potrošnje, osim investicija u kapital koje su
zabilježile stopu rasta od 1,1 posto. Najveći realni pad, od 11
posto, u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje pokazuje se u
kategoriji osobne potrošnje, slijedi izvoz i uvoz roba i usluga s
padom od 4,3 posto, uvoz roba i usluga 4 posto, te potrošnja države
sa padom od 1,5 posto.
NOVČANI PRIMICI PODUZETNIKA VEĆI 1,8 POSTO
Stopa rasta novčanih primitaka i izdataka poduzetnika-trgovačkih
društava bila je tijekom prvih osam mjeseci niža nego u istom
prošlogodišnjem razdoblju, pokazuju podaci Zavoda za platni
promet. Primici poduzetnika-trgovačkih društava u osam
ovogodišnjih mjeseci porasli su nominalno 1,8 posto i iznosili su
230,9 milijardi kuna, dok su istodobno izdaci (u ukupnom iznosu od
230,3 milijarde kuna) bili 1,2 posto veći, no ipak za 600 milijuna
kuna manji od primitaka. U istom je prošlogodišnjem razdoblju
nominalni porast novčanih primitaka iznosio 15,6 posto, a izdataka
16,4 posto. Kako je u istom razdoblju ostvaren brži rast cijena od
rasta novčanih primitaka i izdataka to je uvjetovalo realno
smanjenje primitaka od 2,1 posto te izdataka od 2,7 posto.
Promatrajući po područjima djelatnosti, najveći porast novčanih
primitaka zabilježen je u rudarstvu i vađenju (21,5 posto), potom u
poslovanju s nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama
(10,8 posto) te poljoprivredi, lovu i šumarstvu (9,8 posto).
Nepovoljno je, zaključuju u ZAP-u, što su u tri djelatnosti od
ukupno deset, novčani iznosi primitaka u apsolutnom iznosu manji
nego lani, primjerice u ribarstvu čak 25,9 posto, u djelatnosti
hotela i restorana 13,7 posto, a u prerađivačkoj industriji 1,2
posto. U ZAP-u navode i kako se posljednjih godina struktura
novčanih primitaka mijenja - trgovina ostvaruje više od trećine
(37,3 posto) ukupnih novčanih primitaka poduzetnika, a
prerađivačka industrija, koja je 1990. imala najveći udjel,
izgubila je primat u ukupnom gospodarstvu (27,4 posto). Primici iz
redovnog poslovanja koji ulaze u ukupan prihod i na koje se odnosi
86 posto ukupnih primitaka u prvih osam mjeseci također imaju
znatno niže stope rasta u odnosu na isto razdoblje lani.
Usporavanje rasta tih primitaka u izravnoj je vezi s ostvarenjima
realnog sektora gospodarstva jer je u prvih osam mjeseci ove godine
u odnosu na isto lanjsko razdoblje industrijska proizvodnja bila
2,8 posto manja, a znatno je manji i promet u trgovini na malo te
broj turističkih noćenja. Osim tih primitaka koji su ipak
zabilježili rast, kod svih ostalih vrsta primitaka primjetno je
smanjenje. Slično je i kod izdataka gdje je nominalni rast
zabilježen u plaćanju za materijal, robu i usluge (5,8 posto) te
masi isplaćenih neto plaća (dva posto), dok su svi ostali izdaci u
prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje
smanjeni.
PROIZVOĐAČKE CIJENE U RUJNU VIŠE 0,6 POSTO
Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u
rujnu porasle 0,6 posto prema mjesecu ranije, dok su u odnosu na
rujan lani povećane 4,3 posto. U odnosu na prvih devet lanjskih
mjeseci, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci te su cijene povećane
1,8 posto, izvijestio je Državni zavoda za statistiku. Promatrano
po glavnim industrijskim grupacijama, u rujnu su u odnosu na
kolovoz cijene intermedijarnih proizvoda porasle 1,1 posto,
kapitalnih proizvoda 0,6 posto, cijene netrajnih proizvoda za
široku potrošnju više su za 0,4 posto, a cijene enargije 0,3 posto.
Cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku su manje
0,2 posto. Porast cijena u rujnu je prema mjesecu ranije ostvaren u
deset odjeljaka industrijske proizvodnje. Pritom su najviše
porasle cijene u preradi kože, izradi galanterije i obuće, za 7,6
posto. Pad cijena, pak, u rujnu je zabilježen u proizvodnji
nemetalnih mineralnih proizvoda, za 2,5 posto te proizvodnji
proizvoda od gume i plastike za 0,5 posto. U preostalih 12 odjeljaka
industrijske proizvodnje cijene se u rujnu u odnosu na prethodni
mjesec nisu mijenjale. Cijene industrijskih proizvoda pri
proizvođačima od početka su se godine do kraja rujna prosječno
mjesečno mijenjale po stopi od 0,36 posto ili ukupno za devet
ovogodišnjih mjeseci za 3,3 posto.
