GS: "KAKVU TRGOVINU ŽELI HRVATSKA?"

ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Visoka opterećenost porezima i doprinosima, opća nelikvidnost, podreguliranost odnosa u trgovini, nelojalna konkurencija sivog tržišta, sporost i nesigurnost pravnog sustava, kontinuirani rast cijena proizvoda i usluga javnih poduzeća, samo su neki od značajka u kojima se trenutačno nalazi hrvatska trgovina. No, kakvu trgovinu želi Hrvatska u budućnosti, bila je tema na koju su pokušali naći odgovor sudionici današnjeg tradicionalnog stručnog skupa zaposlenih u trgovini - "Magros '99", koji je održan u sklopu 75. Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma.#L# Skup su organizirali časopis za trgovinu "Suvremena trgovina" i Zagrebački velesajam, a pokrovitelji su bili Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska gospodarska komora (HGK). Trgovina u Hrvatskoj suočena je, među ostalim, i s padom kupovne moći građana, naglim rastom konkurencije zbog otvaranja najvećeg broja poduzeća upravo u toj gospodarskoj grani, što je, pak, izravno povezano s problemima izostanka odgovarajuće zakonske regulative, a time i izostankom efikasne kontrole primjene zakona i propisa, rečeno je na skupu. Josip Zaher iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) rekao je da je za opstanak, razvoj i budućnost trgovine u Hrvatskoj nužna strategija, prilagođavanje fiskalne i kreditne politike interesu razvoja trgovine, te obavezno restrukturiranje. Pomoćnik ministra gospodarstva Kruno Kovačević drži da su trgovina i prerađivačka industrija u Hrvatskoj djelatnosti koje određuju kretanja na razini ukupnog gospodarstva jer zajedno ostvaruju gotovo dvije trećine novčanih primitaka i izdataka u gospodarstvu. On smatra da je u Hrvatskoj, dugoročno gledano, potrebno stvaranje trgovačkih lanaca radi jačanja konkurentne sposobnosti u odnosu na dolazak stranih kompanija na naše tržište. U tom pogledu, nužno je i snižavanje troškova te povećanje kvaliteta usluga trgovine. Ana Knežević iz Sindikata trgovine Hrvatske smatra da bi Hrvatska trebala biti zainteresirana za ulazak stranog kapitala, ali samo na organizirani način. Hrvatska je trgovina zasad prekapacitirana (previše robe, a premalo kupaca), primjetno je "bujanje" male trgovine, a vlada i siva ekonomija te rad na crno, kazala je Knežević. Direktor Sektora za trgovinu pri HGK Ruđer Friganović drži da je hrvatska trgovina u teškoj situaciji i da je pred velikim iskušenjima. Pritom je iznio podatak Zavoda za platni promet po kojem u ukupnom broju registriranih pravnih osoba u Hrvatskoj trgovina sudjeluje sa 46,1 posto, a u zemljama iz tzv. europskog ekonomskog prostora sa 30,4 posto. (Hina) splj ds