PREDSTAVLJENI ENGLESKO-HRVATSKI I HRVATSKO-ENGLESKI RJEČNICI ŽELJKA BUJASA BUJASOVI RJEČNICI VRHOVI LEKSIKOGRAFSKE PRAKSE

ZAGREB, 27. rujna (Hina) - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Nakladni zavod "Globus" danas su u zgradi Akademije u Zagrebu predstavili Veliki hrvatsko-engleski i Veliki englesko-hrvatski rječnik akademika Željka Bujasa (1928.-1999.). O važnosti i nastajanju rječnika govorili su predsjednik HAZU-a Ivo Padovan, ministrica znanosti i tehnologije Milena Žic Fuchs, akademici Josip Vončina i Radoslav Katičić, direktor Nakladnog zavoda Tomislav Pušek i supruga pokojnoga Željka Bujasa, prof. Sunita Bujas, koja je rekla kako je strašno što autor nije doživio današnji dana, ali bi bilo još strašnije da nije završio svoje veliko djelo.#L# Gospođa Bujas pritom je naglasila da je leksikografija bila životni poziv njezina supruga te kako je uspostavom hrvatske države bio još čvršći i odlučniji u želji da završi svoje životno djelo. Podsjetila je da mu se nudila primamljiva karijera u Americi, ali je odlučno rekao: "Amerikanci ne trebaju moje rječnike; oni trebaju mojem narodu". Ministrica znanosti i tehnologije Milena Žic Fuchs, ocjenjujući važnost Bujasovih rječnika, rekla je kako se radi o "velikom leksikografskom pothvatu koji je okrunio životno djelo velikoga čovjeka i znanstvenika". Govoreći o leksikografskoj koncepciji rječnika, Milena Žic Fuchs je napomenula da su oba rječnika nadasve suvremena, civilizacijski relevantna, otvorena prema svim slojevima jezika i visoko pouzdana. "Ovi rječnici dosežu vrhove svjetske leksikografske prakse i svojim će rješenjima poslužiti kao uzor za izvedbu drugih dvojezičnih rječnika u nas", istaknula je ministrica, dodavši kako rječnike čini posebnim uključivanje kulturnih i civilizacijskih elemenata. Izrazivši zahvalnost u ime hrvatske jezikoslovne struke, ustvrdila je da će rječnici "bogatstvom i pouzdanošću ponuđenih rješenja zadovoljiti i prosječno obrazovanog čitatelja, ali i stručnjaka i prevoditelja". Govoreći o četirima stoljećima hrvatske tradicije izradbe rječnika, akademik Josip Vončina je rekao da se Bujasovih rječnika ne bi postidjele ni filologije velikih naroda. Građu za rječnike, kako je napomenuo, Bujas je koristio od Shakespearea do novina i časopisa. Akademik Radoslav Katičić također je naglasio da smo dobili djelo vrijednosti kakve nismo imali i kakve mnogi nemaju. "Ovo je ogledni i ugledni rječnik, onakav kakav rječnik treba biti", istaknuo je, dometnuvši da nakon ovih rječnika više leksikografija u nas neće biti ono što je bila. Po Katičićevoj ocjeni, rječnici Željka Bujasa pomagala su kakva treba tražiti jer daju mnogo više nego što rječnici daju. Oni su velik prinos kroatistici jer analiziraju, raslojavaju i odmjeravaju hrvatski jezik u odnosu na engleski, kao što je to Belostenec radio prema latinskom, rekao je Katičić, napomenuvši da je engleski jezik postao u mnogome ono što je nekada bio latinski. Govoreći o nastajanju Bujasovih rječnika, direktor Nakladnog zavoda Globus Tomislav Pušek rekao je kako su poticaj toj kući da krene u projekt rječnika dali australski Hrvati koji su se 1983. počeli zanimati za hrvatsko-engleski rječnik. Napomenuvši da je sa Željkom Bujasom 1984. zaključio ugovor o izradbi rječnika, Pušek je rekao da je ta izdavačka kuća s tim rječnicima objavila 112 naslova 60 hrvatskih akademika. Veliki englesko-hrvatski rječnik Željka Bujasa ima 100 tisuća leksičkih jedinica (58.000 natuknica uz 42.000 fraza, izraza i kolokacija), 177 tisuća značenja i 41 tisuću jedinica s usporednim američkim i britanskim izgovorom, a Veliki hrvatsko-engleski rječnik među inim 123 tisuće leksičkih jedinica (75.000 natuknica i 48.000 frazema), 223 tisuće značenja te 33.000 obrazloženih upućivanja na drugu natuknicu. Prvi englesko-hrvatski rječnik počeo je izlaziti 1895. u svescima u Senju i izlazio je sve do 1906., kada je dotiskan i izišao kao knjiga. Riječ je o rječniku jednog od tada najboljih poznavatelja engleskog jezika u Hrvatskoj, prof. Aleksandra Lochmera, koji je dugo bio najbogatija riznica engleskih riječi u nas. (Hina) mc