US 3.X. LAT RUSI

SJEDINJENE DRŽAVE LOS ANGELES TIMES 3. X. 1999. Unatoč lošim vijestima, demokracija ide dalje "Dok su Sjedinjene Države usredotočene na zločin i korupciju u Rusiji, Rusi su opsjednuti drugim dramama: predstojećim parlamentarnim izborima i ratom u Kavkazu. Prva bi drama mogla imati sretan završetak, što je ovih dana rijetko u ruskim dramama. Druga je gotovo sigurno tragedija u nastajanju. Još gore, rat u Kavkazu mogao bi na posljetku obuhvatiti izbore, rezultirajući njihovim otkazivanjem, građanskim otporom pa čak i građanskim ratom. Prije nego što takav scenarij dobije veći zamah, američki bi dužnosnici trebali pogledati dalje od ruske korupcije i učiniti što mogu da smanje vjerojatnost demokratskog sloma u Rusiji", piše Michael Mcfaul, viši suradnik Zaklade za međunarodni mir Carnegie i profesor političkih znanosti na Sveučilištu Stanford. "Zasjenjene paljbom loših vijesti u zapadnim medijima, u Rusiji se pojavljuju dobre vijesti. U zemlji opterećenoj stotinama godina diktature, dojmljivo je da će se u prosincu održati treći uzastopni izbori za Dumu. Nijedno drugo demokratski izabrano zakonodavno tijelo u ruskoj povijesti nije trajalo tako dugo. Planiranje izbora koje je u tijeku i vjerojatni rezultati glasovanja otkrivaju nekoliko obećavajućih stvari za političku stabilnost i političku kulturu u Rusiji. Prvo, svi veliki politički igrači sad vjeruju da su izbori jedino zakonito sredstvo preuzimanja vlasti u Rusiji. Na sastanku prošloga tjedna u Moskvi, politički vođe, od komunista Genadija A. Zjuganova do liberala Borisa J. Nemcova, potvrdile su svoju vjeru u izborni proces. Ovi politički čimbenici danas pokazuju svoju predanost demokraciji ne samo riječima: oni plaćaju savjetnike za vođenje kampanje, a ne stvaraju gerilske skupine. Drugi je znak stabilnosti i konsolidacije to što su se mogućnosti koje su pred glasačima znatno suzile. Nakon eksplozije proliferacije stranaka 1995., kad se 43 stranaka pojavilo na izborima, parlamentarni izbori 1999. bit će manji. Ispitivanja javnog mnijenja također pokazuju da glasači koji su u prošlim izborima poduprli male, neuspješne stranke ovaj put ne žele potraćiti svoje glasove. Jedna je posljedica da će manji broj stranaka dobiti veći udio ukupnih glasova, a taj će ishod pomoći učvrstiti ruski stranački sustav. Treće, ekstremističke, antisustavne stranke postale su rubne ili su se promijenile. (... ) Radikalnije fašističke i komunističke organizacije imaju malo izgleda da osvoje mjesto na parlamentarnim izborima. Komunistička stranka ruske federacije vjerojatno će opet skupiti najviše ukupnih glasova, no njezina promjena u posljednjih nekoliko godina više ju ne čini prijetnjom statusu quo. Današnja stranka ne želi zbaciti kapitalizam; ona teži gospodarskim reformama. Radikali koji još odbacuju kapitalizam i demokraciju otišli su drugdje. Četvrto, ravnoteža moći unutar parlamenta vjerojatno će se nakon izbora promijeniti na bolje. U sadašnjem parlamentu, komunisti i njihove saveznice imaju čvrstu većinu, što im je omogućilo da dominiraju u zakonodavnom postupku. No ta koalicija vjerojatno neće zadržati većinu u sljedećoj Dumi. Budući da je komunistički pokret danas podijeljeniji, nekoliko organizacija koje su iz njega nastale natjecat će se za iste glasove. Komunisti će zadržati svoju potporu od 20% izbornog tijela, no neće dobiti više. Nastanak nove koalicije centra, Domovine - čitava Rusija, pod vodstvom bivšeg premijera Primakova i moskovskog gradonačelnika Jurija M. Lužkova, bit će još jedan izazov za komuniste. Jabuka, liberalna stranka pod vodstvom Grigorija A. Javlinskog, očekuje da će osvojiti 10% glasova. Spoj manje komunističkog ogranka, velikog kontingenta Domovine i manje ali značajne Jabuke u sljedećoj Dumi, znači da nijedna pojedinačna stranka neće imati prevlast. Konačno, taj optimizam priprema pozornicu za pozitivne rezultate na predsjedničkim izborima, sada sazvane za lipanj 2000. Ako Domovina nastavi svoj uspon, većina promatrača očekuje da će jedan od vođa, Primakov ili Lužkov, biti vodeći kandidat u predsjedničkim izborima. Iako obojica imaju sumnjive reformističke vjerodajnice, nijedan ne zagovara radikalni slom kapitalizma ili demokracije. No ne slave svi u Moskvi dobre vijesti parlamentarnih i predsjedničkih izbora. Predsjednik Jeljcin opetovano je govorio da želi postati prvi vođa u ruskoj povijesti koji će demokratski predati vlast. Njegova sadašnja opsjednutost svojom ostavštinom čini tu izjavu vjerodostojnom. Drugi oko Predsjednika, međutim, nemaju ostavštinu koju trebaju braniti. Njih prvenstveno zanima da ostanu izvan zatvora pošto njihov šef ode u mirovinu. Mnogi u Moskvi boje se da će 'Jeljcinova obitelj' biti u iskušenju da iskoristi sva potrebna sredstva da potkopa izborni postupak i ostane na vlasti. Rat velikih razmjera u Kavkazu, u spoju s terorističkim napadima u Moskvi i drugdje, mogu im poslužiti kao izlika. Mnogi ruski politički vođe i analitičari vjeruju da Kremlj namjerno eskalira kavkasku krizu da bi postigao takav ishod. Neki čak optužuju da je Jeljcinova obitelj financirala moskovske terorističke napade. Teorije urote na stranu, vjerojatnost da će doći do pokušaja ometanja izbora još je malena. Vjerojatnost da će takav protuustavni čin uspjeti još je manja. Jeljcinov režim potrošena je snaga, bez političkih i vojnih saveznika. Čak i ako njegovi članovi kuju urotu da zadrže moć poslije Jeljcinova mandata, njima jednostavno nedostaju sredstva da svoj plan provedu. (...) Iako je vjerojatnost da će izbori biti odgođeni još malena, Clintonova vlada trebala bi poduzeti sve što je u njezinoj moći da ju još više smanji. (...) Vlada bi trebala pomoći ruskim izbornim družnosnicima u razotkrivanju nezakonite uporabe američkog novca i savjetnika u predsjedničkim izborima. Osim toga, američka bi vlada trebala pomoći da osigura slobodne i poštene izbore u Rusiji. Ruski politički vođe svih vrsta tvrde da pozdravljaju ozbiljan pokušaj međunarodnog promatranja. Oni također podupiru američku financijsku pomoć ruskim organizacijama koje planiraju promatrati izbore. Jeljcin i njegova vlada trebali bi znati da će se suočiti s ozbiljnim sankcijama ako do izbora ne dođe i ako se bude smatralo da su imali ulogu u njihovu odgađanju. Rusija ima izglede da krene u novo tisućljeće s novim vodstvom izabranim u poštenom i slobodnom postupku. Zapad bi trebao učiniti sve što može da osigura da Rusija ima takvu priliku za novi početak."