VOA 26. IX. HUM. INTERVENCIJE

GLAS AMERIKE - VOA Dobre i loše strane humanitarnih intervencija, prilog Pamele Taylor. "Diplomati iz cijeloga svijeta žestoko raspravljaju o dobrim i lošim stranama nove doktrine koju nazivaju humanitarne intervencije. Ta nova diplomatska doktrina predstavlja slanje stranih postrojbi u neku suverenu zemlju kako bi se spriječile humanitarne katastrofe, poput onih na Kosovu ili Istočnom Timoru. Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan pokrenuo je raspravu o humanitarnim intervencijama u govoru kojim je otvorio ovogodišnje zasjedanje Glavne skupštine u New Yorku. U tom govoru, održanom svega nekoliko sati nakon dolaska međunarodnih snaga na Istočni Timor, gospodin Annan je od svijeta zatražio da donese stvarnu i utemeljenu odluku o poduzimanju akcija kojim bi se branila ljudska prava. Riječi glavnoga tajnika dobro je primio predsjednik Clinton, no njima su se odmah usprotivile Kina i Rusija. Ministri vanjskih poslova obiju zemalja prenijeli su stajališta svojih vlada da te intervencije predstavljaju povredu državnog suvereniteta i da bi takve akcije trebale biti poduzete samo uz izričitu dozvolu Vijeća sigurnosti gdje te zemlje imaju pravo veta. Doktrina humanitarnih intervencija bila je nedavno i tema rasprave na Sveučilištu za međunarodne studije sveučilišta Johns Hopkins ovdje u Washingtonu. Dekan tog fakulteta Paul Wolfowitz rekao je da slučaj Istočnog Timora pokazuje koliki je značaj međunarodne ili barem regionalne potpore kada se namjerava intervenirati u sukobu koji prijeti stabilnosti u tom dijelu svijeta. No da bi se postigla suglasnost, potrebno je dobro čelništvo. = Vrlo je zanimljivo da u Jugoslaviji nije došlo do intervencije sve dok Amerika nije odlučno stala na čelo. Australija je zemlja čije stanovništvo broji otprilike polovicu ili trećinu stanovnika bilo koje od europskih sila, pa ipak su uspjeli dati prilično odlučno vodstvo u intervenciji na Istočni Timor. Na konferenciji je dano još mnogo usporedbi između Kosova i Istočnog Timora. No, Eliot Cohen, profesor strateških studija istog sveučilišta, nabrojio je i tri razlike, na koje diplomati moraju paziti kada donose odluku o budućim humanitarnim intervencijama. = Indonežani su prihvatili dolazak mirovnih snaga na Istočni Timor bez 90 dana bombardiranja, kao što je bio slučaj u Srbiji. Uz to, na Istočnom je Timoru održan referendum, dok se na Kosovu on tek treba provesti. Treća stvar po kojoj se ove dvije zemlje definitivno razlikuju je predsjednik. Što god vi mislili o indonezijskom predsjedniku Habibiju, ne možete ga usporediti s Miloševićem. Habibi govori o potrebi da se prihvati neovisnost Istočnog Timora, i sa svakim novopridošlim vojnikom mirovnih snaga neizbježno se približavamo neovisnosti tog područja. Međutim, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Richard Haas, koji sada radi kao znanstveni suradnik u washingtonskom institutu Brookings, smatra da će, ako međunarodna zajednica bude čekala da bude pozvana, ili da se održe referendumi, ili da se članice Vijeća sigurnosti dogovore, humanitarnih intervencija bili vrlo malo i da će do njih dolaziti vrlo rijetko. = Ako ništa drugo, iz slučaja Istočnog Timora smo naučili da međunarodna zajednica ne misli ozbiljno kad se radi o humanitarnim intervencijama. Ako međunarodna zajednica bude morala čekati da ju se pozove da intervenira, ili dok se Vijeće sigurnosti ne pomakne, mislim da će humanitarne intervencije biti vrlo rijetke. Idealno bi bilo kad bi se u humanitarne intervencije kretalo na osnovi rezolucije Vijeća sigurnosti. Problem u tom slučaju je da se zemljama poput Kine i Rusije daje mogućnost veta. A to je, po mom mišljenju, pogrješno. Gospodin Haas predlaže da se, umjesto toga, odluka o intervenciji iz humanitarnih razloga donosi na temelju suglasnosti regionalnih čelnika ili regionalnih organizacija poput NATO saveza, Organizacije afričkog jedinstva ili Udruge jugoistočnih zemalja Azije. Gospodin Haas priznaje da će se zemlje poput Kine i Rusije, koje teže tome da se protive bilo kojoj stranoj intervenciji, vjerojatno usprotiviti i ovakvom, regionalnom pristupu. (VOA)