CIJENE NA MALU U RUJNU PORASLE 0,6 POSTO
Cijene na malo u Hrvatskoj su u rujnu u odnosu na kolovoz porasle 0,6
posto, dok su troškovi života bili 0,4 posto viši, objavio je
Državni zavod za statistiku. U odnosu na rujan prošle godine,
cijene na malo u ovogodišnjem su rujnu bile veće 4,7 posto, a u
odnosu na prosinac prošle godine 3,8 posto. Maloprodajne cijene
robe u rujnu su porasle 0,7 posto, a cijene usluga 0,2 posto u odnosu
na mjesec prije. Porast cijena roba posljedica je rasta cijena na
malo industrijskih proizvoda koje su u prosjeku porasle 0,7 posto.
Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda povećane su 0,9
posto, a prehrambenih proizvoda i pića 0,1 posto. Cijene
poljoprivrednih proizvoda sa sezonskim proizvodima u rujnu su
smanjene u odnosu na kolovoz 1,1 posto, a cijene poljoprivrednih
proizvoda bez sezonskih 3,7 posto. Kod usluga bilježi se povećanje
cijena usluga socijalne skrbi, 1,8 posto, usluga za kulturu 1,2
posto, osobnih usluga 0,2 posto i stambeno-komunalnih usluga 0,1
posto. Cijene na malo, ukupno sa sezonskim proizvodima od početka
godine do kraja rujna rasle su prosječno mjesečno po stopi od 0,42
posto ili ukupno za devet ovogodišnjih mjeseci za 3,8 posto.
Troškovi života, po podacima Državnog zavoda za statistiku, u rujnu
su prema mjesecu ranije porasli 0,4 posto, a u odnosu na
prošlogodišnji rujan viši su 3,9 posto. U prvih devet ovogodišnjih
mjeseci troškovi života povećani su 3,5 posto u odnosu na isto
lanjsko razdoblje. Od početka godine do kraja rujna troškovi su
života prosječno mjesečno rasli po stopi od 0,29 posto ili ukupno za
devet mjeseci za 2,6 posto. Takvo kretanje troškova života
posljedica je rasta cijena proizvoda i usluga za obrazovanje,
kulturu i razonodu, za 2,6 posto, proizvoda za odjeću i obuću za
jedan posto, proizvoda i usluga za higijenu i njegu zdravlja, za 0,5
posto, proizvoda i usluga za stanovanja za 0,2 posto te prometnih
sredstava i usluga za 0,1 posto. Istodobno, cijene prehrane u rujnu
su prema mjesecu ranije pale 0,2 posto, a cijene duhana i pića
zadržale su razinu iz kolovoza.
GRAĐEVINSKI RADOVI U INOZEMSTVU U PRVOM POLUGODIŠTU 471 MILIJUNA
KUNA
Hrvatski su građevinari u prvom polugodištu ove godine u inozemstvu
obavili građevinskih radova u vrijednosti 470,7 milijuna kuna ili
12,2 posto manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
Istodobno, hrvatske tvrtke u tom su razdoblju zaključile novih
poslova za izvođenje građevinskih radova u inozemstvu u iznosu od
670,8 milijuna kuna, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U
ukupnoj vrijednosti obavljenih radova u inozemstvu gotovo tri
četvrtine odnosi se na poslove u Njemačkoj, gdje su hrvatske tvrtke
obavile građevinskih radova u vrijednosti od 349,5 milijuna kuna. U
Rusiji je obavljeno radova u vrijednosti 69,4 milijuna kuna (14,7
posto), a značajniji iznos radova obavljen je još u BiH, u iznosu od
29,7 milijuna kuna (6,3 posto). I u ukupnoj vrijednosti novih
narudžbi prednjači Njemačka gdje je ugovoreno više od polovine
poslova, odnosno za 402 milijuna kuna, dok je više od četvrtine
novih poslova zaključeno u Rusiji ili za 181 milijun kuna. U prvom
polugodištu ukupna je vrijednost neto narudžaba dosegnula 641,8
milijuna kuna, što je 3,7 posto manje nego u istom razdoblju prošle
godine. U drugom se ovogodišnjem tromjesečju u ukupnoj vrijednosti
obavljenih građevinskih radova u inozemstvu od 275 milijuna kuna,
više od dvije trećine radova odnosi na Njemačku. U toj su zemlji
hrvatske tvrtke obavile građevinskih radova u vrijednosti 196,5
milijuna kuna. Potom slijede Rusija, gdje su hrvatski građevinari
obavili približno 42 milijuna kuna vrijednih građevinskih radova,
te BiH sa 20,2 milijuna kuna. U tom su razdoblju hrvatske tvrtke
zaključile novih ugovora za izvođenje građevinskih radova u
inozemstvu u ukupnoj vrijednosti od 373,6 milijuna kuna, od čega je
najviše poslova dogovoreno u Njemačkoj i Rusiji, u iznosu od 168,4 i
164,6 milijuna kuna.
