NEW YORK, 23. rujna (Hina/Reuters) - Dva nova izvješća upućuju na to da se mozak ne prestaje razvijati u ranom djetinjstvu, kao što se dosad vjerovalo, nego nastavlja sazrijevati i u adolescentskoj dobi.
NEW YORK, 23. rujna (Hina/Reuters) - Dva nova izvješća upućuju na to
da se mozak ne prestaje razvijati u ranom djetinjstvu, kao što se
dosad vjerovalo, nego nastavlja sazrijevati i u adolescentskoj
dobi. #L#
Dr. Jay Giedd, iz američkoga Državnog instituta za mentalno
zdravlje u Bethesdi, država Maryland, kaže kako se već dugo zna da
dojenče ima jako mnogo moždanih stanica. Kako mozak sazrijeva, te
se stanice moraju boriti za opstanak. Preživljavaju stanice
ključne za najvažnije funkcije, ali kod neke djece, primjerice
autistične, ne preživljavaju moždane stanice potrebne za govor,
objasnio je Giedd.
Sada, u okviru ispitivanja koje je slijedilo skupinu djece u
adolescentskoj dobi, Giedd i njegovi suradnici otkrili su znakove
da se u adolescentskoj dobi u mozgu događa drugi val razvoja.
Ispitivanje je pokazalo da se bijela tvar koja povezuje različite
dijelove mozga, za vrijeme djetetova rasta stalno povećava, ali
siva tvar - dio mozga zadužen za razmišljanje i obradu podataka - u
razdoblju koje prethodi adolescenciji naglo raste. Taj rast
vrhunac doseže približno godinu dana ranije u djevojčica, možda i
zato što djevojčice obično ranije sazrijevaju, izvješćuju
istraživači u časopisu "Nature Neuroscience".
"Nakon tog drugog vala, te se moždane stanice ponovno moraju boriti
za opstanak", rekao je Giedd. On i njegovi suradnici primijetili su
da se siva tvar s vremenom počinje smanjivati.
No, za razliku od borbe moždanih stanica u ranom djetinjstvu, u
kojoj pobjednike uglavnom unaprijed određuje genetika, na to koje
će moždane stanice preživjeti, čini se, utječu moždane aktivnosti
adolescenta.
"Adolescenti imaju, u određenom smislu, priliku, oblikovati
vlastiti mozak", objasnio je, dodajući da se mozak mora koristiti
kako bi se što bolje razvio jer stanice koje se više koriste dobiju
više hranjivih tvari i faktora rasta zahvaljujući kojima opstaju.
U drugom istraživanju koje je vodila dr. Elisabeth R. Sowell, s
kalifornijskog Sveučilišta u Los Angelesu navodi se da se količina
sive tvari u određenim dijelovima mozga u razdoblju između
adolescentske dobi i odrasle dobi smanjuje. Najveće smanjenje sive
tvari događa se u području mozga koji je poznat kao frontalni
korteks.
Kako bilo, istraživači su zamijetili nekoliko promjena u sivoj
tvari i u drugim dijelovima mozga.
Vjerojatno je da frontalnim režnjevima mozga treba dulje da
sazriju, zamjećuju Sowell i kolege, jer je taj dio mozga velikim
dijelom odgovoran za planiranje teških zadataka, kontroliranje
emocija i inhibiranje neumjesnog ponašanja - sposobnosti koje
mnoge osobe ne svladaju do kraja adolescentske dobi ili svojih
ranih 20-tih godina. Isto tako, nije iznenađujuće što se u
dijelovima mozga koji kontroliraju govor i osjete, a koji se
razvijaju u ranijoj dobi, količina sive tvari tokom vremena ne
mijenja znatnije, stoji u izvješću.
(Hina) car kg