IT-ideologija-sile-obljetnice IT-30.IX.-LA STAMPA- KINESKI NACIONALIZAM ITALIJALA STAMPA30. IX. 1999.Istok više nije crven"(...) Poruka je da su partijski liberali željeli i žele ovu demonstraciju snage i organizacije kakvu će
predstavljati mimohod 1. listopada u Pekingu, za pedesetu obljetnicu dolaska komunista na vlast u Kini. Stanovnici Pekinga, koji su ovih noći vidjeli pokuse mimohoda s topovima, tenkovima, projektilima, imali su srce puno ponosa. 'Što kažete, hoće li se oni s Tajvana prestrašiti kada vide sve ovo oružje?', pitali su strance na pločnicima uz cestu.1. listopada bit će stotine tisuća osoba koje će kilometrima hodati Ulicom dugoga marša, i druge stotine tisuća koje će jednodušno okretati kartone kako bi slagali divovske slike i slogane u dnu Tienanmena, potom će se davati alegorijski prikazi i čitave će vojne postrojbe ukočeno stupati pod slikom Mao Tse Tunga na sjevernom ulazu u trg. Čini se premalo za prestrašiti Tajvan, otok kojega Peking smatra dijelom svoga državnog teritorija, no koji bi želio naći načina da postane i službeno neovisan a da ne izazove preveliku pometnju. (...)No čelnici ne misle samo na Tajvan, oni se čine zainteresiraniji da
ITALIJA
LA STAMPA
30. IX. 1999.
Istok više nije crven
"(...) Poruka je da su partijski liberali željeli i žele ovu
demonstraciju snage i organizacije kakvu će predstavljati mimohod
1. listopada u Pekingu, za pedesetu obljetnicu dolaska komunista na
vlast u Kini. Stanovnici Pekinga, koji su ovih noći vidjeli pokuse
mimohoda s topovima, tenkovima, projektilima, imali su srce puno
ponosa. 'Što kažete, hoće li se oni s Tajvana prestrašiti kada vide
sve ovo oružje?', pitali su strance na pločnicima uz cestu.
1. listopada bit će stotine tisuća osoba koje će kilometrima hodati
Ulicom dugoga marša, i druge stotine tisuća koje će jednodušno
okretati kartone kako bi slagali divovske slike i slogane u dnu
Tienanmena, potom će se davati alegorijski prikazi i čitave će
vojne postrojbe ukočeno stupati pod slikom Mao Tse Tunga na
sjevernom ulazu u trg. Čini se premalo za prestrašiti Tajvan, otok
kojega Peking smatra dijelom svoga državnog teritorija, no koji bi
želio naći načina da postane i službeno neovisan a da ne izazove
preveliku pometnju. (...)
No čelnici ne misle samo na Tajvan, oni se čine zainteresiraniji da
pokrenu zamašnjak kineske nacije koja se osjeća ujedinjena pred
izvanrednim događajima, pomalo teatralnim, bez ikakvog pravog
neprijateljstva vani.
Dvije godine prije povratka Hong Konga matičnoj domovini vlada je
postavila, opet na Tienanmenu, veliki digitalni sat, koji je
odbrojavao dane i sekunde koji su nedostajali do tog trenutka.
(...)
Sada veliki sat otkucava sekunde koje nedostaju do povratka Makaoa,
30. prosinca, a ljudi se nadaju da će poslije toga odbrojavati
sekunde koje nedostaju do povratka Tajvana.
Nacionalizam je sve važniji u Kini. Komunizam je zapravo stavljen u
naftalin. Peking ga nije izvukao ni tijekom nedavne nasilne
propagandne kampanje protiv sekte Falun Gong, mješavine budističih
tehnika disanja i taoizma. Pa ipak mogao im je zatrebati kako bi se
suprotstavili vjeri velikog karmičkog kruženja koja je
objavljivala kraj svijeta ove godine.
Visoki dužnosnici objašnjavaju: 'Na svijetu postoje zemlje koje
prakticiraju socijalizam, ali njima upravljaju stranke koje se ne
zovu komunističkima'. Odnosno, kao da žele kazati 'mi nosimo
naslijeđe tog imena ali više nismo komunisti'. (...)
U ovoj Kini koja sanja da postane Amerika potrebna je nova
ideologija koja bi jedinstvenima održala njezinih milijardu i 300
milijuna građana. Ona se gradi oko nove ideje nacije i
nacionalizma, a tome će poslužiti i mimohod 1. listopada."