SLAVISTIČKI KONGRES: HRVATSKE GRAMATIKE S KRAJA 18. STOLJEĆA

OSIJEK, 17. rujna (Hina) - Drugi hrvatski slavistički kongres nastavio je danas s radom u sekcijama na osječkom Pedagoškom fakultetu. Među ostalim, govorilo se o hrvatskoj kulturi i civilizaciji, hrvatskoj renesansi i baroku te postmoderni.#L# Govoreći o hrvatskim gramatikama s kraja 18. stoljeća, Istvan Nyomarkay je istaknuo kako su na izradu tadašnjih hrvatskih i mađarskih gramatika snažno utjecale bečke gramatike. Rekao je kako je 1777. uveden jedinstven nastavni program za sve zemlje Austro- Ugarske Monarhije. Namjera je tog zakona bila, tvrdi Nyomarkay, iz jezika u Monarhiji potisnuti francuski i latinski, te pojačati utjecaj njemačkoga, koji je tada uživao ugled jezika intelektualaca. O slavenskim posuđenicama kod Šime Budinića govorio je Johannes Reinhart. Rad Šime Budinića, zadarskoga isusovca koji je živio u 16. stoljeću, svodio se uglavnom na prijevode dušobrižničkih knjiga s latinskog na hrvatski jezik. U svom izlaganju Reinhart se usredotočio na prijevod Canisiusove posttridentske Summe. Budinić je izbjegavao uporabu stranih riječi, a prevodeći Summu rabio je dosta zapadnoslavenskih, prvenstveno čeških riječi. Razlog tomu je, drži Reinhart, vjerojatno to što je u Rimu upoznao nekog Čeha. Napomenuo je i to da postoje samo dva latinična prijevoda Summe, od kojih ni jedan nije u Hrvatskoj. Jezikoslovci koji proučavaju Budinića moraju se služiti ćiriličnim prijevodom, rekao je Reinhart. O hrvatskoj postmoderni govorila je Tatjana Jukić. U izlaganju se usredotočila na narativnu funkciju performativa obećanja i duga u romanu "Pokora" Pavla Pavličića. Kategoriju duga, ustvrdila je Tatjana Jukić, Pavličić crpi iz Judite. To je, drži ona, prisezanje na vjernost autoritetima kulturnoga naslijeđa. Roman je nemoguć bez očitovanja intertekstualnoga duga prema tradiciji, što je kod Pavličića obveza prema čuvanju nacionalne baštine, rekla je Tatjana Jukić. (Hina) ibob mc