LONDON RAZMATRA OPROST BILATERALNIH DUGOVA NAJSIROMAŠNIJIM

LONODN, 1. listopada (Hina) - Velika Britanija razmatra mogućnost oprosta bilateralnih dugova u 100%-tnom iznosu najsiromašnijim državama na svijetu na osnovi "slučaj po slučaj", rekao je u četvrtak navečer britanski ministar financija Gordon Brown. #L# Na rubu konvencije Laburističke stranke Brown je rekao kako pozdravlja prijedlog američkog predsjednika Billa Clintona, po kojem je namjera SAD-a da u potpunom iznosu oprosti bilateralna dugovanja najsiromašnijim zemljama na svijetu. Oprost dugovanja u potpunom iznosu London je već odlučio učiniti u slučaju Ugande, rekao je Brown, a u slijedećih nekoliko tjedana donijet će konačnu odluku na kakav način postupiti prema ostalim vjerovnicima, takozvanim visoko zaduženim siromašnim zemljama (Heavily Indebted Poor Countries - HIPC). "To je sastavnica procesa koji će osigurati da rasterećenje od dugova slijedi rasterećenje od siromaštva, tvoreći time djelotvorni krugotok oprosta dugova, smanjenja siromaštva i gospodarskog razvitka", kazao je Brown. Američki predsjednik Clinton najavio je u srijedu da će njegova zemlja u potpunosti poništiti bilateralne dugove najsiromašnijim zenmljama, ukoliko one pristanu na američke uvjete za reforme gospodarstva dužničkih zemalja. Najavu američkog predsjednika i britanskog ministra financija o oprostu dugova britanski mediji stavljaju u kontekst odluke donesene na sastanku skupine sedam najrazvijenijih zemalja na svijetu (G7) u Koelnu u lipnju ove godine. Međutim, Clintonova najava primljena je u britanskoj vladi sa zadrškom. Ministrica za međunarodni razvitak Claire Short rekla je kako je "dobro, što se SAD priključuju tome, ali tu ima puno preinačenja". Short je rekla kako je američka inicijativa "dobra, ali nije znatna". Ona je dodala kako nije jasno hoće li američki Kongres odobriti Clintonov prijedlog. Na sastanku u Koelnu zemlje skupine G7 dogovorile su se kako će poduzeti međunarodnu akciju, po kojoj bi se 36 visoko zaduženim siromašnim zemljama, u svrhu borbe protiv siromaštva, trebalo oprostiti oko 40 posto dugova, koji ukupno iznose 214 milijardi američkih dolara. Izravni vjerovnici polovice duga visoko zaduženih siromašnih zemalja su vlade rzavijenih zemalja, oko 40 posto sredstava osigurale su međunarodne financijske ustanove, prvenstveno Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond (MMF), a samo 10 posto potraživanja pripisuje se privatnim bankama. Američka bilateralna potraživanja najsiromašnijim zemljama iznose oko šest milijardi dolara, odnosno tri posto ukupnog duga visoko zaduženih siromašnih zemalja. Za ukidanje svojih potraživanja MMF izradio je kriterije, koje naslovljene vlade moraju prvo ispuniti prije nego što ime se oproste dugovanja. Od oblikovanja incijative za visoko zadužene siromašne zemlje (tada je u toj skupini bilo 29 zemalja) prije tri godine do danas, oprošteni su dugovi jedino Boliviji, Ugandi, Gvajani i Mozambiku, koji su, zbog neutjerljivosti, bili smatrani otpisanima. (Hina) miz nz