U HRVATSKOJ U RUJNU 2,6 POSTO VIŠE NEZAPOSLENIH
Krajem rujna u Hrvatskoj je bilo registrirano 326.506 nezaposlenih
osoba, odnosno 2,6 posto (8.374 osoba) više nego prethodnog
mjeseca. Po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u
ovogodišnjem je rujnu bilo 13,9 posto više nezaposlenih osoba nego
u rujnu prošle godine. Od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih
osoba po prvi je put posao tražilo 100.074 osoba (ili 30,6 posto),
što je 7,1 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Sudeći
prema ovogodišnjim statističkim podacima Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje o broju nezaposlenih osoba po mjesecima, vidljivo je
da je u rujnu bilo registrirano najviše nezaposlenih od svih
proteklih mjeseci. Tijekom rujna, Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje prijavilo se 29.068 novih osoba, a s evidencije
Zavoda zaposlilo se 10.662 osoba.
PROSJEČNA NETO PLAĆA 2.931 KUNU
Prosječna neto plaća zaposlenika u Hrvatskoj iznosila je u kolovozu
2.931 kunu i bila nominalno 1,5 posto, a realno 0,9 posto manja nego
u srpnju, objavio je Zavod za platni promet (ZAP). U odnosu na isti
mjesec prošle godine, prosječna neto plaća isplaćena u
ovogodišnjem kolovozu bila je veća nominalno 12,2 posto, a realno
za 7,7 posto. Promatrano prema županijama, u kolovozu je samo u
Gradu Zagrebu isplaćena plaća veća od republičkog prosjeka - 3.293
kune, dok su najnižu prosječnu neto plaću od 2.306 kuna ili 21,4
posto ispod prosjeka na državnoj razini imali zaposlenici u
Međimurskoj županiji. Po prosječnoj neto plaći u kolovozu
prednjačilo je financijsko posredovanje s 4.271 kunom gdje je
prosječna kolovoška plaća bila 45,7 posto veća od republičkog
prosjeka. Najniža prosječna plaća, 2.275 kuna isplaćena je u
kolovozu u trgovini na veliko i malo. Po visini isplaćene neto
plaće, najviše pravnih osoba (62,6 posto) koje upošljavaju 47,3
ukupno zaposlenih, isplatilo je u kolovozu između 1.500 i 3.000
kuna. Prosječnu plaću do 1.500 kuna isplatilo je 21,1 posto pravnih
osoba, a više od 3.000 kuna 16,3 posto pravnih osoba sa 44,9 posto
zaposlenika. Više od 5.000 kuna prosječne neto plaće isplatilo je,
po podatcima ZAP-a, 3,9 posto pravnih osoba koje upošljavaju 5,6
posto zaposlenika. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine za neto
plaće je isplaćeno 21,6 milijardi kuna. Ostvareni rast tih
sredstava iznosi 7,8 posto što je uz sporiji rast troškova života u
istom razdoblju (3,4 posto) uvjetovalo, uz nominalno, i realno
povećanje mase neto plaća od 4,3 posto u odnosu na isto
prošlogodišnje razdoblje.
7. BANKARSTVO, OSIGURANJE I FINANCIJE
ZADOVOLJAVAJUĆI OSNOVNI MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI
Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) u srijedu je razmotrio
najnovija gospodarska i novčana kretanja, prihvatio izvješće o
polugodišnjem radu i financijskom poslovanju Zavoda za platni
promet, te donio više odluka iz svoje nadležnosti. Osnovni
pokazatelji makroekonomske stabilnosti i dalje su
zadovoljavajući. Porast cijena na malo u rujnu je iznosio 0,6 posto
prema prethodnom mjesecu, što daje godišnji porast od 4,7 posto, a
troškovi života porasli su 0,4 posto prema kolovozu i na godišnjoj
su razini od 3,9 posto. Tečaj kune također se održava unutar
prihvatljivog raspona kolebanja: tijekom rujna, uz samo jednu
deviznu aukciju, kuna je deprecirala prema DEM 0,57 posto. Za prvih
osam ovogodišnjih mjeseci realni efektivni tačaj kune oslabio je
4,17 posto ako se mjeri cijenama na malo, odnosno 4,31 posto ako se
deflacionira proizvođačkim cijenama. Odgovarajućim mjerama
središnje banke zadovoljavajuća stabilnosti tečaja održava se i
nakon pozamašnog deviznog priljeva ostvarenog prodajom dijela
Hrvatskih telekomunikacija. Temeljem otkupa dijela tog priljeva,
brutto devizne pričuve na računima središnje banke dosegle su dosad
nezabilježeni iznos od 3,15 milijardi USD, a obnovljene su i neto
devizne pričuve tako da opet premašuju dvije milijarde USD.
Povećana razina kunske likvidnosti odmah je izazvala i pad kamatnih
stopa na novčanom tržištu, osobito u međusobnom trgovanju
najstabilnijih banaka. Za takve transakcije kamata je pala s
otprilike 11 posto na 6,75 posto. To znači da kvalitetne banke mogu
vrlo povoljno doći do izvora likvidnosti. Činjenica da su na dvije
aukcije u posljednjih par dana banke upisale približno 550 milijuna
kuna blagajničkih zapisa HNB potvrđuje da banke imaju slobodnih
sredstava ali i da ih radije plasiraju u sigurne vrijednosnice nego
u kreditiranje poduzeća i građana. Pa i nakon što već nekoliko
mjeseci traje postupno smanjivanje kredita poduzećima, u kolovozu
je prvi put zabilježeno i smanjenje kredita stanovništvu.
