RDW 29. IX. TISAK

NJEMAČKI RADIO - RDW 29. IX. 1999. Pregled tiska Njemački tisak danas piše o eskalaciji nasilja u Čečeniji i o mogućoj kopnenoj intervenciji ruskih postrojba u toj kavkaskoj republici. Muenchenski 'Sueddeutsche Zeitung' primjećuje da se o Čečeniji nisu izjasnili ni Bill Clinton, ni Tony Blair, ni Gerhard Schroeder, ni Joschka Fischer u svom dojmljivom stilu zaštitnika ljudskih prava i zaštite nevinih civila, kao što su se izjašnjavali u slučaju rata na Kosovu. I to unatoč činjenici da Moskva, pod krinkom nužne borbe protiv terorističke grupe, progoni čečensko stanovništvo brutalnim vojnim sredstvima. Može se reći i izravnije - nesposobnost ruskih političara i vojnog vodstva da se s Basajevim razračunaju na drugi način, čečenske žene i djeca plaćaju svojim životima, zaključuje muenchenski 'Sueddeutsche Zeitung'. O čečenskom sukobu 'Maerkische Oderzeitung' iz Frankfurta na Odri piše da je Kremlj, nesposoban da strateški važne regije zadovolji politički i gospodarski, već jednom doživio brodolom sa svojom nasilničkom politikom. Praktički poražena, ruska se vojska 1996. morala povući iz Čečenije. Budući da je stanje u kojem se nalaze vojne trupe postalo još gore, novi bi vojni pohod Rusiju mogao skupo stajati. Na takav način Moskvi neće uspjeti da spriječi pucanje ruske federacije po njezinim rubovima, smatra 'Maerkische Oderzeitung'. 'Neue Osnabruecker Zeitung' bavi se sestrinskim strankama, njemačkim socijaldemokratima i Blairovim britanskim laburistima i piše da je u Njemačkoj stagnacija, a u Britaniji brzi napredak. Tako velika razlika između stanja u Njemačkoj i Velikoj Britaniji nije bez razloga. Socijaldemokrati su zabavljeni bolnim procesom nalaženja smjera u kojem će djelovati, a istodobno moraju i vladati; Blair je laburistima već za vrijeme oporbenih dana skinuo takav teret, a stranci dao jasan smjer i svoju viziju. To je temelj koji je omogućio odlučnu politiku i brzi napredak, i to upravo prema novom centru koji bi htio i Schroeder, zaključuje 'Neue Osnabruecker Zeitung'. Drezdanski 'Saechsische Zeitung' bavi se godišnjim sastankom Međunarodnoga monetarnog fonda i smatra lako razumljivim što međunarodne financijske institucije otpis dugova siromašnim zemljama vežu uz jasne uvjete i što nije povezan s diktatom velikih sila. Otpis dugova mora služiti borbi protiv siromaštva, a ne nekakvim prestižnim projektima, naoružanju ili da novac jednostavno ode na tajne račune. Dobročinstvo washingtonskog skupa ne bi trebalo poremetiti prvu sliku stvarnosti u najsiromašnijim regijama svijeta. Kratkoročno ipak neće biti vidljivog uspjeha u borbi protiv gladi i siromaštva, bilježi 'Saechsische Zeitung'. Najavljeni brzi proces integracije Europe po pisanju 'Berliner Zeitunga' trebao bi biti temelj njemačke vanjske politike. Europljani ne mogu preuzeti odgovornost za cijeli svijet, kad im i u njihovu dvorištu ne uspijeva održati mir na Balkanu. Ako ima mogućnosti utjecati na razvoj zbivanja u Rusiji, onda je za to potrebna jača Europa. Njemačka je europska sila srednje veličine, svojevrsni most između Zapada i Istoka. U usporedbi s ostalim velikim zemljama ne trebaju joj ugovori o zaštiti leđa, već jaki argumenti. Jedan od njih bi mogao biti samo ujedinjena Europa, a drugi Amerika, neomiljena, ali nenadomjestiva svjetska sila idućeg desetljeća, zaključuje 'Berliner Zeitung'. (RDW)