SLO 6.X.-DELO-MJERILA

SLOVENIJA DELO 6. X. 1999. Ah, ta mjerila "Sve češće glasine da bi najviši državnici Europske unije na vrh o širenju sredinom prosinca u Helsinkiju mogli pozvati na pregovore o pristupu svih pet iz 'druge kategorije' - dakle ne samo Litvu, Latviju, Slovačku, koje treba nagraditi za postignuti napredak, nego i Bugarsku i Rumunjsku, jer ih se ne može ostaviti usamljene u čekaonici - više nego ikada izazivaju dvojbu poštuju li se u zajednici još uopće mjerila postavljena 1993. na zasjedanju Europskog vijeća u Kopenhagenu. Dvojbe o njihovoj valjanosti ne izaziva samo mogućnost širenja pregovaračkog procesa na gotovo sve molitelje za članstvo, iako neki ne ispunjavaju uvjete kako se neslužbeno priznaje u povjerenstvu, nego je i za kandidate vrlo neugodna premijera u ministarskom vijeću, kad je Austrija unatoč očitih političko-izbornih razloga tik prije pristupne konferencije i u brk većini, spriječila otvaranje poglavlja o energiji. Zahtjevi bi morali biti motivacija za kandidate da se pripreme na ispite koje donosi članstvo, zato ih se treba pridržavati, jer kad bi ih zanemarili, molitelji bi izgubili dobar dio poticaja koji im nalažu provedbu nužnih reforma, naglasio je ovih dana visoki dužnosnik bruxelleskog povjerenstva, iako unatoč tomu vrijedi da je blokada Beča posve razumljiva. Unatoč tomu se odredbe o nuklearnoj sigurnosti u zajedničkom zakonodavstvu Unije (po sporazumu Euratom) ograničavaju samo na osiguranje miroljubive uporabe nuklearnoga goriva i odgovarajućeg postupka s otpadom, a u Agendi 2000 recimo piše da dvije elektrane sa zapadnom tehnologijom (u Sloveniji i Rumunjskoj) treba samo 'nadzirati da bi osigurali djelovanje u skladu sa zahtjevanim normama'. No Austriju (ili neku drugu članicu) očito ne smeta što na području Unije - u Finskoj - djeluju čak dva nuklearna reaktora sovjetske proizvodnje, koji su samo 'osuvremenjeni' zapadnom tehnologijom. Blokada koja otvara dvojbe u privrženost petnaestorice kopenhagenskim mjerilima, za Sloveniju je to nepovoljnija što vjerojatno nije zadnja. Bez obzira na političku boju, nova vlada u Beču neće moći zanemariti utjecaj dobre četvrtine birača koji su glasovali za Haiderove slobodnjake, zato idućih mjeseci treba očekivati pritiske na podalpskog kandidata, recimo u korist priznanja germanofonske manjine ili opoziva nekih avnojskih zaključaka i čak postavljanje novih zapreka (lipicanci). O premoći zahtjeva članica nad argumentima kandidata nema nikakve dvojbe otkako je finski veleposlanik Antti Satuli potvrdio da na 'pregovorima o pristupu neće biti napravljeno ništa što bi bilo u suprotnosti s voljom bilo koje pripadnice zajednice'. Ministarsko bi vijeće ipak moglo zaobići članicu koja se protivi zajedničkom ishodištu Unije, iako bi nadglasana u tom slučaju posebnom izjavom u zapisnik, mogla upozoriti na neriješen problem, a to joj omogućuje da na kraju pregovora ne glasuje za prijam nove članice. Pa čak kad bi vlada zažmirila, moglo bi biti problema kod ratifikacije, posebno kod članica kod kojih koalicije imaju slabu većinu ili ju nemaju. Možebitno odbijanje sporazuma o pristupu za Uniju bi, ako opet navedemo neimenovanog visokog funkcionera povjerenstva, bilo 'prvorazredan politički incident'. Kandidatu kakav je Slovenija koja u Uniju ne donosi veliko i tek dugoročno perspektivno tržište kao Poljska, i nema dobronamjernih susjeda, preostaje dakle da se nakon što je iscrpila sva sredstva diplomatskog i političkog uvjeravanja, pomiri s postavljenim mjerilima i kad su ona na njezinoj strani, jer će se samo tako moći probiti preko praga zajednice. Pilula je gorka, jer će cijena za članstvo biti visoka, ne obuhvaća samo usvajanje cjelokupnog zakonodavstva Unije, nego i 2,5 do 4 posto bruto proizvoda godišnje, koliko će po državnom programu trebati uložiti na putu u Bruxelles za prihvaćanje pravnog poretka od 1999. do 2002. Već po ovogodišnjem bruto proizvodu (21,45 milijarde dolara), pripreme za članstvo stajat će slovenske porezne obveznike između 500 i 800 milijuna eura godišnje, a iz torbe Unije za cijelo spomenuto razdoblje u Ljubljani po predviđanjima očekuju oko 560 milijuna eura" - piše Boris Mašanović.