Zabrinjava svakako što makroekonomska stabilnost nije praćena
poželjnim kretanjima u realnom sektoru gospodarstva, te njegovim
oživljavanjem utemeljenim na strukturnim promjenama i
međunarodnoj konkurentnosti. Za osam mjeseci industrijska
proizvodnja manja je 2,8 posto nego u istom lanjskom razdoblju,
realni promet u maloprodajnoj trgovini niži je 7,4 posto, broj
turističkih noćenja manji je za 15,8 posto, a polugodišnji podaci o
prometu kažu da je prevezeno 13,6 posto putnika i 12,1 posto robe
manje nego u prvoj polovici prošle godine. Deficit robne razmjene s
inozemstvom manji je u prvom polugodištu za jednu petinu nego lani,
no nepovoljno je što iza toga stoji niža razina vanjskotrgovinskog
poslovanja, uz zamjetno smanjenje uvoza. Kolovoz je bio prvi
ovogodišnji mjesec u kojemu su prihodi državnog proračuna
ostvareni u većem iznosu od rashoda. Računajući s prihodima od
prodaje dijela Hrvatskih telekomunikacija, proračunski manjak na
kraju ove godine vjerojatno neće prelaziti jedan posto brutto
domaćeg proizvoda. Uravnoteženost proračuna nedvojbeno olakšava i
monetarnoj politici ostvarivanje njenih temeljnih zadaća. No, u
raspravi je naglašeno da održavanje stabilnosti na srednji rok neće
biti moguće ukoliko ne dođe do promjena u rastućim trendovima javne
potrošnje i plaća koje nemaju pokriće u proizvodnji i
produktivnosti. Članovi Savjeta HNB smatraju da bi što veći dio
prihoda od privatizacije trebalo iskoristiti za pokretanje i
razvoj izvozno konkurentnih proizvoda, čime bi se jačali temelji
daljnje stabilnosti, zdravog gospodarskog rasta i veće
zaposlenosti. Savjet HNB na ovoj je sjednici dao i prethodne
suglasnosti Kaertner Landes und Hypothekenbank AG iz Klagenfurta
za stjecanje više od deset posto redovnih dionica s pravom glasa
Slavonske banke d. d. Osijek, kao i Erste Bank AG iz Beča i
Steiermarkische Bank und Sparkassen AG iz Graza za stjecanje više
od deset posto dionica s pravom glasa u Trgovačkoj banci d.d.
Zagreb. Odlučeno je također da se, zbog poslovanja za koje nije
ovlašteno niti ih može obavljati prema važećim hrvatskim
propisima, briše iz Registra predstavništava inozemnih banaka u
Republici Hrvatskoj predstavništvo Kredit Schweizer bank d.o.o.
Sarajevo.
DEVIZNE PRIČUVE HNB-A PREMAŠILE TRI MILIJARDE USD
Hrvatska narodna banka (HNB) otkupila je od Ministarstva financija
315 milijuna USD od priljeva ostvarenog prodajom dijela Hrvatskih
telekomunikacija Deutsche Telekomu, čime su ukupne devizne pričuve
na računima središnje banke porasle na dosad nezabilježenih 3,16
milijardi USD, priopćeno je prošloga petka iz HNB-a. Budući da
kunska protuvrijednost ove transakcije iznosi 2,24 milijarde kuna,
koje su doznačene na račun Ministarstva financija koje će njima
izmirivati dospjele državne obveze - od spomenutog iznosa 300
milijuna kuna već je povučeno za otplatu državnog zaduženja kod
središnje banke - time se trenutačno i privremeno značajno povećava
i razina likvidnosti u bankovnom sustavu. Središnja banka već je
počela i s poduzimanjem mjera za povlačenje viška likvidnih
sredstava. Stoga je odmah danas provedena dodatna, izvanredna
aukcija kunskih blagajničkih zapisa HNB, kojih su banke upisale u
vrijednosti 399 milijuna kuna, s rokovima dospijeća od 40, 96 i 187
dana. Time se stanje ukupno upisanih blagajničkih zapisa podiglo na
1,31 milijardu kuna. Idućih dana uslijedit će i redovite aukcije
blagajničkih zapisa, a po potrebi i intervencije HNB na deviznom
tržištu. Središnja banka procjenjuje da će, bez obzira na izuzetne
razmjere uvodno spomenute financijske transakcije, i dosad
uobičajenim instrumentarijem monetarne politike, bez osobitih
teškoća održavati zadovoljavajuću razinu kunske likvidnosti u
bankovnom sustavu, te takav odnos ponude i potražnje na deviznom
tržištu koji neće dovesti u pitanje daljnje održavanje stabilnosti
tečaja kune.
