DE-US-ŠPIJUNAŽA-GOSPODARSTVO-KONKURENCIJA-Špijunaža-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Politika NJ 30.9.SZ: ŠPIJUNAŽA NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG30. IX. 1999.Menadžeri strahuju od velikoga brata"Otkada je privreda zaigrala na
globalnoj razini, njemačka poduzeća sve su češće uvjerena da ih netko špijunira - posebno kada imaju posla s američkim konkurentima. Stranačkim zastupnicima u Berlinu počeo se javljati niz visoko rangiranih menadžera, pitajući ih što mogu učiniti kako bi suzbili prisluškivanje inozemnih služba sa Zapada. Pitanje je samo - postoje li uopće takve prislušne operacije?Opseg i vrsta takozvanog 'privrednog ratovanja' postali su pitanjem uvjerenja. U izvješću Europske unije utvrđeno je, primjerice, da Amerikanci uz pomoć takozvanog sustava Echolon prisluškuju kablove u moru i komunikacijske satelite. U proljeće ove godine pojavilo se novo izvješće EU o 'razvoju tehnologije nadzora i o rizicima zloporabe gospodarskih informacija'. U tom je dokumentu također riječ o gospodarskoj špijunaži, usmjerenoj protiv članica EU. Sigurno je sljedeće: američki predsjednik Bill Clinton već je prije nekoliko godina zapovijedio američkim obavještajnim službama da se snažnije angažiraju na privrednoj
ancije-Politika
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
30. IX. 1999.
Menadžeri strahuju od velikoga brata
"Otkada je privreda zaigrala na globalnoj razini, njemačka
poduzeća sve su češće uvjerena da ih netko špijunira - posebno kada
imaju posla s američkim konkurentima. Stranačkim zastupnicima u
Berlinu počeo se javljati niz visoko rangiranih menadžera,
pitajući ih što mogu učiniti kako bi suzbili prisluškivanje
inozemnih služba sa Zapada. Pitanje je samo - postoje li uopće takve
prislušne operacije?
Opseg i vrsta takozvanog 'privrednog ratovanja' postali su
pitanjem uvjerenja. U izvješću Europske unije utvrđeno je,
primjerice, da Amerikanci uz pomoć takozvanog sustava Echolon
prisluškuju kablove u moru i komunikacijske satelite. U proljeće
ove godine pojavilo se novo izvješće EU o 'razvoju tehnologije
nadzora i o rizicima zloporabe gospodarskih informacija'. U tom je
dokumentu također riječ o gospodarskoj špijunaži, usmjerenoj
protiv članica EU. Sigurno je sljedeće: američki predsjednik Bill
Clinton već je prije nekoliko godina zapovijedio američkim
obavještajnim službama da se snažnije angažiraju na privrednoj
špijunaži. U drugim zemljama - poput Francuske, Engleske i Japana -
špijunaža konkurentskih inozemnih koncerna također navodno ima
status neke vrste državne zadaće.
Kao primjer podmukle špijunaže često se navodi priča kako europski
zrakoplovni div Airbus Industrie nije dobio veliku narudžbu u
Saudijskoj Arabiji zato što se u dodjelu narudžbe uplela
sveprisutna NSA (National Security Agency - američka Agencija za
nacionalnu sigurnost - krovna organizacija američkih
obavještajnih služba - op. prev.). NSA je navodno kontrolirao
fakseve i telefonske razgovore Airbusa i Saudijaca i potom ih
stavio na raspolaganje američkim proizvođačima zrakoplova,
Airbus-ovim konkurentima. Amerikanci su stoga navodno dobro
upoznali svog protivnika te su njihove ponude bile nenadmašive.
Ipak su posrijedi bile narudžbe, vrijedne šest milijardi dolara.
Takvih je priča mnogo i posebno ih rado prepričavaju nakon što
njemačka poduzeća ponovno nisu uspjela dobiti neku veliku narudžbu
u inozemstvu. Dok Savezna obavještajna služba (BND,
Bundesnachrichtendienst - op. prev.) nije dobila nalog o
privrednoj špijunaži, službe-partneri mogu navodno pribavljati
svojoj privredi narudžbe, nabavljati tehnološke dokumente i
pravodobno dojavljivati o novim savezima pojedinih poduzeća.
No, ima i sumnjičavaca. Među njima je i novi koordinator za
obavještajnu službu u kancelarovu uredu Ernst Uhrlau, jedan od
najiskusnijih njemačkih stručnjaka za sigurnost. Po njemu su mnoge
priče o navodno besramnim aktivnostima američkih služba
jednostavno 'besmislica'. 'Kako ciljano doturati određenom
poduzeću poslovne tajne u zemlji poput Sjedinjenih Država, gdje je
slobodna tržišna utakmica na tako visokoj cijeni?', upitao je
nedavno Uhrlau u interviewu za list Die Woche.
Mnogi opisani slučajevi vezani su za špijunažu konkurencije ili za
špijunažu naoružanja, napominje on. 'Obavještajne aktivnosti SAD,
usmjerene protiv nas, ne bi trebalo prihvatiti ni tolerirati',
dodao je Uhrlau, istaknuvši također da je 'čvrsto uvjeren' da su
Amerikanci u Njemačkoj istinski prijatelji. Čak i stručnjaci za
obavještajne službe smiju ponekad biti kakvi-takvi optimisti",
zaključuje na kraju izvješća Hans Leyendecker.