LONDON RAZMATRA OPROST BILATERALNIH DUGOVA

LONDON, 30. rujna (Hina) - Velika Britanija razmatra mogućnost oprosta bilateralnih dugova u 100-postotnom iznosu najsiromašnijim državama na svijetu, po načelu "slučaj po slučaj", rekao je u četvrtak navečer britanski ministar financija Gordon Brown.#L# Na rubu konvencije Laburističke stranke Brown je rekao kako pozdravlja prijedlog američkog predsjednika Billa Clintona, po kojem je namjera SAD-a da u potpunom iznosu oprosti bilateralna dugovaranja najsiromašnijim zemljama na svijetu. Oprost dugovanja u potpunom iznosu London je već odlučio učiniti u slučaju Ugande, rekao je Brown, a u slijedećih nekoliko tjedana donijet će konačnu odluku na kakav način postupiti prema ostalim vjerovnicima, takozvanih visoko zaduženim siromašnim zemljama (Heavily Indebted Poor Countries - HIPC). "To je sastavnica procesa koji će osigurati da rasterećenje od dugova slijedi rasterećenje od siromašnosti, tvoreći time djelotvorni krug oprosta dugova, smanjenja siromašnosti i gospodarskog razvitka", kazao je Brown. Američki predsjednik Clinton najavio je u srijedu da će njegova zemlja u potpunosti poništiti bilateralne dugove najsiromašnijim zemljama, ako pristanu na američke uvjete za reforme svojih gospodarstava. Najavu američkog predsjednika i britanskog ministra financija o oprostu dugova britanski mediji stavljaju u kontekst odluke donesene na sastanku skupine sedam najrazvijenijih zemalja na svijetu (G7) u Koelnu u lipnju ove godine. Međutim Clintonova najava primljena je u britanskoj vladi sa zadrškom. Ministrica za međunarodni razvitak Claire Short rekla je kako je "dobro, što se Amerika priključuje tome, ali tu ima puno preinačenja". Short je rekla kako je američka inicijativa "dobra, ali nije znatna". Ona je dodala kako nije jasno hoće li američki kongres odobriti Clintonov prijedlog. "Ja sam bila u Washingtonu. Mi smo bili ti koji su gurali da paket prođe. Mi smo radili dvije godine na tome da se osigura politička volja te da sporazum i pojedinosti stoje na svom mjestu", rekla je Short. Na sastanku u Koelnu zemlje skupine G7 dogovorile su se kako će poduzeti međnarodnu akciju, po kojoj bi se 36 visoko zaduženim siromašnim zemljama, u svrhu borbe protiv siromašnost, trebalo oprostiti oko 40 posto dugova, koji ukupno iznose 214 milijardi američkih dolara. Izravni vjerovnici polovice duga visoko zaduženih siromašnih zemalja su vlade razvijenih zemalja, oko 40 posto sredstava osigurale su međunarodne financijske ustanove, prvenstveno Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond, a samo 10 posto potraživanja pripisuje se privatnim bankama. Američka bilateralna potraživanja najsiromašnijim zemljama iznose oko šest milijardi dolara, odnosno tri posto ukupnog duga visoko zaduženih siromašnih zemalja. Za ukidanej svojih potraživanja Međunarodni monetarni fond izradio je kriterije, koji naslovljene vlade moraju prvo ispuniti prije nego što im se oproste dugovanja. Od oblikovanja inicijative za visoko zadužene siromašne zemlje (tada je u toj skupini bilo 29 zemalja) prije tri godine do dans, oprošteni su dugovi jedino Boliviji, Ugandi, Gvajani i Mozambiku, koji su, zbog neutjerljivosti, bili smatrani otpisanim. (Hina) miz sb