DVIJE VODEĆE SJEVERNOTALIJANSKE BANKE U PROCESU PRIVATIZACIJE PBZ-
A
"Dvije vodeće sjevernotalijanske banke, koje ne mogu imenovati,
ostale su u procesu privatizacije većinskog dijela Privredne banke
Zagreb (PBZ), odnosno kupnje 66 posto dionica. Do 29. listopada
otvorene su knjige PBZ-a stručnjacima tih dviju banaka, koje bi
sredinom studenoga ove godine trebale donijeti odluke i dati
ponude", izjavio je predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka. Državna
agencija za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga, koja je
vlasnik 90 posto dionica PBZ-a, ljetos je u "Financial Timesu"
objavila natječaj za prodaju 66 posto dionica Banke. Inicijalni je
interes pokazalo deset banaka, od kojih su dvije ostale u završnoj
fazi, rekao je Prka. Na upit o mogućoj cijeni koja se očekuje za taj
paket dionica, Prka je odgovorio kako će ona ovisiti o najmanje
deset čimbenika, koji su izravno vezani uz poslovanje i rizike te uz
odluku o zadržavanju kontrolnog paketa u vlasništvu države. Pritom
je opovrgnuo da je govorio o cijeni od 300 milijuna DEM za taj paket,
kako je nedavno pisano u pojedinim novinama. PBZ je prvih šest
mjeseci ove godine ostvarila neto dobit u iznosu 92 milijuna kuna,
dok je dobit na razini Grupe iznosila 70 milijuna kuna. Ukupan
prihod Banke iznosio je 597 milijuna kuna, a Grupe 694 milijuna
kuna. Komentirajući, kako su rekli, po prvi puta revidirane
šestomjesečne podatke o poslovanju, članovi Uprave ocijenili su ih
vrlo dobrima. Napominju da je prvi put nakon tri godine sanacije
Banke prinos na kapital bio gotovo deset posto te da je operativna
dobit Banke prije rezervacija u iznosu od 194 milijuna kuna,
iznosila 286 milijuna kuna. Kapital banke iznosi 1,66 milijardi
kuna, a ukupan kapital s rezervama gotovo 1,9 milijardi kuna.
Poslovnu 1998. banka je završila s neto dobiti od 119 milijuna kuna,
a kako je već u prvih šest mjeseci ove godine dobit iznosila 92
milijuna kuna i budući da je drugo polugodište godine uvijek jače od
prvog, očekuje se znatno veća neto dobit nego lani. Kao izniman
rezultat, čelnici Banke su izdvojili podatak da je rezervacijama
pokriveno 25 posto bruto plasmana Banke, što "rijetko tko u
Hrvatskoj ima", a rezultati poslovanja u prvom dijelu godine slični
su onima koje ostvaruju uspješne zapadnoeuropske banke. Upitan da
li se prodajom potraživanja ustvari "povećava dobit uoči
privatizacije", Prka je odgovorio kako to nije točno "jer ništa
dobiveno iz takvih poslova ne ide u dobit banke". Napomenuo je
ujedno da zbog ranijih gubitaka Banka nema oporezivanja dobiti do
2001. Sva dobit se u usmjerava u rezerve Banke, a tako će biti do
daljnjega, rekao je Prka.
NADZORNI ODBOR I UPRAVA SLAVONSKE BANKE O KADROVSKIM PROMJENAMA
Predstavnici Nadzornog odbora i Uprave Slavonske banke ovih su dana
obrazložili odluke s prošlotjedne sjednice Nadzornog odbora kojima
su razriješeni dužnosti zamjenik predsjednika Uprave Josip Sić te
dvojica izvršnih direktora Darko Trtanj i Ivan Balić. Na temelju
toga Sić i Trtanj podnijeli su zahtjeve za sporazumnim raskidom
radnoga odnosa dok je Baliću, koji to nije učinio, uručen
izvanredni otkaz. Istaknuto je da je došlo do "znatnog
razmimoilaženja između osoba razriješenih dužnosti i novousvojene
politike banke. Kako kažu predstavnici Banke, postignuti su slabi
rezultati po pitanju naplate dospjelih potraživanja, nisu izrađeni
modaliteti konsolidacije odnosa s komitentskom strukturom te tako
nisu pridonijeli učinkovitijem poslovanju banke. Kao najvažniju
odluku sa spomenute sjednice Nadzornoga odbora, predstavnici Banke
istaknuli su spremnost većinskih vlasnika Hypobanke i Europske
banke za obnovu i razvoj (EBRD) za uključivanje u rješavanje
problema najvećih dužnika banke te velikih slavonskih tvrtaka, a
najavljuju da će u studenom početi dogovori s nekim od europskih
partnera glede ulaganja na tom području. Isto tako, oni su
komentirali i mogućnost zatvaranja poslovnice banke u Zagrebu.
Naime, njezini su poslovni rezultati "vrlo siromašni". Orješavanju
toga pitanja raspravljat će se idućih tjedana, a u slučaju
zatvaranja poslovnice zaposlenicima će se ponuditi posao u
"Hypobanci Croatia".
OTVORENA RIJEČKA POSLOVNICA BJELOVARSKE BANKE
U Rijeci je prošloga petka otvorena novouređena poslovnica
Bjelovarske banke d.d., u koju je uloženo otprilike četiri milijuna
kuna. Poslovnica ima više od 300 četvornih metara radnog prostora,
a sukladno rastu opsega posla, zapošljavat će do dvadeset
djelatnika. Bjelovarska banka, koja je u gotovo stopostotnom
vlasništvu austrijskih Erste Bank i Steiermarkische bank, krajem
prošle godine je na hrvatskom bankarskom tržištu zauzela prvo
mjesto po dobiti u odnosu na kapital. Aktiva Banke je u 1998. godini
povećana za 48 posto te je dosegnula 1,4 milijarde kuna, a ostvarena
dobit u toj godini bila je 50 milijuna kuna. U prvih šest mjeseci ove
godine ostvareno je 71,4 milijuna kuna prihoda i neto dobit od 18,2
milijuna kuna. Nakon otovorenja ove poslovnice, Bjelovarska je
banka sklopila Ugovor s hrvatskom podružnicom Svjetske banke (IFC)
o dodjeli kredita od 16 milijuna eura. Taj će iznos biti usmjeren u
poticajna kreditna sredstva za razvoj poljoprivrede, malog i
srednjeg poduzetništva i obrtništva u Hrvatskoj.
HYPOBANKA SPREMNA POMOĆI GOSPODARSTVU SLAVONIJE
Hypobanka je spremna pomoći gospodarstvu Slavonije, ali je
poslovanje jedino moguće prema pravilima svjetskog bankovnog
sustava, rekao je Wolfgang Kulterer, direktor Uprave grupacije
Hypo, strateškog vlasnika Slavonske banke d.d. Osijek u razgovoru s
osječko-baranjskim županom Branimirom Glavašem i predsjednikom
Uprave Slavonske banke Ivanom Mihaljevićem. Razgovarajući o
aktualnoj situaciji u gospodarstvu Osječko-baranjske županije,
Kulterer je izvijestio Glavaša da će stručne službe Hypobanke
pregledati poslovne knjige najvećih dužnika. Nakon toga ćemo,
kazao je, predložiti mjere rebalansa poslovanja, odnosno
reprogramirati dugove prema banci. Glavaš je podupro poslovna
stajališta novih vlasnika Slavonske banke, te dodao da tu banku i
dalje vidi kao domicilnu banku o kojoj će ovisiti daljnje
funkcioniranje slavonskog gospodarstva.
WIENER STAEDTISCHE OSIGURANJE ODABRALO REOSIGURAVATELJE
Wiener Staedtische osiguranje d.d.(WSO), koje je krajem prošlog
mjeseca započelo poslovanje u Hrvatskoj, ovih je dana izabralo
Koelnishe Rueck za svog glavnog reosiguravatelja. Za dodatne
reosiguravatelje izabrani su još Muenchen Rueck, Bayerische Rueck
i Frankona iz Njemačke te švicarski reosiguravatelj Schweizer
Rueck. WSO je, kao 26-ti osiguravatelj izašao na hrvatsko
osiguravateljsko tržište, a zasad će se baviti poslovima životnih i
osiguranja od nezgoda, dok će svoju ponudu postupno proširivati,
rečeno je novinarima, prilikom početka rada tog osiguravatelja.
WSO je u 90 postotnom vlasništvu austrijske osiguravajućeg
koncerna Wiener Staedtische koji uz Hrvatsku i Austriju, posluje u
još šest europskih zemalja, dok je preostalih deset posto hrvatskog
WSO-a u vlasništvu zagrebačke tvrtke Niva d.d.
IKOM D.D. OD UTORKA U TN KOTACIJI
Redovne dionice Industrije komunalne opreme i mjerila - IKOM d.d.
Zagreb od 12. listopada, biti će uvrštene u TN kotaciju Zagrebačke
burze. Trgovina predmetnim dionicama počet će istoga dana pod
burzovnim simbolom IKOM-R-A, izvijestili su sa Burze. Redovne
dionice IKOM-a nominalne su vrijednosi 100 DEM po dionici, jedna
dionica nosi jedan glas a broj dionica u izdanju je 78.142. Ne
postoji pravo prvokupa niti ima ograničenja u prijenosu
vlasništva.
8. FINANCIJSKA TRŽIŠTA
PROMET NA TRŽIŠTU NOVCA ZAGREB, 07. - 14. listopada 1999.
Datum Potražnja Dnevni promet Prosječna Noćni promet
(kn) (kn) kamata (kn)
07.10. 35.000.000 30.000.000 13,26% 277.996.000
08.10. 23.000.000 21.750.000 13,06% 209.484.000
11.10. 23.500.000 22.500.000 11,44% 305.472.000
12.10. 12.200.000 12.200.000 12,16% 149.592.000
13.10. 27.900.000 27.900.000 11,76% 133.993.000
14.10. 64.100.000 64.100.000 12,71% -
Dnevni prosjek 30.950.000 29.741.000 12,39% 215.307.000
AUKCIJA TREZORSKIH I BLAGAJNIČKIH ZAPISA
Datum Izdavatelj Rok dospijeća Ostvareni iznos emisije/kn Kamatna
stopa
12.10. Ministarstvo financija 42 dana 238.300.000 11,00%
13 10. HNB 35 dana 270.000.000 10,37%
13 10. HNB 91 dan 45.000.000 11,54%
13.10. HNB 182 dana 12.000.000 12,38%
Ukupno upisano trezorskih zapisa Ministarstva financija na dan
12.10. - 767.100.000 kn
Ukupno upisano blagajničkih zapisa HNB na dan 13.10. -
1.488.000.000 kn
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA ZAGREBAČKOJ BURZI, 11. - 14. listopada
1999.
Br. Dionice Zaključna cijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK)
Postotnapromjena
1. Zagrebačka banka O 632 5,16 9.721.283 143,94
2. Pliva 396 -3,18 1.734.886 -19,18
3. Riviera Holding 51 2,00 267.087 -60,53
4. Plava laguna 400 2,83 216.685 -60,70
5. Karlovačka pivovara 340 -2,86 170.830 16.169,52
6. Zagrebačka pivovara 580 -3,33 96.350 273,45
7. Varaždinska banka 58 1,75 87.000 10,87
8. Podravka 61 1,67 74.294 -89,33
9. Kraš 60 9,09 30.370 260,86
10. Zagrebačka banka E 282 - 28.200 -
UKUPAN PROMET 12.463.681 -71,60
Vrijednost indeksa CROBEX 541 -1,46
NAJAKTIVNIJE DIONICE NA VARAŽDINSKOM TRŽIŠTU VRIJEDNOSNICA, 11. -
14. listopada 1999.
Br. Dionice Zaključnacijena (HRK) Postotnapromjena Promet(HRK)
Postotnapromjena
1. Poljoopskrba-Tehno 1.007,44 - 158.168 -
2. Sunčani Hvar 11 - 137.379 -
3. PIF Dom 11 0,00 109.954 17,09
4. PIF Expania 11 0,00 69.949 30,68
5. Ericsson-Tesla 63,05 -3,00 44.358 148,03
6. Riječka banka 65 0,00 26.000 300,00
7. Elektrolux 1.251 - 17.514 -
8. PIF Slavonski 4,12 -3,06 15.286 166,31
9. PIF Velebit 4,76 -4,80 8.707 -31,08
10. Plava laguna 400 8,40 8.000 -92,43
UKUPAN PROMET 615.966 -99,03
Vrijednost indeksa VIN 290 0,69
9. POSEBAN PRILOG
UVJETI KREDITIRANJA PRAVNIH OSOBA - listopad
a) Kratkoročni krediti
BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god.
Alpe Jadran banka:
- za likv. (zaš. kl. - prag 2%) Ovi uvjeti ovise o pravnoj osobi koja
Ovi uvjeti ovise o 18,00
- za likvidnost (val. klauz.) traži kredit, kojoj rizičnoj skupini
komitentu, zatraž. iznosu, 15,00
- uz kolateral pripada i koji instrument osiguranja roku vraćanja,
instrum. do 12,00
- okvirni po ŽR (overdraft) je ponuđen. osiguranja te rizicima.
20,00
Bank Austrija Creditanstalt prema dogovoru
Bjelovarska banka - - 12,00-15,00
Brodsko Posavska banka - - 12,00-22,00
Centar banka - - 12,00-20,00
Cibalae banka - - 17,00
Convest banka - - 19,00
Credo banka 300.000 DEM - 15,00-24,00
Croatia banka:
- prvoklasnim klijentima do 50% pros. salda na ŽR banke 15,00-
20,00
- ostalim klijentima - - prema odluci
Čakovečka banka - - 16,00-18,00
Dalmatinska banka:
- za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50
- za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50
- za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50
- za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj
odluci
Dubrovačka banka:
- za obrtna sredstva -90 dana ovisno o - 16,00
- za prip. tur.sez. - 180 dana instrumentu - 18,00
- za slične namj. - 360 dana tvrtke i - 20,00
- za ostale namjene - 90 dana instrumentima - 18,00
- za ostale namj. - 180 dana osiguranja - 20,00
- za ostale namj. - 360 dana* - 22,00
Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00-
prema dogovoru
Hypo Banka Croatia od 50.000 DEM - ovisno o bonitetu - 11,00-16,00
Istarska kred. banka Umag:
- u kunama - - 16,00
- u devizama - - 15,00
Jadranska banka:
- za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-18,80
- za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,90
- za kategoriju rizičnosti C te o - 23,90
- za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,90
- za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,5 % (mjesečna stopa)
Kaptol banka 500.000 DEM 5,00-10,00% 15,00-21,00
Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 18,00-22,00
Kreditna banka Zagreb - - 15,00-24,00
Međimurska banka:
- za obrtna sredstva visina mjesečne realizacije - 18,00-22,00
Nava banka nema ograničenja - 15,00-22,00
Partner banka:
- prvoklasni. duž. i izvoznici - - 12,00
- prvo. duž. - kunski s val. kl. - - 15,00
- riz.skup. A + ost bank. posl - - 18,00
- rizična skupina A - - 20,00
- ost. riz. sk. i novi komitenti - - 22,00
Podravska banka:
- za finan. izvoznih poslova - - 18,00-24,00
- za obrtna sredstva - - 18,00-24,00
- za kupnju poljodjel. opreme - - 13,00
- za tekuću likvidnost - - 18,00-24,00
Požeška banka:
-krediti za likvidnost - - 20,00
- krediti s valutnom klauz. - - 18,00
Raiffeisenbank Austria prema dogovoru
Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti do 20% 16,00-18,00
Riječka banka ovisno o procjeni potreba i bonitetu - 18,00-22,00
Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta
15-24 (ovisno o vrsti)
Slavonska banka:
- za obrtna sredstva - - 16,00-20,00
Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 16,00-18,00
Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-22,00
Varaždinska banka ovisno o saldu prometa - 14,00
Volksbank - - 10,00-16,00
Zagrebačka banka: - -
- kunski uz val. kaluz. (DEM) - - 14,50
- devizni (DEM) - - 12,00
ZABA-Pomorska banka St:
- krediti u kunama/val. klauz. limitiran kreditnom - 15,00-18,00
-okvirni po ŽR sposobnošću korisnika - 20,00
* devizni depoziti tvrtke iznad 50.000 DEM
b) Dugoročni krediti
BANKA maximalni iznos kredita učešće kam. stopa u % god.
Alpe Jadran banka: ovisi o pravnoj osobi ovisi o iznosu, roku...
14,00
Bank Austria Creditanstalt prema dogovoru
Bjelovarska banka:
- za obrtna sredstva (do 3 g.) - 20,00-33,00% 12,00-15,00
- za investicije (do 5 g.) - 20,00-33,00% 12,00-15,00
Brodsko Posavska banka prema odluci
Centar banka - - 12,00-15,00
Cibalae banka prema dogovoru
Convest banka - - 16,00
Credo banka 1.800.000 DEM - 5,00-10,00
Dalmatinska banka:
- za kategoriju rizičnosti A ovisno o - 16,50
- za kategoriju rizičnosti B kategoriji - 18,50
- za kategoriju rizičnosti C rizičnosti - 22,50
- za kat. rizičnosti D, E i ost. pravne osobe - prema posebnoj
odluci
Dubrovačka banka ovisno o bonitetu i inst. osiguranja 14,00-24,00
Gospodarsko kreditna banka prema kreditnoj sposobnosti - 14,00-
prema dogovoru
Hypo Banka Croatia od 50.000 DEM - ovisno o bonitetu - 11,00-16,00
Istarska kred. banka Umag:
- u kunama - - 14,00
- u devizama - - 13,00
Jadranska banka:
- za kategoriju rizičnosti A ovisi o prometu po ŽR - 10,50-18,80
- za kategoriju rizičnosti B i rezultatima poslovanja - 19,90
- za kategoriju rizičnosti C te o - 23,90
- za kategoriju rizičnosti D namjeni - 26,90
- za kategoriju rizičnosti E ulaganja - 2,5 % (mjesečna stopa)
Kaptol banka 500.000 DEM 10,00-20,00% 14,00
Karlovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 14,00-18,00
Kreditna banka Zagreb - - 15,00-18,00
Međimurska banka:
- za razne namjene - 15,00-25,00% 14,00% (val. klauzula)
- za kupnju automobila 30.000 DEM 20,00% 14,00 (val. klauzula)
- krediti iz sredstava EBRD 1.000.000 DEM - 12,00%
Nava banka prema posebnom ugovoru ovisno o namjeni
Partner banka: prema programu
Podravska banka:
- kupnja i uređ. gospod. obj. - - 18,00
- kupnja poljop. zamljišta - - 13,00
- podizanje dugog. nasada - - 13,00
- kupnja osnovnog stada - - 13,00
- kupnja i uređ. posl. prostora - - 18,00
- trajna obrtna sredstva - - 18,00
Požeška banka:
-krediti za osnovna sredstva - - 20,00
- krediti za obrtna sredstva - - 20,00
- krediti s valutnom klauz. - - 13,00
Raiffeisenbank Austria prema dogovoru
Riadria banka ovisno o kreditnoj sposobnosti 10,00% -30,00% 12,00-
14,00
Riječka banka:
- krediti iz izvora banke ovisno o - 12,00-22,00
- krediti iz inozemnih izvora visini zahtjeva - 9,00-14,00
Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i isplativnosti projekta
10-20 (ovisno o vrsti)
Slavonska banka:
- za investicije (sred. poduz.) 3.000.000 - 10,00-12,00
- za investicije (veliki poduz) 50.000.000 - 9,00
Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj sposob. - 10,00-16,00
Trgovačka banka ovisno o bonitetu - 11,00-15,00
Varaždinska banka ovisno o kriteriju rangiranja komit. 10,00-
30,00% 12,00-14,00
Volksbank - 30,00% 9,00-15,00
Zagrebačka banka: - -
- kunski uz val. kaluz. (DEM) - - 16,00-16,50
- devizni (DEM) - - 14,50-15,00
ZABA-Pomorska banka St:
- krediti u kunama/val. klauz. limitiran kreditnom - 13,00-16,00
-devizni krediti sposobnosšću korisnika - 14,00